Ove godine obilježava se 90 godina institucionalnog javnog zdravstva u Bosni i Hercegovini. Od 1923. godine, kada je uspostavljena Prva bakteriološka stanica, preko higijenskih zavoda, zavoda za zdravstvenu zaštitu, do danas, kada djeluju kao zavodi za javno zdravstvo u Federaciji BiH, odnosno kao Institut za javno zdravstvo u Republici Srpskoj, ove institucije su odigrale izuzetnu ulogu u zaštiti i unapređenju zdravstvenog stanja stanovništva u Bosni i Hercegovini.
Naime, zaštitu zdravlja stanovništva, razvojem preventivne zdravstvene zaštite, utemeljili su 1923. godine dr. Andrija Štampar i dr. Milan Jovanović Batut. Osnivanje Bakteriološke stanice u Sarajevu 1923. godine, za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, smatra se prvim oblikom organiziranog, institucionalnog javnog zdravstva u Bosni i Hercegovini. Centralni higijenski zavod u Sarajevu, osniva se 1924. godine s prvenstvenim ciljem da otkriva i suzbija uzročnike zaraznih oboljenja i epidemija.
U skladu sa Zakonom o banovskim upravama 1929. godine osniva se i Higijenski zavod u Banjoj Luci, kao vanbolnička zdravstvena ustanova Vrbaske banovine, Kraljevine Jugoslavije. Ova ustanova nastala je spajanjem Doma narodnog zdravlja i Samostalne bakteriološke stanice u Banjoj Luci, kao vrhunska medicinskosocijalna institucija toga vremena. Higijenski zavod u Banjoj Luci, bio je smješten u staroj baraci sve do 1933. godine, kada se premješta u novoizgrađenu zgradu u kojoj se nalazi i danas. Nakon osnivanja higijenskih zavoda u Sarajevu, odnosno u Banjoj Luci, osnivaju se higijenski zavodi u Mostaru i Tuzli.
U periodu Federativne Narodne Republike Jugoslavije, i periodu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, institucionalno javno zdravstvo funkcioniralo je putem republičkih i regionalnih zavoda za zdravstvenu zaštitu. Od 1995. godine organizirana je i uspostavljena nova šema javno zdravstvenih sistema u Bosni i Hercegovini, te danas u skladu sa istom, djeluju Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH (Sarajevo-Mostar), kantonalni zavodi za javno zdravstvo, Institut za javno zdravstvo u Republici Srpskoj (Banja Luka) s regionalnim centrima u pet gradova, te Pododjel za javno zdravstvo, u okviru Odjela za zdravstvo i ostale usluge, u Vladi Brčko distrikta BiH.
Period postojanja Kraljevine Jugoslavije, period Drugog svjetskog rata, kao i period postojanja Federativne Narodne Republike Jugoslavije, karakterizirale su velike epidemije pjegavca, trbušnog tifusa, dizenterije, brojna žarišta malarije, lepre, trahoma, tuberkuloze, kao i drugih zaraznih bolesti. Neprestanim i predanim radom stručnjaka iz javnozdravstvenih institucija, uspjela su se na terenu, eradicirati žarišta, te suzbiti i eliminirati, niz po život opasnih zaraznih bolesti.
U vezi s tim, postignuti su rezultati u smanjenju smrtnosti dojenčadi, smanjenju opće smrtnosti, produženju prosječnog životnog vijeka stanovništva, smanjenju obolijevanja od brojnih zaraznih bolesti, poboljšanju općih životnih prilika, proširenju mreže zdravstvenih institucija i povećanju broja i profila zdravstvenih radnika.
Djelokrug rada javnozdravstvenih institucija
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (World Health Organization – WHO), javno zdravstvo predstavlja “Nauku i umjetnost prevencije bolesti, produžavanja života i unapređenja zdravlja putem organiziranih napora zajednice”.
Brojni teoretičari će se složiti, da je javno zdravstvo kombinacija nauke, znanja i vještina, usmjerenih na jačanje i unapređenje zdravlja svih građana kroz individualne i društvene intervencije. Organizacija i tehnologija se mijenjaju, ali cilj ostaje isti – reduciranje prijevremene smrtnosti, obolijevanja i nesposobnosti za život i rad. Javno zdravstvo je nauka, disciplina i praksa.
Tradicionalno ili “staro” javno zdravstvo, uglavnom se bavilo strategijama odgovora na javnozdravstvene probleme, dok se koncept novog javnog zdravstva razvio kao odgovor na javnozdravstvene izazove 21. vijeka, objedinivši dobru praksu i naučene lekcije tradicionalnog javnog zdravstva, sa suvremenim pristupom afirmacije zdravlja kao međusektorskog prioriteta u razvoju zajednice.
