Svake godine, 17. maja, širom svijeta obilježava se Svjetski dan hipertenzije – dan posvećen podizanju svijesti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i adekvatne kontrole visokog krvnog pritiska.
Ove godine, globalna inicijativa koja je 2005. godine pokrenuta od strane Svjetske lige za hipertenziju (World Hypertension League – WHL) obilježava svoju 20. godišnjicu, noseći snažnu i jednostavnu poruku – „Precizno mjerite svoj krvi pritisak, kontrolišite ga, živite duže“, naglašavajući dva ključna elementa u borbi protiv hipertenzije – tačno mjerenje krvnog pritiska i dosljednu kontrolu – kao osnovne korake ka dužem i zdravijem životu. Simbolično, ovaj dan nas podsjeća da prevencija počinje od malih, ali važnih mjera.
Hipertenzija – tihi, ali opasan protivnik
Hipertenzija, odnosno visoki krvni pritisak, predstavlja jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u svijetu. Ono što je čini izuzetno opasnom jeste to što se najčešće razvija bez simptoma, zbog čega je često nazivaju „tihim ubicom“. Osoba može godinama živjeti s povišenim krvnim pritiskom, a da toga nije ni svjesna – sve dok ne dođe do komplikacija poput moždanog udara, srčanog infarkta, zatajenja bubrega ili gubitka vida.
Globalna epidemija hipertenzije
Statistički podaci ukazuju da više od 1,3 milijarde ljudi širom svijeta živi s hipertenzijom, a da gotovo polovina njih nije ni svjesna da ima ovo stanje. Među onima kojima je dijagnosticirana hipertenzija, mnogi od njih ne primaju adekvatnu terapiju, a svega jedna od pet osoba ima krvni pritisak pod kontrolom.
Više od 10 miliona ljudi godišnje umre od posljedica neliječene ili slabo kontrolisane hipertenzije – što ovu bolest čini najvećim pojedinačnim faktorom rizika za smrtnost na globalnom nivou. Prevalencija je visoka u svim dijelovima svijeta. Više od 75% osoba s hipertenzijom živi u zemljama niskog i srednjeg dohotka. Procjenjuje se da bi efikasna kontrola hipertenzije mogla spasiti 76 miliona života do 2050. godine.
Stanje u Federaciji Bosne i Hercegovine
U 2023. godini esencijalna (primarna) hipertenzija je zabilježena među pet vodećih uzroka smrtnosti u Federaciji BiH i to kao četvrti vodeći uzrok smrtnosti i kod muškaraca i kao drugi vodeći uzrok smrtnosti kod žena.
Grafikon 1. Pet vodećih uzroka smrti po spolu u FBiH, 2023. (stopa na 100.000)
Simptomi hipertenzije
Najveći izazov u borbi protiv hipertenzije jeste činjenica da nema jasnih simptoma. Kod nekih osoba se mogu javiti glavobolje, osjećaj slabosti, crvenilo lica, smetenost, osjećaj lupanja srca, zujanje u ušima, zamagljen vid ili krvarenje iz nosa, ali najčešće se prvi znakovi pojave tek kada nastupe komplikacije. Zato je redovno mjerenje krvnog pritiska jedini pouzdan način za otkrivanje hipertenzije.
Dijagnoza hipertenzije
Mjerenje krvnog pritiska je jedina metoda za postavljanje dijagnoze hipertenzije. Dijagnoza se postavlja na osnovu ponovljenih mjerenja krvnog pritiska, koja se izvode nekoliko puta u nekoliko dana. Potrebno je koristiti validirane uređaje uz primjenu standardiziranih procedura. Mjerenje krvnog pritiska treba obavljati u mirnim uslovima, uz pravilan položaj tijela i bez prethodnog izlaganja fizičkom naporu ili stimulansima. Ponavljano izmjerene vrijednosti krvnog pritiska koje prelaze graničnu vrijednost od 140/90 milimetara živinog stuba (mm Hg) potrebne su za dijagnozu hipertenzije. Dijagnozu hipertenzije postavlja isključivo liječnik.
Tipovi hipertenzije
Hipertenzija se dijeli na primarnu (esencijalnu) i sekundarnu. Primarna hipertenzija, bez prepoznatljivog uzroka, čini oko 90% slučajeva. Sekundarna hipertenzija je posljedica drugih oboljenja (renalna, endokrina i dr.). Patofiziološki mehanizmi uključuju povećan periferni vaskularni otpor, disregulaciju renin-angiotenzin sistema i simpatičkog nervnog sistema.
Također se koristi klasifikacija prema visini krvnog pritiska i prema prisutnosti ili odsutnosti komplikacija.
