Međunarodni dan svjesnosti o buci obilježava se svake godine diljem svijeta, zadnje srijede u mjesecu travnju. Obilježavanje ima za cilj podizanje svijesti o štetnim efektima buke na naše zdravlje i blagostanje, a dodatno se želi potaknuti stručna i šira javnost na osmišljavanje i realiziranje mjera za umanjenje buke.
Povijest Međunarodnog dana svjesnosti o buci
Inicijativa za obilježavanje Međunarodnog dan svjesnosti o buci potekla je 1996. godine od strane Američkog centra za sluh i komunikaciju. Ova globalna kampanja ima za cilj širenje svijesti o štetnim efektima buke na mentalno i tjelesno zdravlje ljudi i prilika je da se organiziraju različiti događaji i predavanja koja educiraju javnost o utjecaju buke na zdravlje i skreću pažnju na važnost prevencije, kako bi ljudi mogli održati zdrav sluh i zdravlje u starosti, ako se poduzmu mjere opreza i zaštite od izlaganja preglasnom zvuku u životnoj i radnoj sredini.
Pojam buke
Buka u suštini predstavlja svaki neželjeni zvuk koji izaziva osjećaj nelagode. To znači da svaka zvučna pojava (zujanje, šum, galama, lupanje, govor i sl.) koja ometa rad ili odmor predstavlja buku. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, buka je drugi najveći uzročnik zdravstvenih problema povezanih s okolinom, odmah nakon učinaka onečišćenja zraka. Prema klasificiranju, svi zvukovi jačine ispod 40 dB (decibela) su tihi, od 40 do 50 dB su ugodni (raspon normalnog govora), a zvuk od 80 dB je dozvoljena gornja granica. Zvukovi od 85 dB i više se smatraju ugrožavajućim i predstavljaju štetnost, ovisno o duljini izlaganja. Međutim, subjektivni osjećaj nelagode javlja se i pri puno nižim jačinama zvuka.
Utjecaj buke na zdravlje
Svakodnevne aktivnosti i događaji generiraju mnogo buke koja utječe na zdravlje na direktan i indirektan način. Među glavnim izvorima buke u vanjskom prostoru su promet, građevinski ili drugi javni radovi, industrijska proizvodnja te rekreativno-športski događaji i zabave koji stvaraju mnogo buke. U zatvorenom prostoru, izvori buke su servisni uređaji vezani uz stanovanje i kućanski strojevi. Dodatno, glasna glazba s pametnih telefona i drugih uređaja za slušanje može uzrokovati oštećenje sluha. Efekti izloženosti buci djeluju kumulativno na zdravlje i sluh tijekom života, što znači da je ranije izlaganje visokoj buci povezano s ranijim i većim stepenom oštećenja sluha. Što je zvuk glasniji, to se oštećenje sluha brže dešava.
Izloženost buci može imati ozbiljne posljedice po naše zdravlje. Evo nekoliko ključnih rizika:
- Gubitak sluha: Dugotrajna izloženost visokim razinama buke može uzrokovati slabljenje ili trajni gubitak sluha. Također, kratkotrajna izloženost buci može izazvati privremene promjene sluha, kao što su osjećaj začepljenosti ušiju ili zujanje u ušima.
- Mentalno zdravlje i stres: Buka može izazvati stres, smanjiti produktivnost, ometati komunikaciju i koncentraciju, izazvati anksioznost te doprinijeti pojavi depresije ili demencije.
- Kardiovaskularni efekti: Dugotrajna izloženost buci može indirektno dovesti do povišenja krvnog tlaka, suženja krvnih žila i pojave težih kardiovaskularnih oboljenja.
- Poremećaji spavanja: Kronična izloženost buci može uzrokovati poremećaje spavanja, nesanicu te posljedično narušavanje zdravlja.
Zaštita od buke
Zaštita od buke je ključna kako bismo očuvali naše zdravlje i dobrobit. U cilju očuvanja zdravlja, važno je smanjiti izloženost buci, koristiti zaštitu za uši i pratiti svoje zdravstveno stanje.
Osim napomene za poštivanje zakonski propisanih i dozvoljenih razina jačine buke u odnosu na vrstu aktivnosti i vrijeme (Zakon o zaštiti od buke), navodimo par praktičnih savjeta kako se dodatno zaštititi:
- Smanjite glasnoću: Kada slušate glazbu, gledate televiziju ili koristite slušalice, podesite glasnoću na umjerenu razinu. Izbjegavajte slušanje na maksimalnoj glasnoći, posebice kada koristite slušalice.
- Smanjite uporabu vozila: Koristeći alternativne načine prijevoza poput pješačenja, uporabe bicikala, zajedničkog ili javnog prijevoza, doprinosite održivosti i smanjenju prometne buke.
- Koristite zaštitu za uši: Ako ste izloženi buci- koncerti, radovi na gradilištima ili uporaba bučnih uređaja, koristite čepiće za uši i slušalice koje blokiraju buku ili barem skratite vrijeme izlaganja. Ovo će pomoći da smanjite izloženost štetnim zvucima.
- Primijenite mjere zaštite u radnim sredinama: Zaštita od buke provodi se sistematski, odabirom manje bučne tehnologije rada, pravilnim održavanjem strojeva i uređaja, ograđivanjem ili izolovanjem izvora buke kako se buka ne bi širila u okolicu, uporabom odgovarajućih vlastitih zaštitnih sredstava za zaštitu sluha te redovitim liječničkim pregledima i ispitivanjima sluha. Pauze tijekom radnog dana također mogu pomoći da se smanji izloženost buci.
- Budite svjesni okolice: Prepoznajte situacije u kojima ste izloženi buci i poduzmite korake da se zaštitite. Ako živite blizu prometne ulice, razmislite o dodatnoj izolaciji prozora ili dugoročno o zagovaranju o društvenoj odgovornosti i zdravlju u svojoj lokalnoj zajednici.
Međunarodni dan svjesnosti o buci služi kao globalni podsjetnik da samo svi zajedno možemo utjecati na kreiranje ugodnijeg, tišeg i zdravijeg okruženja za život. Zagovarajući važnost zaštite od buke u svojoj užoj i široj okolici te dodatno se educirajući o mogućim rješenjima, možemo postići značajnu razliku u kvaliteti življenja.
Reference:
