Inicijativu za obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja pokrenula je Svjetska Federacija za mentalno zdravlje (WFMH) 10. oktobra 1992. godine, od kada se ovaj datum obilježava svake godine na globalnom nivou.
Svjetska Federacija za mentalno zdravlje (WFMH) je međunarodna organizacija osnovana 1948. godine, s ciljem da podigne svijest javnosti o značaju mentalnog zdravlja, unaprijedi prevenciju mentalnih i emocionalnih poremećaja, poboljša stavove prema poremećajima mentalnog zdravlja, promoviše mentalno blagostanje i unaprijedi njegu, liječenje i oporavak
pojedinaca koji se suočavaju sa problemima mentalnog zdravlja. Globalnom kampanjom 2023. Svjetska Federacija za mentalno zdravlje (WFMH) osim Svjetskog dana mentalnog zdravlja, obilježava i 75. godišnjicu svog osnivanja.
Svjetski dan mentalnog zdravlja ima za cilj podizanje svijesti u globalnoj zajednici o ključnim problemima mentalnog zdravlja i preduzimanje akcija za stvaranje trajnih promjena u toj oblasti, kroz saradnju sa različitim partnerima.
Svjetski dan mentalnog zdravlja 2023. godine obilježava se temom „Mentalno zdravlje je univerzalno ljudsko pravo“, u skladu sa osnivačkim principima WFMH kojima su date preporuke specijaliziranim agencijama Ujedinjenih nacija (UN) za koordinaciju aktivnosti u interesu razvoja adekvatnih programa mentalnog zdravlja unutar svake zemlje članice i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) za posvećivanje odgovarajuće pažnje principima mentalnog zdravlja u svojim zdravstvenim programima, oslanjajući se u saradnji na međunarodne profesionalne organizacije.
Svako ima pravo na najviši mogući standard mentalnog zdravlja, što uključuje pravo na zaštitu od rizika za mentalno zdravlje, pravo na dostupnu, pristupačnu, prihvatljivu i kvalitetnu njegu te pravo na slobodu, nezavisnost i uključivanje u zajednicu.
Dobro mentalno zdravlje je od vitalnog značaja za naše cjelokupno zdravlje i dobrobit. Ipak, svaka osma osoba u svijetu živi sa problemima mentalnog zdravlja, koji mogu utjecati na njihov fizički status, način na koji se povezuju s drugima i život u cjelini.
Stanje mentalnog zdravlja nikada ne bi trebalo da bude razlog da se neka osoba liši ljudskih prava u ovoj oblasti. Ipak, širom svijeta, ljudi sa mentalnim zdravstvenim problemima i dalje doživljavaju širok spektar kršenja ljudskih prava. Mnogi su isključeni iz života u zajednici i diskriminisani, dok mnogi ne mogu pristupiti zdravstvenoj zaštiti koja im je potrebna.
Pravo na očuvanje i zaštitu mentalnog zdravlja definisano je i dokumentima kao što su Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (UDHR) i Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom (UNCRPD).
Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (UDHR) usvojena je 1948. godine, na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (UN), u čijem članu 1. se navodi: „Sva ljudska bića su rođena slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Obdareni razumom i savješću trebaju se ponašati jedni prema drugima u duhu bratstva.“Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom (UNCRPD) usvojena je 2007. godine sa vizijom da „promoviše, štiti i osigura puno i jednako uživanje svih ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve osobe sa invaliditetom i da
promoviše poštovanje njihovog temeljnog dostojanstva“ što uključuje osobe sa dugotrajnim fizičkim, mentalnim, intelektualnim ili senzornim oštećenjima.
Uprkos svim naporima UN, WHO, WFMH, vlada, institucija i agencija, diskriminacija u pogledu mentalnog zdravlja i štetni stereotipi i stigma u zajednici, porodici, školama i na radnom mjestu i dalje su prisutni. Takav socijalni kontekst sprječava zdrave odnose, društvene interakcije i inkluzivna okruženja potrebna za dobrobit svih članova društva i predstavlja prepreku za uživanje u punom blagostanju za sve, posebno za one sa problemima mentalnog zdravlja.
