Kretanje kao jedan od temelja zdravlja
Svjetski dan fizičke aktivnosti obilježava se svake godine s ciljem podizanja svijesti o značaju redovne fizičke aktivnosti za očuvanje i unaprjeđenje zdravlja. Ovaj datum predstavlja priliku da se dodatno ukaže na važnost kretanja kao jednog od ključnih faktora zdravih stilova života te na potrebu smanjenja sjedilačkog načina života, koji je sve prisutniji u savremenom društvu.
Fizička aktivnost ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja u svim životnim dobima. Redovno kretanje doprinosi očuvanju zdravlja srca i krvnih sudova, mišićno-koštanog sistema i mentalnog zdravlja, pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine, smanjenju stresa i unapređenju kvaliteta života. Istovremeno, nedovoljna fizička aktivnost ubraja se među značajne faktore rizika za nastanak hroničnih nezaraznih bolesti i prijevremenu smrtnost.
Značaj fizičke aktivnosti za sve dobne grupe
Fizička aktivnost korisna je za sve, bez obzira na dob. Kod djece i mladih doprinosi pravilnom rastu i razvoju, jačanju kostiju i mišića, razvoju motoričkih sposobnosti te očuvanju mentalnog zdravlja i socijalne uključenosti. Kod odraslih osoba redovna fizička aktivnost doprinosi prevenciji kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, gojaznosti i drugih hroničnih stanja te poboljšava radnu sposobnost i opće blagostanje.
U starijoj dobi fizička aktivnost ima poseban značaj jer pomaže očuvanju pokretljivosti, ravnoteže, mišićne snage i samostalnosti te može doprinijeti smanjenju rizika od padova i funkcionalnog opadanja. Posebna pažnja posvećuje se i trudnicama, kao i osobama koje boluju od hroničnih nezaraznih bolesti, kod kojih fizička aktivnost treba biti prilagođena zdravstvenom stanju i individualnim mogućnostima.
Preporuke za fizičku aktivnost u različitim životnim dobima
Preporuke za fizičku aktivnost razlikuju se u zavisnosti od dobi i zdravstvenog stanja. Djeci i mladima u dobi od 5 do 17 godina preporučuje se najmanje 60 minuta fizičke aktivnosti umjerenog do jačeg intenziteta dnevno. Većina aktivnosti trebala bi biti aerobna, a najmanje tri puta sedmično poželjno je uključiti i aktivnosti koje doprinose jačanju mišića i kostiju.
Odraslim osobama preporučuje se najmanje 150 minuta aerobne fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta sedmično, odnosno 75 minuta aktivnosti jačeg intenziteta, ili odgovarajuća kombinacija ovih aktivnosti. Također se preporučuju vježbe jačanja mišića najmanje dva puta sedmično.
Kod starijih osoba preporuke su usmjerene na očuvanje funkcionalne sposobnosti, ravnoteže i koordinacije, uz prilagođavanje aktivnosti individualnim mogućnostima. Ukoliko osobe nisu u mogućnosti postići preporučeni nivo fizičke aktivnosti, važno je da ostanu aktivne u skladu sa svojim zdravstvenim stanjem i mogućnostima.
Fizička aktivnost i hronične nezarazne bolesti
Fizička aktivnost ima važnu ulogu ne samo u prevenciji, nego i u kontroli hroničnih nezaraznih bolesti. Kod osoba koje boluju od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i drugih hroničnih stanja, redovno i dozirano kretanje može doprinijeti boljoj kontroli bolesti, smanjenju rizika od komplikacija i unaprjeđenju kvaliteta života.
Kod osoba oboljelih od kardiovaskularnih bolesti fizička aktivnost treba biti prilagođena kliničkom stanju i provođena uz stručni nadzor kada je to potrebno. Kod osoba oboljelih od dijabetesa redovna fizička aktivnost doprinosi boljoj kontroli nivoa šećera u krvi, smanjenju rizika od komplikacija, sniženju krvnog pritiska i poboljšanju općeg zdravstvenog stanja. Također, kod osoba koje boluju od drugih hroničnih nezaraznih bolesti preporučuje se postepeno i prilagođeno uključivanje u fizičku aktivnost, u skladu s procjenom nadležnog ljekara i funkcionalnim mogućnostima pojedinca.
Male promjene u svakodnevnim navikama
Pored planiranog vježbanja, važno je podsjetiti da i svakodnevne navike mogu značajno doprinijeti povećanju nivoa fizičke aktivnosti. Hodanje, korištenje stepenica umjesto lifta, silazak iz javnog prevoza jednu stanicu ranije, čišćenje doma, vožnja bicikla, lagana šetnja, boravak na otvorenom i rekreativne aktivnosti predstavljaju jednostavne i dostupne načine da fizička aktivnost postane sastavni dio svakodnevnog života.
Promocija zdravih stilova života
Promocija fizičke aktivnosti nije odgovornost samo pojedinca, nego i zajednice u cjelini. Stvaranje sigurnog i podsticajnog okruženja za hodanje, vožnju bicikla, rekreaciju i aktivno provođenje slobodnog vremena važan je preduslov za povećanje nivoa fizičke aktivnosti stanovništva. U tom smislu važnu ulogu imaju zdravstvene, obrazovne, sportske i lokalne institucije, kao i svi drugi sektori koji mogu doprinijeti stvaranju zdravijeg okruženja.
Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH kroz vlastite programe kontinuirano doprinosi promociji zdravih stilova. U tom kontekstu posebno je značajan intersektorski program „Zdravo jedi, zdravo rasti“ koji je, uz unaprjeđenje pravilne ishrane i zdravog rasta i razvoja djece, promovisao i fizičku aktivnost kao važan segment zdravih životnih navika od najranije dobi. Programom je do sada obuhvaćeno oko 11.000 djece na nivou Federacije BiH, čime je dat značajan doprinos jačanju zdravijih obrazaca ponašanja i stvaranju podsticajnog okruženja za zdravo odrastanje.
Obilježavanje Svjetskog dana fizičke aktivnosti prilika je da se podsjeti kako zdravlje ne zavisi samo od liječenja bolesti, nego i od svakodnevnih izbora i navika. Ulaganje u fizičku aktivnost predstavlja ulaganje u zdravlje pojedinca, porodice i zajednice. Zbog toga je važno kontinuirano raditi na promociji kretanja i stvaranju uslova koji omogućavaju i podstiču zdravije stilove života za sve dobne skupine.
Reference
- World Health Organization. Physical activity.
- World Health Organization. Global guidelines on physical activity and sedentary behaviour.
- WHO Regional Office for Europe. Physical activity.
- Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine. Smjernice za promociju fizičke aktivnosti u timovima porodične medicine.
- Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine. Program „Zdravo jedi, zdravo rasti“.
