Od 16. oktobra/listopada 1979. godine, kada je obilježen prvi put, Svjetski dan hrane svake godine potiče globalne akcije kojima se potiče na djelovanje za budućnost hrane, ljudi i planeta.
Ovogodišnja tema Svjetskog dana hrane je “Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost”.
Ljudska prava, kao što su pravo na hranu, život i slobodu, rad i obrazovanje, priznata su Općom deklaracijom o ljudskim pravima i dvama pravno obvezujućim međunarodnim sporazumima o ljudskim pravima. Poljoprivrednici u svijetu proizvode dovoljno hrane da nahrane više od globalne populacije, ali glad i dalje postoji – oko 733 milijuna ljudi u svijetu suočava se s glađu zbog ponavljanih vremenskih nepogoda, ratnih sukoba, recesije, nejednakosti i pandemije. Najviše su pogođeni siromašni i druge ranjive skupine, odražavajući tako sve veću nejednakost među zemljama i unutar njih. Poljoprivredno-prehrambeni sustavi osjetljivi su na katastrofe i krize, posebice na utjecaje klimatskih promjena. S druge strane, oni istovremeno stvaraju zagađenje, degradiraju tlo, vodu i zrak te pridonose emisiji stakleničkih plinova i gubitku bioraznolikosti. Transformacijom poljoprivredno-prehrambenih sustava stvara se veliki potencijal za ublažavanje klimatskih promjena i podržavanje rezilijentnijih i održivih uvjeta života za sve.
Više od 2,8 milijardi ljudi u svijetu ne može priuštiti zdravu ishranu. Nezdrava prehrana vodeći je uzrok svih oblika pothranjenosti, nedostatka mikronutrijenata i gojaznosti, koje danas postoje u većini zemalja i obuhvataju sve društveno-ekonomske slojeve. Štoviše, u mnogim dijelovima svijeta istovremeno se javljaju različiti oblici pothranjenosti.
Oko 2,5 milijarde odraslih i 37 milijuna djece mlađe od pet godina ima prekomjernu tjelesnu težinu. U isto vrijeme, oko 1,6 milijardi žena i djece ima manjak jednog ili više vitamina i minerala, dijelom i zbog toga što nemaju pristup zdravoj hrani, što posljedično negativno utječe na njihovo zdravlje.
Oko 22,3 % djece mlađe od pet godina zaostaje u rastu, dok je 6,8 % mršavo ili premršavo za svoju visinu. I ovdje prehrana igra ključnu ulogu.
Konzumacija nezdrave hrane također doprinosi porastu kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i određenih vrsta raka. To nisu samo pojedinačni problemi, budući da te bolesti sve više opterećuju zdravstvene sustave i ljudi su manje sposobni doprinijeti društvu.
Siromaštvo i skokovite cijene hrane potiču na konzumaciju jeftinije i često manje nutritivno vrijedne hrane. Paradoksalno, rast prihoda može učiniti isto. Dodamo li tome globalizaciju, urbanizaciju i sve brži ritam života, rezultat je sve veći broj ljudi koji se odlučuju za nezdravu hranu koja je često bogata šećerom, masnoćama i soli. S druge strane, ukupno gledano, provodimo manje vremena pripremajući obroke kod kuće u odnosu na prethodne generacije, a pri kupovini sve se više oslanjamo na unaprijed pripremljenu i ultraprerađenu hranu. Na nekim mjestima takvi proizvodi su dostupniji i jeftiniji od svježih proizvoda i druge kvalitetne hrane.
Što možemo učiniti?
U apsolutnom smislu, proizvođači diljem svijeta već proizvode dovoljno hrane za sve, odnosno, veća proizvodnja hrane nije rješenje. Umjesto toga, odgovor leži u koordiniranoj, zajedničkoj akciji kako bi se osiguralo da dovoljno kvalitetne i sigurne hrane bude dostupno svuda i svakome po pristupačnoj cijeni.
Dostupnost kvalitetne i sigurne hrane za sve zahtijeva ogromna ulaganja, inovacije, nauku, tehnologiju i široku suradnju između niza dionika, uključujući vlade, privatni sektor, akademske i istraživačke institucije i civilno društvo.
Preporuke za vlade:
- Podupirati pravo na hranu i pristupačnost zdrave i sigurne hrane za sve
- Primjenjivati holistički međusektorski princip
- Prioritizirati
– iskorjenjivanje siromaštva
– smanjenje svih vrsta nejednakosti u korištenju zdrave hrane
– održivost poljoprivrede
– dobro upravljanje.
Preporuke za poljoprivredu:
- Prakticirati održivu poljoprivredu koja unaprjeđuje biološku raznolikost i odgovorno upravljenje prirodnim resursima
- Proizvoditi raznovrsniju hranu
- Zagovarati politike koje osnažuju male proizvođače i obiteljske poljoprivrednike
- Smanjiti gubitak hrane
- Slijediti propise i dobre prakse u cilju postizanja sigurnosti proizvedene hrane.
Preporuke za privatni sektor:
- Provoditi aktivnosti na većoj dostupnosti kvalitetnije i raznovrsnije hrane po pristupačnim cijenama
- Podržavati male proizvođače hrane i obiteljske poljoprivrednike
- Promicati društvenu odgovornost kroz etičku i održivu proizvodnju
- Primjenjivati sve standarde i dobre prakse u cilju održavanja sigurnosti proizvedene hrane
- Odgovorno distribuirati hranu i izbjegavati promoviranje nezdrave hrane djeci.
Preporuke za akademsku zajednicu i organizacije civilnog društva:
- Pozivati vlade na odgovornost prikupljanjem podataka, identificiranjem područja koja se trebaju poboljšati i mjerenjem napretka prema utvrđenim ciljevima
- Surađivati s kreatorima politika kako bi se politike i strategije temeljile na podacima i dokazima
- Promovirati zdravu prehranu i održive poljoprivredno-prehrambene sustave
- Prenositi najnovije znanja i tehnologije poljoprivrednicima i donositeljima odluka kroz partnerstva i obuke.
Preporuke za sve nas:
- Podići svoj glas, kako bi ostvarivali utjecaj na donošenje odluka
- Birati lokalnu i sezonsku hranu, kako bi podržali lokalnu i održivu proizvodnju
- Usvojiti načela zdrave prehrane i stila života
- Naučiti značenje oznaka na hrani zbog pravih odabira zdrave hrane (npr. oznake hrane koje nam govore o količini šećera i soli koja se nalazi u pakovanoj hrani ili o prehrambenim bojama, pesticidima, GMO i drugim tehnologijama korištenim za njihovu proizvodnju)
- Usvojiti načine za održavanje sigurnosti hrane i prepoznavanje problema sa sigurnošću hrane.
Reference:
About | World Food Day| Food and Agriculture Organization of the United Nations (fao.org)
Everything you need to know for World Food Day 2024 (concernusa.org)
