Svjetski dan sigurnosti pacijenata utemeljila je Sedamdeset druga Svjetska zdravstvena skupština 2019. godine, usvajanjem rezolucije WHA72.6 – „Globalna akcija za sigurnost pacijenata“. Od tada, obilježava se svakog 17. rujna/septembra i predstavlja osnov djelovanja za promicanje globalnog zdravlja i sigurnosti. Zasniva se na temeljnom načelu medicine – „prvo ne naškoditi“. Njegovi su ciljevi povećati javnu svijest i angažman na polju sigurnosti zdravstvene zaštite, poboljšati globalnu solidarnost i djelovanje država članica u promicanju sigurnosti pacijenata.
Svake godine bira se nova tema Svjetskog dana sigurnosti pacijenata kako bi se istaknulo prioritetno područje koje zahtijeva hitnu i usklađenu akciju. Prepoznajući ključnu važnost ispravne i pravovremene dijagnoze, “Unaprjeđenje dijagnostike u svrhu sigurnosti pacijenata” odabrana je kao tema Svjetskog dana sigurnosti pacijenata 2024. Rezolucija WHA72.6 i Globalni akcijski plan za sigurnost pacijenata 2021. – 2030. ističu potrebu za obezbjeđenjem sigurnosti dijagnostičkih procesa. Globalni akcijski plan potiče zemlje da usvoje strategije koje smanjuju mogućnost pojave dijagnostičkih grešaka, često proistaklih iz kombinacije kognitivnih i sistemskih faktora koji utiču na prepoznavanje ključnih znakova i simptoma kod pacijenata, te na tumačenje i priopćavanje rezultata njihovih testova.
Dijagnoza otkriva zdravstveni problem pacijenta. Da bi se do nje došlo, pacijenti i zdravstveni timovi moraju zajedno raditi na usmjeravanju kompleksnog i ponekad dugotrajnog dijagnostičkog procesa, što uključuje razgovor s pacijentom, pregled, testiranje i tumačenje rezultata prije donošenja konačne dijagnoze i liječenja. Dijagnostička pogreška je neuspjeh u utvrđivanju točnog i pravovremenog objašnjenja zdravstvenog problema pacijenta, što može uključivati zakašnjele, netočne ili propuštene dijagnoze ili propust da se to objašnjenje priopći pacijentu. Odgođena, pogrešna ili propuštena dijagnoza mogu produljiti trajanje bolesti, a ponekad uzrokovati invaliditet ili čak smrt.
Svjetska zdravstvena organizacija poziva na zajedničke napore za značajno smanjenje dijagnostičkih pogrešaka kroz višestrane intervencije utemeljene na sistemskom razmišljanju, ljudskim faktorima i aktivnom sudjelovanju pacijenata, njihovih obitelji, zdravstvenih radnika i vođa zdravstvene skrbi. Ove intervencije uključuju detaljnu historiju bolesti, provođenje temeljitog kliničkog pregleda, poboljšanje pristupa dijagnostičkim testovima, te implementaciju metoda za mjerenje i učenje iz dijagnostičkih pogrešaka.