Svjetska federacija za mentalno zdravlje (WFMH) ovogodišnjom temom globalne kampanje otvara mogućnost većeg angažmana svih zainteresovanih strana širom svijeta, s ciljem osnaživanja javnog promovisanja mentalnog zdavlja te ulaganja napora kako bi se osiguralo da se ljudska prava i dobrobit osoba sa mentalnim poremećajima poštuju u svim dijelovima svijeta, tako da svaka osoba sa mentalnim poremećajima i zdravstvenim poteškoćama ima sljedeća prava:
- pravo na zaštitu od poznatih povreda mentalnog zdravlja – univerzalno pravo koje se odnosi na cjelokupno stanovništvo, a posebno na ugrožene, uključujući djecu, manjine i raseljene narode
- pravo na pristup kvalitetnoj i pristupačnoj njezi kada je osoba suočena sa problemima svog mentalnog zdravlja
- pravo na slobodu i dostojanstvo, uključujući pravo izbora.
ZAKONSKA REGULATIVA U OBLASTI MENTALNOG ZDRAVLJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Zakonska regulativa u oblasti mentalnog zdravlja u Federaciji Bosne i Hercegovine unaprijeđena je reformom u oblasti mentalnog zdravlja koja se kontinuirano provodi tokom posljednje decenije.
U Federaciji Bosne i Hercegovine, u kontekstu zaštite i unaprjeđenja prava osoba sa mentalnim poteškoćama, u prethodnom periodu doneseni su sljedeći dokumenti:
- Politika i strategija za zaštitu i unaprjeđenje mentalnog zdravlja (2012 – 2020),
- Strategija za unaprjeđenje prava i položaja osoba s invaliditetom u Federaciji BiH (2016 – 2021)
Osim toga, Zakonom o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama (“Službene novine FBiH”, broj 37/01, 40/02, 52/11 i 14/13) propisuju se osnovna načela, način organizovanja i provođenja zaštite, te pretpostavke za primjenu mjera i postupanje prema osobama sa duševnim smetnjama. S obzirom na to da je Zakon u primjeni već više od 20 godina, a u međuvremenu je na međunarodnom nivou došlo do niza značajnih promjena u oblasti medicine, kao i u oblasti zaštite ljudskih prava i posebno zaštite osoba sa invaliditetom, bilo je neminovno ispitati obuhvatnost postojećeg sistema zaštite osoba sa mentalnim poremećajima u Federaciji BiH.
Stoga je 06.10.2022. godine, na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva, utvrđen Nacrt zakona o zaštiti mentalnog zdravlja koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri. Ovim zakonom se na jednom mjestu reguliše zaštita mentalnog zdravlja na sva tri nivoa organizacije zdravstvene zaštite (primarna, sekundarna i tercijarna) te po prvi put decidno utvrđuju načela na kojima se ovaj sistem treba zasnivati i utvrđuje set prava osoba s mentalnim poremećajima, što do sada nije bio slučaj.
Kako se ističe u Nacrtu zakona o zaštiti mentalnog zdravlja, opći cilj unaprjeđenja mentalnog zdravlja u skladu sa međunarodnim instrumentima i standardima u oblasti zaštite mentalnog zdravlja počiva na kvalitetnom zakonskom okviru za zaštitu mentalnog zdravlja i njegovoj implementaciji.
Do sada postignuti rezultati te predloženi novi pravni okvir treba da doprinesu boljoj organizaciji i kvalitetnijim uslugama za osobe sa mentalnim poremećajima, a time i boljoj zaštiti njihovih prava.
U nastavku link SZO:
About World Mental Health Day – YouTube
Reference:
World Federation for Mental Health
WHO – World Mental Health Day 2023
