Svjetski mjesec Alzheimerove bolesti

U rujnu 2024. godine diljem svijeta obilježava se 13. obljetnica Svjetskog mjeseca Alzheimerove bolesti, kada se provode intenzivne aktivnosti zagovaranja i pozivanja na potporu oboljelima, članovima njihovih obitelji i njegovateljima oboljelih. Svake godine se udruženja za Alzheimerovu bolest i demenciju ujedine sa svima onima koji su uključeni u liječenje, njegu i potporu osobama koje žive s demencijom, kako bi organizirale različite događaje, kao i Šetnje sjećanja i dane prikupljanja sredstava.

Alzheimerova bolest je kronična, progresivna, neurodegenerativna bolest i ujedno najčešći uzrok demencije (60-80% slučajeva demencije) i gubitka drugih kognitivnih sposobnosti (razmišljanja, ponašanja i društvenih vještina), dovoljno ozbiljnih da ometaju svakodnevni život. Mikroskopske promjene u mozgu počinju puno prije prvih znakova gubitka pamćenja. Bolest odlikuje nakupljanje plakova beta-amiloida i neurofibrilarnih čvorova izgrađenih od tau proteina i to u velikim količinama, dovodeći do difuzne kortikalne atrofije.

Još uvijek nije poznat uzrok Alzheimerove bolesti. Kao i druga kronična stanja, vjerojatno nastaje kao rezultat djelovanja više čimbenika. Najveći poznati čimbenik rizika je starija životna dob-većina ljudi s Alzheimerovom bolešću ima 65 i više godina. U prosjeku, oboljela osoba živi 4 do 8 godina nakon dijagnoze, ali može živjeti i do 20 godina, ovisno o djelovanju drugih čimbenika.

Kampanja Svjetskog mjeseca Alzheimerove bolesti 2024. sa sloganima “Vrijeme je za djelovanje protiv demencije”, “Vrijeme je za djelovanje protiv Alzheimerove bolesti”, usmjerena je na promjenu stavova prema demenciji i nastojanju da se ispravi prateća stigma i diskriminacija, istovremeno naglašavajući pozitivne korake koje poduzimaju vlade i organizacije za potporu oboljelima na globalnoj razini.

Podaci o demenciji u svijetu

– Više od 55 milijuna ljudi diljem svijeta ima demenciju.

-Svake 3 sekunde neko u svijetu oboli od demencije.

-Predviđa se da će broj ljudi koji žive s demencijom naglo porasti na 139 miliona do 2050. godine.

-Demencija je sedmi vodeći uzrok smrti u svijetu i u sve većem broju zemalja, vodeći je uzrok smrti.

-Ekonomski teret demencije iznosi 1,3 trilijuna američkih dolara svake godine, što je brojka koja će se više nego udvostručiti do 2030. godine.

-Više od 50% njegovatelja u svijetu ima narušeno zdravlje, kao rezultat njihovih obveza u pružanju zdravstvene srbi dementnim osobama.

-Troškovi za demenciju povezani su s neformalnom skrbi. Godišnji globalni broj sati neformalne skrbi pruženih osobama s demencijom koji žive kod kuće bio je oko 133 milijarde sati u 2021. godini, što je ekvivalent radu više od 67 miliona zaposlenih s punim radnim vremenom.

-Oko dvije trećine primarnih njegovatelja dementnih osoba su žene. Ta je brojka znatno viša u zemljama s niskim i srednjim dohotkom (LMIC). Također, u LMIC zemljama 90% skrbi za one koji žive s demencijom, pruža se u kućnim uvjetima.

Globalni akcioni plan Svjetske zdravstvene organizacije

Globalni akcioni plan SZO za javnozdravstveni odgovor na demenciju 2017. – 2025. ima za cilj poboljšati živote osoba s demencijom, njihovih skrbnika i obitelji, istovremeno smanjujući utjecaj demencije na zajednice i zemlje. Plan nudi skup radnji za ostvarenje vizije svijeta u kome se demencija sprječava, a osobe s demencijom i njihovi njegovatelji dobivaju njegu i potporu koja im je potrebna da bi živjeli život sa smislom i dostojanstvom.