Rizični faktori za razvoj hipertenzije
Rizični faktori za razvoj hipertenzije su starija dob, genetska predispozicija, gojaznost, sedentarni stil života, nedovoljna fizička aktivnost, visok unos soli, nezdrava ishrana, konzumiranje alkohola, pušenje, stres i izloženost zagađenom zraku. Mnogi faktori su modificirajući i stoga pogodni za intervenciju.
Komplikacije hipertenzije
Ako se ne liječi, hipertenzija može dovesti do teških komplikacija, kao što su: moždani udar, infarkt miokarda, srčana i bubrežna insuficijencija, gubitak vida, kognitivno propadanje i demencija.
Liječenje hipertenzije
Liječenje hipertenzije uključuje farmakoterapiju (ACE inhibitori, diuretici, beta-blokatori, kalcijumski antagonisti) i nefarmakološke mjere – usvajanje životnih navika koje uključuju: uravnoteženu pravilnu prehranu (smanjenje unosa soli, povećanje unosa kalija, više voća i povrća), održavanje normalne tjelesne težine, redovnu fizička aktivnost, prestanak pušenja, smanjenje konzumacije alkohola, kontrola stresa.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50% slučajeva hipertenzije, tjelesna neaktivnost za oko 20% i pretilost za oko 30% svih hipertenzija.
Hipertenzija i komorbiditeti
Hipertenzija često koegzistira s dijabetesom tipa 2, dislipidemijom, hroničnom bubrežnom bolešću i gojaznošću. Zajednički tretman i integrisani pristup u primarnoj zdravstvenoj zaštiti su ključni u liječenju ovih stanja.
Značaj ranog otkrivanja hipertenzije
Što se ranije otkrije povišeni krvni pritisak, to je lakše spriječiti njegove posljedice. Rana dijagnoza i započinjanje liječenja u ranoj fazi značajno smanjuju rizik od komplikacija.
Prevencija hipertenzije
Hipertenzija u većini slučajeva može biti spriječena ili odložena usvajanjem zdravih navika. Efikasna prevencija uključuje populacijske mjere smanjenja unosa natrija, promociju fizičke aktivnosti, borbu protiv duhana i alkohola i smanjenje izloženosti zagađenom zraku.
HEARTS paket Svjetske zdravstvene organizacije nudi intervencije za primarnu zdravstvenu zaštitu u cilju prevencije kardiovaskularnih bolesti. Ključne preporuke uključuju: smanjen unos soli – manje od 5g dnevno, više fizičke aktivnosti – najmanje 150 minuta sedmično, izbjegavanje pušenja i alkohola, zdrava ishrana, redovno mjerenje krvnog pritiska kod ljekara ili kući.
Teret hipertenzije
Nekontrolisana hipertenzija uzrokuje ogroman ekonomski teret za zdravstvene sisteme i porodice. Osobe koje dožive moždani udar ili srčani infarkt često postaju nesposobne za rad, a troškovi liječenja i rehabilitacije su značajni. Prevencija i pravovremeno liječenje hipertenzije su ne samo zdravstveni, nego i ekonomski prioritet.
Svjetski dan hipertenzije 2025. podsjeća nas da borba protiv ovog „tihog ubice“ počinje s malim koracima – redovnim mjerenjem pritiska, usvajanjem zdravih navika i pravovremenim liječenjem. Samo zajedničkim djelovanjem zdravstvenih radnika, institucija, zajednica i pojedinaca možemo smanjiti broj smrti, koje se mogu spriječiti i poboljšati kvalitet života miliona ljudi širom svijeta.
Reference:
World Hypertension League. World Hypertension Day 2025. https://www.whleague.org
World Health Organization. Global report on hypertension 2023. https://www.who.int/publications/i/item/9789240081062
WHO South-East Asia Regional Office. World Hypertension Day 2024. https://www.who.int/southeastasia/news/detail/17-05-2024-world-hypertension-day
WHO Guideline for the pharmacological treatment of hypertension in adults. Geneva: WHO; 2021.
WHO HEARTS Technical Package. https://www.who.int/initiatives/hearts/technical-package
WHO. Guideline for the pharmacological treatment of hypertension in adults. Geneva: WHO; 2021.
CDC. High Blood Pressure Statistics. Atlanta: Centers for Disease Control and Prevention; 2023.
Whelton PK, Carey RM, et al. 2017 ACC/AHA/AAPA/ABC/ACPM/AGS/AphA/ASH/ASPC/ NMA/PCNA guideline for the prevention, detection, evaluation, and management of high blood pressure in adults. J Am Coll Cardiol. 2018;71\:e127-e248.
Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH. Zdravstveno statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine 2023. Sarajevo: ZZJZ FBiH; 2024. Dostupno na: https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2024/09/Godisnjak-ZZJZ_2023_web.pdf
