Dan planete Zemlje, koji svake godine obilježavaju milioni ljudi širom svijeta, događaj je kojim se ukazuje na ozbiljne probleme okoliša s kojima smo suočeni, od klimatske krize do onečišćenja zraka i krčenja šuma. Ovaj dan se obilježava 22. aprila svake godine, ali problemi okoliša su u središtu pažnje tokom cijelog mjeseca aprila. Tema ovogodišnjeg Dana planete Zemlje je “Planeta protiv plastike”.
Zagađenje plastičnim otpadom može veoma štetno djelovati na zdravlje ljudi i ekosistema. Ovaj otpad predstavlja jedan od vodećih problema sistema gospodarenja otpadom i našao je svoj put u gotovo svim ekosistemima na našoj Planeti. Istraživanja su pokazala da se samo 23% plastičnog otpada reciklira svake godine. Ostatak uglavnom završi u okeanima i na deponijama, zagađujući okoliš i ubijajući hiljade riba, delfina, kitova, kornjača i ptica svake godine.
Procjenjuje se da 10-20 miliona tona plastike završi u okeanima i morima svake godine, što dovodi do gubitka 13 milijardi dolara godišnje zbog oštećenja morskih ekosistema, troškova čišćenja, finansijskih gubitaka u ribarstvu i okeanskom turizmu. Od 380 miliona tona plastičnog otpada stvorenog godišnje, veliki dio čini ambalaža za hranu. Svake godine u svijetu koristimo 4 TRILIONA plastičnih vrećica. Osim što je izrađena od fosilnih goriva, prosječna plastična vrećica se koristi samo 10-20 minuta. Nažalost, ta vrećica ostaje mnogo duže – čak do 300 godina na deponiji. Plastične vrećice predstavljaju velike probleme za postrojenja za reciklažu, zbog zaglavljivanja u mašinama i usporavanja ili čak zaustavljanja cijelog procesa recikliranja. Kao potrošačima, naša je odgovornost zajednički se zalagati za smanjenje korištenja plastike za jednokratnu upotrebu.
Zadnjih nekoliko godina se sve više povećava ekološka osviještenost stanovništva, potiču se raznovrsne akcije očuvanja okoliša i potpune promjene dosadašnjeg načina života. Ljudi se posvećuju brizi za Planetu i njenu samoodrživost na razne načine poput sortiranja otpada, recikliranja, smanjenom emisijom ugljičnog dioksida, itd. Podizanju ekološke osviještenosti doprinosi činjenica da je zaštita životne sredine, s posebnim akcentom na klimatskim promjenama, postala dijelom školskog programa u mnogim zemljama. Važno je shvatiti da i najmanji korak naprijed koji pojedinac može učiniti, znači korak dalje prema obnovi planete Zemlje.
Evo nekoliko jednostavnih, a važnih savjeta kojima svako od nas može doprinijeti očuvanju okoliša:
- Izbjegavajte plastične predmete za jednokratnu upotrebu i ako je moguće kupujte proizvode pakovane u staklenu ili papirnu ambalažu. Staklo se lakše reciklira, a papir je mnogo ugodniji proizvod za okoliš.
- Plastične vrećice zamijenite platnenim, plastični pribor zamijenite višekratnim, perivim
- Razvrstavajte otpad i odlažite ga u predviđene kontejnere za plastiku, staklo, papir
- Uvijek čitatajte naljepnice! Koristite ekološke, netoksične proizvode za čišćenje, kako biste izbjegli oticanje otrovnih hemikalija u kanalizacioni odvod. Time čuvate rijeke i jezera
- Zatvorite slavinu dok perete zube, ruke ili nanosite šampon i gel za tuširanje – tako ćete potrošiti manje vode
- Uštedite električnu energiju, isključite svjetla kad napustite prostoriju u kojoj ne boravite
- Više šetajte, vozite bicikl, trčite, manje se vozite automobilima kroz grad
- Obične baterije zamijenite onim koji se pune
- Darujte odjeću, obuću i igračke koje ne koristite.
Reference:
https://euinfo.ba/en/ekopedija-75-en/https://pametni-gradovi.eu/sastavnice-pametnog-grada/komunalno-gospodarstvo-poljoprivreda-i-zastita-okolisa/plasticni-otpad-i-reciklaza-u-eu-u-cinjenice-i-brojke/#google_vignette
