Pravilno pranje ruku najvažnija je mjera sprječavanja širenja zaraznih bolesti i infekcija, a kolika je važnost higijene ruku i podizanja svijesti o tome, govori činjenica da se svakog 15. oktobra već 11 godina obilježava Svjetski dan čistih ruku. Svake godine ovoj akciji se pridruži oko 200 miliona ljudi širom svijeta u preko 100 zemalja, a podržavaju je vlade, međunarodne institucije, organizacije civilnog društva, nevladine organizacije, privatne kompanije i pojedinci. Ovogodišnja tema Svjetskog dana čistih ruku je „Naša budućnost je nadohvat ruke – Idemo zajedno naprijed“.
Higijena ruku je posebno važna, jer se prljavim rukama i neposrednim ili posrednim kontaktom preko predmeta ili materijala s kojima one dolaze u dodir šire mnoge zarazne bolesti, prije svega crijevne bolesti, parazitoze, akutne bolesti disajnih puteva, kožne bolesti, bolesti očiju (konjunktivitis) itd. Ruke su karika u lancu prenosa uzročnika zaraznih bolesti koja direktno povezuje uzročnika bolesti sa namirnicama. To je najčešći put zagađenja namirnica i prenosa zaraznih bolesti, a ujedno i razlog zašto se crijevne zarazne bolesti zovu i „bolesti prljavih ruku“.
Naročito je važno paziti na čistoću ruku kod djece, koja su najosjetljivija populaciona grupa. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u ukupnoj smrtnosti od bolesti praćenih dijarejom (prolivom), u 90% slučajeva u svijetu su djeca starosne dobi do 5 godina. Ove bolesti najčešće nastaju zbog upotrebe neispravne vode, neodgovarajućih sanitarno-higijenskih mjera i neodgovarajuće lične i opšte higijene. Provedena istraživanja su pokazala da ustaljena navika pranja ruku sapunom i toplom vodom može da sačuva više dječijih života nego neke medicinske intervencije, tačnije, da za 50% smanjuje smrtnost od bolesti praćenih dijarejom i da za četvrtinu smanjuje smrtnost od akutnih respiratornih infekcija.
Higijena ruku je takođe jedna od osnovnih mjera preveniranja bolničkih infekcija koja ne košta mnogo, a značajno utiče na kvalitet zdravstvene usluge i omogućava velike uštede, kako za samu zdravstvenu ustanovu, tako i za cjelokupno društvo. Higijenom ruku se sprječava prenošenje mikroorganizama, uzročnika bolničkih infekcija, od kojih su poseban problem bakterije otporne na antibiotike. Pravilnom higijenom ruku ne samo što će se smanjiti broj bolničkih infekcija, već će se smanjiti i upotreba antibiotika, a povećati bezbjednost pacijenata.
Ruke je potrebno prati više puta dnevno, s posebnim naglaskom na održavanju higijene ruku prije, za vrijeme i nakon pripreme hrane, te prije konzumiranja obroka. Ruke je naročito važno prati prije i nakon njege dojenčeta ili malog djeteta, prije i nakon njege bolesnika, nakon korištenja toaleta i javnog gradskog prevoza, nakon kontakta sa otpadom, novcem, kućnim ljubimcima, itd.
Prоpusti u higiјеni ruku nаstајu kada sе оnе pеru prekratko, nеdоvоljnо čеstо, uz nеdоvоljnu kоličinu srеdstvа zа prаnjе. Prije pranja ruku važno je podrezati i urediti nokte, jer se ispod njih skuplja prljavština koja se ne može ukloniti samim postupkom pranja.
Za pravilno pranje ruku potrebno je osigurati toplu, tekuću i zdravstveno ispravnu vodu, tekući sapun i jednokratne papirnate ručnike.
Postupak pranja se sastoji od namakanja ruku pod mlazom tople vode, nanošenja tekućeg sapuna, utrljavanja sapunske pjene najmanje 20 sekundi. Potrebno je temeljito istrljati ruke, uključujući prostore između prstiju, palčeve i vrhove prstiju. Upravo su ovo dijelovi na koje se ne obraća dovoljno pažnje prilikom pranja ruku, a gotovo sve što dodirujemo činimo vršcima prstiju i palčevima. Naročitu pažnju treba obratiti na uklanjanje prljavštine ispod noktiju (preporučuje se upotreba četkice). Pri tome treba paziti na kožicu oko noktiju, jer se ona često oštećuje, pa može doći do infekcije i gnojenja. Poslije sapunjanja, ruke se ispiru pod mlazom tople vode do uklanjanja tragova sapuna. Sušenje ruku se obavlja jednokratnim papirnatim ručnicima, koji se poslije upotrebe ubacuju u kantu sa poklopcem. Brisanje ruku platnenim ručnicima nije preporučljivo, jer su oni najčešće vlažni, čime se omogućava lakše širenje uzročnika bolesti. Za pranje ruku je najbolji tečni sapun, a ako se koristi čvrsti sapun, treba ga poslije korištenja isprati pod mlazom vode i staviti u posudicu za sapun da se ocijedi i osuši. U nekim situacijama je poželjno da se obavi i dezinfekcija ruku, a Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje preparate na bazi etil alkohola.
Dokazano je da pranje ruku samo vodom nema ni približan učinak u sprječavanju širenja zaraznih bolesti. Pranje ruku toplom vodom i sapunom dovodi do rastapanja masnoća i prljavština koje nose većinu mikroorganizama. Razvijena kultura pranja ruku sa sapunom i toplom vodom automatski znači manju stopu obolijevanja od infektivnih bolesti. Stoga je osnovna poruka koju nosi obilježavanje Svjetskog dana čistih ruku da je pranje ruku toplom vodom i sapunom najisplativija zdravstvena intervencija.