Područja djelovanja uključuju davanje prioriteta i povećanje svijesti o demenciji, smanjenje rizika od demencije, naglasak na ranoj dijagnozi, liječenju i njezi oboljelih od demencije, potporu njegovateljima, jačanje informacionih sustava vezanih uz demenciju te istraživanje i inovacije.

Ključne preporuke u prevenciji i dijagnostici

– U nedostatku lijeka ili tretmana koji je globalno dostupan, smanjenje rizika ostaje najpraktičniji način borbe protiv demencije.

-Smanjenje rizika je cjeloživotni poduhvat; najučinkovitije je kada svijest i razumijevanje zdravlja mozga započne u ranoj dobi, uspostavljanjem dobrih navika.

-Svakom pojedincu preporuča se poduzeti konkretne korake kako bi se smanjio rizik:

Hranite se što je moguće zdravije–konzumirajte raznovrsnu i izbjegavajte ultraprerađenu hranu. Konzumirajte pristupačne, lokalno uzgojene namirnice.
Redovno se bavite tjelesnom aktivnosti: hodanje, vožnja bicikla, ples… – sve se računa.
Nastavite učiti – vježbajte svoj mozak, bilo da se radi o učenju novog jezika, rješavanju križaljki, pjevanju…
Obratite pažnju na svoje kardiovaskularno zdravlje i sve kronične bolesti.
Održavajte socijalne kontakte–ljudi su društvena bića; druženje pomaže zdravlju našeg mozga i smanjuje depresiju i osjećaj izolacije.
Kontrolišite zdravlje zuba, izbjegavajte ozljede glave, spavajte dovoljno, ne pušite i ne pijte prekomjerne količine alkohola.

-Korak koji se istaknuo kao moguća promjena u borbi s demencijom je nabava slušnog aparata za osobe s gubitkom sluha, što usporava kognitivni pad. Organizacija ADI (Alzheimer’s Disease International) potiče vlade i zdravstvene sustave da poboljšaju pristup ovim uređajima, posebno u zemljama s nižim i srednjim dohotkom.

-Potrebno je više istraživanja i zajedničkih napora kako bi se osiguralo da ljudi kojima je dijagnosticirana demencija imaju pristup obrazovanju i potpori koja će im trebati kako bi promijenili svoje ponašanje i nastavili živjeti smislenim životom.

-Rješenja za neke rizikofaktore ne mogu biti pojedinačna. Vlade se moraju pozabaviti širim pitanjima kao što su obezbjeđenje zelenih površina za sigurnu tjelovježbu, rješavanje problema zagađenja zraka, pristup obrazovanju (osobito za djevojčice), pravedniji pristup zdravstvenoj skrbi, donošenje propisa/smjernica u vezi s ultraprerađenom hranom, itd.

-Vlade moraju pružiti potporu i poticaje ljudima u cilju smanjenja rizika od obolijevanja. Jedan od načina je potpora sustavu javnog zdravstva u zajednici, što može imati integralnu ulogu u olakšavanju promjene ponašanja.

Obratite pažnju na rane znakove i simptome Alzheimerove bolesti

Ako primijetite bilo koji od njih, nemojte ih ignorirati. Zakažite termin kod svog liječnika.

1. Gubitak pamćenja koji remeti svakodnevni život

2. Poteškoće u planiranju, poteškoće u rješavanju problema

3. Poteškoće u obavljanju od ranije poznatih zadataka

4. Konfuzija vezana uz vrijeme ili mjesto

5. Problemi s vidom i prostornim odnosima

6. Problemi s riječima pri govoru ili pisanju

7. Gubljenje stvari i nemogućnost njihovog pronalaženja

8. Smanjena ili loša mogućnost rasuđivanja

9. Odustajanje od društvenih aktivnosti

10. Promjene raspoloženja i osobnosti.