Kao i svake godine, 16. oktobra se, u čast datuma osnivanja Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) obilježava Svjetski dan hrane, a posvećuje se nekom od trenutno aktuelnih problema vezanih za hranu i ishranu.
“Budućnost hrane je u našim rukama” je slogan kojim se obilježava ovogodišnji Svjetski dan hrane, i posvećen je očuvanju poljoprivredno – prehrambenog sistema. Mnogo je razloga za brigu za očuvanje poljoprivredno – prehrambenog sistema jer način na koji proizvodimo, trošimo i konzumiramo hranu negativno utiče na njegovu održivost. Zemljama je potreban održiv poljoprivredno-prehrambeni sistem koji osigurava dovoljne količine raznolike, nutritivno punovrijedne i zdravstveno ispravne hrane, finansijski dostupne svima, sistem koji osigurava odstustvo malnutricije u svim njenim oblicima. Održivi poljoprivredno-prehrambeni sistemi osiguravaju sigurnost hrane i ishranu za sve, bez ugrožavanja ekonomske, društvene i ekološke osnove, obezbjeđujući bolju proizvodnju, prehranu i okoliš.
Danas smo svjedoci prozivodnje hrane koja nanosi štetu odnosno stvara pritisak na prirodne resurse, okoliš i klimu. Način na koji se proizvodi hrana degradira ili uništava prirodna staništa i doprinosi izumiranju vrsta i razlogom je nejednakosti među ljudima, uključujući prisustvo prekomjerne tjelesne težine i gojaznosti s jedne strane, te nemogućnosti upražnjavanja zdrave ishrane s druge. Sve ovo je posebno naglašeno u uslovima pandemije Covid – 19, što je dodatno potcrtalo potrebu hitnih promjena.
Uticaj na na prehrambeno poljoprivredni sistem mogu imati svi od vlade, privatnog sektora, ucivilnog društva, do svakog pojedinca. Veza i mogući uticaj svakog pojedinca na poljoprivredno- prehrambeni sistem je svakodnevna jer svaki put kad jedemo, mi smo zapravo sudionici tog sistema. Odabir hrane, način na koji je proizvodimo, pripremamo, kuhamo i skladištimo, čine nas sastavnim i aktivnim dijelom načina na koji funkcionira poljoprivredno-prehrambeni sistem.
Zato svi, kao društvo u cjelini možemo novim rješenjima i akcijama “uzeti budućnost hrane u naše ruke” i doprinijeti unapređenju narušenog poljopriverdno- prehrambenog sistema.
Vlade moraju revidirati politike i usvojiti nove, koje potiču održivu proizvodnju pristupačne nutritivno punovrijedne hrane i promoviraju sudjelovanje poljoprivrednika. Politike trebaju biti bazirane na ravnopravnosti, stalnom učenju, inovacijama, te rezultirati povećanjem ruralnih prihoda, osnaženjem malih proizvođača i smanjenjem nepovoljnog uticaja na okoliš. Politike treba da obuhvate sve sektore i dionike koji utiču na prehrambene sisteme, uključujući obrazovanje, zdravstvo, energetiku, socijalnu zaštitu, financije i drugo, i donijeti i usvojiti zajednička rješenja. Sve mjere i aktivnosti trebaju da prate ulaganja i snažna podrška smanjenju negativnih uticaja na okoliš i društvo svih sektora, osobito privatnog sektora, civilnog društva, istraživačkih i akademskih krugova.
U svjetlu ovih nastojanja, u 2021 godini je sazvan i prvi samit UNa o prehrambenim sistemima, a cilj je bio postići dogovor o novim mjerama za promjenu načina proizvodnje i konzumacije hrane, i doprinijeti postizanju ciljeva održivog razvoja.
Kao pojedinci možemo pomoći u ostvarenju mjera za unapređenje poljoprivredno – prehrambenog sistema povećavajući potražnju za održivo proizvedenom i nutirivno punovrijednom hranom, našim nastojanjima da smanjimo gubitke hrane i otpada. Na taj način, možemo zajedno sa ostalim dionicima poput privatnog sektora, civilnog društva, međunarodnih organizacija i akademske zajednice, pomoći unapređenju poljoprivredno prehrmabenog sistem.
Širenje informacija i izgradnja svijesti o važnosti zdravog i održivog načina života posebna su odgovornost javno zdravstvenog sektora. Zavod za javno zdravstvo Fedracije BIH tome daje doprinos kroz niz aktivnosti vezanih za promociju zdrave ishrane, posebno promovirajući konzumaciju voća i povrća, smanjenje bacanja hrane, te promovirajći konzumaciju domaće lokalno uzgojene sezonske hrane, a obeshrabrujući konzumaciju procesirane hrane bogate mastima, šećerima i solju.
Prominentna aktivnost koja je trenutno u toku je implementacija projekta “Zdrava ishrana predškolske djece” (Healthy Eating Pre Schools Children – HEPSC), koji Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH provodi sa partnerima JZU Dom zdravlja Bar, Zavodom za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije i Ministarstvom rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Hercegbosanske županije, a koji je sufinansiran sredstvima EFRR IPA II fondova Evropske unije, kroz program prekogranične saradnje Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine Interreg – IPA CBC. Glavni cilj projekta je podizanje svijesti o potrebi i održavanju zdravog načina života predškolske djece i unapređenje sistema kontrole kvalitete i sigurnosti hrane u predškolskim ustanovama kako bi se poboljšale prehrambene navike i sveukupno zdravlje djece. Ključne projektne aktivnosti uključuju: laboratorijsko ispitivanje i utvrđivanje energetske i nutritivne vrijednosti obroka koji se poslužuju u dječjim vrtićima, kao i edukativne radionice o zdravoj ishrani za djecu roditelje, osoblje vrtića i vrtićkih kuhinja, te medicinsko i laboratorijsko osoblje.
