Svake godine, 17. maja, širom svijeta obilježava se Svjetski dan hipertenzije – dan posvećen podizanju svijesti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i adekvatne kontrole visokog krvnog pritiska.
Hipertenzija ostaje vodeći preventabilni uzrok prerane smrti u svijetu, kao i faktor rizika za srčane bolesti i moždani udar. Procjenjuje se da 1,4 milijarde ljudi globalno živi s hipertenzijom. Uprkos dostupnosti efikasnih i pristupačnih tretmana, mnogi ljudi nisu svjesni svog stanja, a samo oko jedna četvrtina osoba s hipertenzijom ima adekvatno kontrolisan krvni pritisak.
Svjetski dan hipertenzije uspostavljen je 2005. godine od strane Svjetske lige za hipertenziju (World Hypertension League – WHL), odjela Međunarodnog društva za hipertenziju. To je globalna inicijativa za podizanje svijesti o zdravlju koja se fokusira na edukaciju javnosti o opasnostima visokog krvnog pritiska i promovisanje značaja redovnog praćenja i zdravih životnih navika.
Hipertenzija – “ tihi ubica ”
Hipertenzija se često naziva „tihim ubicom“ jer obično nema simptoma, ali značajno povećava rizik od srčanog udara, moždanog udara, bolesti bubrega i prijevremene smrti. Rano otkrivanje, redovno praćenje i dugotrajno liječenje mogu spriječiti većinu komplikacija povezanih s hipertenzijom.
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana hipertenzije Svjetske zdravstvene organizacije (WHO-a), „Kontrolišimo hipertenziju zajedno : redovno provjeravajte krvni pritisak, pobijedite tihog ubicu“, predstavlja zajedničku odgovornost, zahtijevajući akciju pojedinaca, porodica, zajednica, zdravstvenih radnika i zdravstvenih sistema.
Simptomi hipertenzije
Najveći izazov u borbi protiv hipertenzije jeste činjenica da nema jasnih simptoma. Kod nekih osoba se mogu javiti glavobolja, osjećaj slabosti, crvenilo lica, smetenost, osjećaj lupanja srca, zujanje u ušima, zamagljen vid ili krvarenje iz nosa, ali najčešće se prvi znakovi pojave tek kada nastupe komplikacije.
Dijagnoza hipertenzije
Mjerenje krvnog pritiska je jedina metoda za postavljanje dijagnoze hipertenzije. Dijagnoza se postavlja na osnovu ponovljenih mjerenja krvnog pritiska, koja se izvode nekoliko puta u nekoliko dana. Potrebno je koristiti validirane uređaje uz primjenu standardiziranih procedura. Mjerenje krvnog pritiska treba obavljati u mirnim uslovima, uz pravilan položaj tijela i bez prethodnog izlaganja fizičkom naporu ili stimulansima. Ponavljano izmjerene vrijednosti krvnog pritiska koje prelaze graničnu vrijednost od 140/90 milimetara živinog stuba (mm Hg) potrebne su za dijagnozu hipertenzije. Dijagnozu hipertenzije postavlja isključivo ljekar.
Tipovi hipertenzije
Hipertenzija se dijeli na primarnu (esencijalnu) i sekundarnu. Primarna hipertenzija, bez prepoznatljivog uzroka, čini oko 90% slučajeva. Sekundarna hipertenzija je posljedica drugih oboljenja (renalnih, endokrinih i dr.). Patofiziološki mehanizmi uključuju povećan periferni vaskularni otpor, disregulaciju renin-angiotenzin sistema i simpatičkog nervnog sistema.
Također se koristi klasifikacija prema visini krvnog pritiska i prema prisutnosti ili odsutnosti komplikacija.
Rizični faktori za razvoj hipertenzije
Rizični faktori za razvoj hipertenzije su starija dob, genetska predispozicija, gojaznost, sedentarni stil života, nedovoljna fizička aktivnost, visok unos soli, nezdrava ishrana, konzumiranje alkohola, pušenje, stres i izloženost zagađenom zraku. Mnogi faktori su modificirajući i stoga pogodni za intervenciju.
Liječenje hipertenzije
Liječenje hipertenzije uključuje farmakoterapiju (ACE inhibitori, diuretici, beta-blokatori, kalcijumski antagonisti) i nefarmakološke mjere – usvajanje životnih navika koje uključuju: uravnoteženu pravilnu prehranu (smanjenje unosa soli, povećanje unosa kalija, više voća i povrća), održavanje normalne tjelesne težine, redovnu fizička aktivnost, prestanak pušenja, smanjenje konzumacije alkohola, kontrola stresa.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50% slučajeva hipertenzije, tjelesna neaktivnost za oko 20% i pretilost za oko 30% svih hipertenzija.
Stanje u Federaciji Bosne i Hercegovine
U 2024. godini esencijalna (primarna) hipertenzija je zabilježena među pet vodećih uzroka smrtnosti u Federaciji BiH i to kao četvrti vodeći uzrok smrtnosti kod muškaraca i kao treći vodeći uzrok smrtnosti kod žena.
Grafikon 1. 5 vodećih uzroka smrtnosti po spolu u FBiH, 2024.godina (stopa na 100 000)
(Zavod za javno zdravstvo FBiH, Zdravstveno statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine, 2024. )
Ključne poruke kampanje za 2026.godinu:
- Provjerite svoj krvni pritisak: redovno mjerenje krvnog pritiska je prvi korak ka prevenciji i kontroli. Svi bi trebali znati svoje vrijednosti krvnog pritiska.
- Hipertenzija se može spriječiti i kontrolisati: zdrava ishrana, tjelesna aktivnost, izbjegavanje duhana, smanjenje unosa alkohola i odgovarajući lijekovi mogu značajno smanjiti rizik.
- Rana detekcija spašava živote: većina ljudi sa hipertenzijom nije svjesna da je imaju. Screening i rutinska mjerenja su neophodni.
- Liječenje djeluje: učinkovita terapija je široko dostupna i može spriječiti ozbiljne komplikacije kada se dosljedno uzima.
- Kontrola zahtijeva dugotrajnu njegu: upravljanje hipertenzijom je doživotno i ovisi o stalnom pristupu zdravstvenoj njezi, lijekovima i praćenju.
- Ravnopravnost je važna: jačanje primarne zdravstvene zaštite i osiguravanje pristupa dijagnozi i liječenju su ključni za smanjenje nejednakosti.
Reference:
World Hypertension League | Home – World Hypertension League
