Kao i drugdje u Evropi i svijetu, problem prekomjerne težine i gojaznosti značajno opterećuje zdravlje populacije u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Poražavajuće stanje je rezultiralo uvrštavanjem Svjetskog dana borbe protiv gojaznosti u Kalendar zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, koji od 2020. godine obilježava ovaj datum s ciljem da dodatnim skretanjem pažnje na veličinu problema i način borbe protiv njega podigne svijest populacije o značaju ishrane za zdravlje.
Procjenjuje se da je gojaznost uzrok oko milion smrtnih ishoda godišnje. Prevalenca gojaznosti je u stalnom porastu te je prema procjenama oko 50% odraslih u Evropi prekomjerno teško, dok je trećina populacije odraslih gojazna.
Djeca su također pogođena i činjenica je da gojazna djeca najčešće ostaju gojazna i u odrasloj dobi, noseći sa sobom rizik od razvoja niza hroničnih nezaraznih oboljenja uključujući povišen krvni pritisak, šećernu bolest tipa 2, bolesti lokomotornog aparata i sl.
Studija o stanju zdravlja stanovništva u Federaciji Bosne i Hercegovine koju je, u saradnji s Federalnim ministarstvom zdravstva proveo Zavod za javno zdravstvo FBiH je pokazala da je samo 1,6% odraslih pothranjeno, da je 39,7% odraslih normalno uhranjeno i to najviše u starosnoj grupi od 18-24 godine (69,6%), dok je više od trećine ispitanika u Federaciji BiH odnosno 37,5% prekomjerno teško. Više je prekomjerno teških među muškarcima (45,2%) nego među ženama (29,6%). Petina ili 21,2% odraslih u Federaciji BiH je gojazno (ITM ≥30), a više je gojaznih žena nego muškaraca (23,3% i 19,1%).
Kada su u pitanju mala djeca, procenti pothranjenosti- bilo da se radi o akutnoj, hroničnoj ili udruženoj pothranjenosti, su uglavnom niski. Pothranjeno je 2% djece (težina/dob >2SD), 9.9% djece je zaostalo u rastu (visina/dob >2SD), a 2.6% djece je mršavo (težina/visina >2SD). S druge strane, 17,7% djece starosti 0-5 godina u Federaciji BiH je prekomjerno teško.
Složenost problema gojaznosti te raznolikost njegovih uzroka i posljedica otvara široki spektar pitanja, kao i potrebu intersektorskog i kontinuiranog djelovanja.
Svjetski dan gojaznosti, koji se obilježava 4. marta kao kampanjska aktivnost, svake godine vrši odabir i fokusira se na određenu temu vezanu za gojaznost, pokušava dati usmjerene odgovore te ponuditi aktivnosti vezane za odabranu temu.
Za Svjetski dan borbe protiv gojaznosti 2025. godine, Svjetska zdravstvena organizacija je izabrala temu “Izgradnja zdrave budućnosti: borba protiv gojaznosti prevencijom i njegom“. Ovom temom se akcenat stavlja na primarnu zdravstvenu zaštitu, prehrambeno okruženje i reforme javnih politika koje bi omogućile efikasnu kontrolu gojaznosti.
Poziva se na sistemske promjene u više sektora koji su prepoznati kao ključni za kontrolu gojaznosti.
Kada je u pitanju sektor zdravsta, poziva se na osiguranje jednakog pristupa uslugama prevencije i liječenja gojaznosti. Nadalje se poziva na modifikacije u prehrambenom okruženju, kako bi se promovisali zdraviji izbori hrane kontrolom marketinga nezdrave hrane i povećanjem pristupa zdravim opcijama.
Kada je u pitanju osiguranje jednakog pristupa uslugama prevencije i liječenja gojaznosti, kao relevantnu aktivnost izdvajamo da je Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH pripremio “Vodič za prevenciju i tretman gojaznosti kod odraslih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – timovima obiteljske medicine”, Vodič za prevenciju i tretman gojaznosti kod djece i adolescenata u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – timovima obiteljske medicine”, kao i “Vodič za promociju fizičke aktivnosti odraslih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – timovima obiteljske medicine”.
Zajedničikim snagama sektor obrazovanja i zdravlja, uz podršku Unicefa, implementira program “Zdravo jedi, zdravo rasti!” koji podrazumijeva i modifikacije u prehrambenom okruženju – u odgojno obrazovnim ustanovama na području Federacije BiH. U fokusu je implementacija multikomponentne sheme Svjetske zdravstvene organizacije kojom se ustanove akredituju u prijatelje zdrave ishrane, ukoliko ispune zadate kriterije koji promovišu zdrave izbore hrane, podrazumijevaju zabranu marketinga nezdrave hrane u ustanovi i omogućuju pristup zdravim opcijama hrane za djecu.
