Povećanje poreza na duhan
Globalna epidemija duhana ubija gotovo 6 miliona ljudi svake godine, od čega je više od 600 000 nepušača koji umiru od udisanja dima u zadimljenom okruženju, kao posljedica tzv. pasivnog pušenja. Ako se ništa ne preduzme, epidemija će ubiti više od 8 miliona ljudi svake godine do 2030. Više od 80 % smrti se može spriječiti, posebno u zemljama s niskim i srednjim primanjima. Za Svjetski dan bez duhana 2014. godine Svjetska zdravstvena organizacija sa svojim partnerima poziva druge zemlje da se uključe u akciju povećanje poreza na duhan.
Ciljevi
Krajnji cilj Svjetskog dana bez duhana je pronaći način kojim bi se zaštitile sadašnje i buduće generacije, ne samo od razornih posljedica na zdravlje zbog konzumiranja duhana, već i ogromnih socijalnih, ekoloških i ekonomskih pošasti koje izaziva upotrebe duhana i izlaganje duhanskom dimu.
Specifični ciljevi 2014. kampanje su :
-Vlade bi se trebale angažovati na povećanju poreza na duhan kako bi se smanjila razina potrošnje duhana;
-Pojedinci i organizacije civilnog društva moraju intenzivno poticati svoje vlade na povećanje poreza na duhan na svim razinama kako bi se smanjila njegova potrošnja. Svake godine 31. Svibnja, SZO sa svojim partnerskim organizacijama širom svijeta obilježava Svjetski dan bez duhana, naglašavajući zdravstvene rizike povezane sa korištenjem duhana, ukazujući na učinkovite društvene i ekonomske mjere koje doprinose smanjenju potrošnje duhana. Duhan je sam po sebi preventibilni uzrok smrti u svijetu, a trenutno je odgovoran za 10 % smrtnih slučajeva odraslih u svijetu.
Pušenje i zdravlje stanovništva u Federaciji BiH Konzumacija duhanskih proizvoda
Rezultati skorijih istraživanja urađenih od strane Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH ukazuju na visoku prevalencu pušenja u svim starosnim skupinama stanovništva u Federaciji BiH. U populaciji odraslih, istraživanja potvrđuju da 33,4% žena u urbanim područjima i 24,9% žena u ruralnim sredinama kao i 45% muškaraca u urbanim i 41,1% muškaraca u ruralnim sredinama spada u stalne pušače, a čak 68,4% muškarca i 39% žena dnevno puši preko 20 cigareta. Rezultati GYTS istraživanja koje je tokom 2013 god. uradio Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH o konzumaciji duhanskih proizvoda među školskom djecom i mladima potvrđuju da je došlo do smanjenja potošnje cigareta. Procenat djece koja su ikada probala sa pušenjem smanjio se sa 45.9% u 2008. na 42.5% u 2013. u oba spola. Procenat djece koja su počela sa pušenjem prije 10 god. iznosio je 36.6% u 2008. god. sa smanjenjem na 32.3% u 2013. god. Procenat trenutnih pušača se smanjio sa 14.3% u 2008. na 13.4% u 2013. god. dok je potrošnja drugih duhanskih proizvoda porasla sa 8.8% u 2008. god. na 10.0% u 2013. godini.
Posljedice pušenja po zdravlje
Pušenje predstavlja vodeći faktor rizika po zdravlje u Federaciji BiH koji se povezuje sa razvojem bolesti srca i krvnih sudova i raka kao vodećim uzrocima smrti stanovništva Federacije BiH. U razdoblju od 2008. do 2012. godine opća stopa mortaliteta u Federaciji BiH bilježi lagan ali kontinuiran rast. Vodeći su uzroci smrti povezani s visokom prevalencom faktora rizika, te porastom učešća kroničnih bolesti u obolijevanju stanovništva. Prema dijagnozama, u razdoblju od 2008.–2012. god. vodeći uzroci smrti stanovništva su bili : moždani udar (I63) iz skupine cerebrovaskularnih bolesti, potom kardiomiopatija (I42) iz skupine drugih oblika srčanih oboljenja, srčani zastoj (I46) i akutni infarkt miokarda (I21) iz skupine ishemičnih oboljenja srca, te maligna neoplazma bronha i pluća (C34). Registriran je pad stope smrtnosti od moždanog udara, a porast smrtnosti od malignih neoplazmi. U odnosu na oboljevanje stanovništva, u 2012. god. je došlo do povećanja stope registriranih malignoma pri čemu je stopa obolijevanja iznosila 229,5/100.000 za muškarce i 210,5/100.000 za žene. Prosječna dob oboljelih je 62 godine (64 kod muškaraca, 60 kod žena). U odnosu na vodeće maligne neoplazme, kod muškaraca dominira rak dišnog sustava (traheja, bronhi, pluća) koji čini 26%, zatim rak prostate sa 12,8%, te rak rektuma sa 7,0% a kod žena rak dojke sa 26,0%), rak pluća, bronhija i traheje sa 7,0%), i grlić maternice sa 6,7%.