Novo javno zdravstvo fokusirano je na jačanje promocije zdravlja i prevencije bolesti, kao primarne strategije djelovanja, uz jačanje društvene odgovornosti za zdravlje i strukturirane uloge zajednice u promociji i očuvanju zdravlja.
Danas se javno zdravstvo, promjenom socio-ekonomskih i aktuelnih socio-zdravstvenih prilika, suočava sa mnogim novim zdravstvenim izazovima. Svoje aktivnosti usmjerava i ka problemima koji nastaju kao posljedica klimatskih promjena, vodosnabdijevanja, onečišćenja zraka, vode i tla, ekoloških incidenata, zatim problemima zdrave ishrane i genetski modificirane hrane, pojavama novih tipova i sojeva uzročnika zaraznih bolesti, antimikrobnom rezistencijom i mnogim drugim javnozdravstvenim problemima.
Kroz dugu istoriju institucionalnog javnog zdravstva u Bosni i Hercegovini, svoj neizmjerni doprinos dali su mnogi zdravstveni radnici, eminentni stručnjaci i humanisti. Dr. Andrija Štampar i dr. Milan Jovanović – Batut su prvi ljekari, koji su se počeli baviti narodnim zdravljem i smatraju se utemeljiteljima institucionalnog javnog zdravstva.
Veliki doprinos u ovih 90 godina institucionalnog javnog zdravstva dali su i mnogi drugi, među koje se svakako ubrajaju: prof. dr. Pavle Kaunic, dr. Emil Prašek, dr. Hamdija Karamehmedović, dr. Lovro Dojmi, dr. Moni Levi, dr. Miloš Aranicki, dr. Luka Šimović, dr. Ante Jamnicki, dr. Svetislav Teofanović, prof. dr. Ernest Grin, dr. Evgenije Šerstnev, prof. dr. Mišo Radovanović, dr. Segej Jankijević, dr. Derviš Ramadanović, akademik Jakob Gaon, akademik Grujica Žarković i mnogi drugi.
Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Institut za javno zdravstvo u Republici Srpskoj u povodu obilježavanja ovog jubileja organiziraju niz aktivnosti zdravstveno-promotivnog karaktera – “Sedmicu javnog zdravstva” – u više gradova Bosne i Hercegovine, uz angažman međunarodnih organizacija: WHO, UNDP i UNICEF-a.
- WHO će, u okviru “Sedmice javnog zdravstva”, 29.10.2013. godine, organizirati jednodnevnu radionicu u Banjoj Luci, na temu “Jačanje borbe protiv antimikrobne rezistencije u Bosni i Hercegovini: trenutna situacija i budući izazovi”.
- UNDP istim povodom organizira akciju testiranja građanstva na hepatitis C i na HIV, u 15 gradova Bosne i Hercegovine, na 19 lokacija, u periodu 25.10 – 01.11.2013. godine, od 12:00 do 14:00 sati.[1]
- Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa UNICEF-om 28.10.2013. godine u Sarajevu organizira promociju dokumenta “Smjernice za zdravu ishranu djece uzrasta do tri godine”.
Također, u sklopu obilježavanja 90 godina institucionalnog javnog zdravstva u Bosni i Hercegovini, 31.10.2013. godine u prostorijama Ministarstva civilnih poslova BiH bit će organizirano svečano potpisivanje Projektnog dokumenta za drugu fazu HIV projekta „Srazmjerno povećanje univerzalnog pristupa za najrizičnije populacije u Bosni i Hercegovini“. Dokument će potpisati ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović i Yuri Afanasiev, rezidentni koordinator UN-a/rezidentni predstavnik UNDP u Bosni i Hercegovini.
Centralna manifestacija obilježavanja jubileja održat će se u Narodnom pozorištu u Sarajevu, 31.10.2013. godine, sa početkom u 18:00 sati, uz prikladan umjetnički program i projekciju dokumentarnog filma o 90 godina institucionalnog javnog zdravstva u Bosni i Hercegovini. Manifestaciji će prisustvovati ministri, ambasadori zemalja s kojima su javnozdravstvene ustanove u Bosni i Hercegovini ostvarile značajnu saradnju, predstavnici međunarodnih organizacija (WHO, UNDP i UNICEF), zdravstveni stručnjaci, te mnogi drugi gosti iz zemlje i inozemstva.
U toku centralne manifestacije, skupu će se obratiti ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović, federalni ministar zdravstva Rusmir Mesihović i ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Dragan Bogdanić, te predstavnik WHO Hans Kluge.
[1] Sarajevo, Banja Luka, Goražde, Istočno Sarajevo,Tuzla, Bijeljina, Foča, Mostar, Doboj, Trebinje, Prijedor, Travnik, Zenica, Livno i Brčko.