Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, kao koordinirajuća stručno-tehnička institucija na nivou Federacije BiH za pitanja ishrane dojenčadi i djece, u suradnji s Federalnim ministarstvom zdravstva, Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke/znanosti, UNICEF-om Bosne i Hercegovine te nizom vladinih i nevladinih partnera s lokalnog nivoa, realizira sedmu fazu Programa „Zdravo jedi, zdravo rasti“.
Opći cilj Programa je unaprjeđenje ishrane dojenčadi, predškolske i školske djece u Federaciji BiH te poboljšanje stanja njihove uhranjenosti, rasta i razvoja.
Tim povodom, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH organizirao je 9. juna/lipnja 2025. u Importanne centru u Sarajevu druženje s građanima i medijima. Predstavljeni su temeljni ciljevi Programa, načini njegove implementacije, naglašena ulogu roditelja i odgojno-obrazovnih ustanova u pravilnoj ishrani kao jednom od ključnih preduslova za pravilan rast i razvoj te prevenciju niza oboljenja u djetinjstvu i odrasloj dobi.
Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine doc. dr. sc. prim. Siniša Skočibušić, dr. med. rekao je da je Zavod nositelj svih aktivnosti Programa “Zdravo jedi, zdravo rasti”.
“Cilj nam je osnažiti institucionalni nadzor nad zdravom ishranom naše djece i dati smjernice za to područje na razini Federacije BiH ne samo kroz sustav zdravstva, već i obrazovanja, kroz zakonske legislative i slično. Uz potporu UNICEF-a BiH i u suradnji s Federalnim ministarstvom zdravstva i Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke/znanosti želimo se dodatno umrežiti i poslali poruku o važnosti zajedničkog multisektorskoga djelovanja u promicanju i unaprjeđenju zdrave ishrane djece u Federaciji Bosne i Hercegovine. Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, kao instituciji koja brine o vrlo širokom aspektu aktivnosti vezanih uz ishranu, također je cilj da kroz ovaj Program dodatno educira djecu, roditelje, odgojno-obrazovno osoblje, kuhare iz predškolskih i školskih ustanova i druge u zajednici o zdravim i pravilnim prehrambenim navikama zbog izuzetne važnosti zdrave ishrane za zdravlje naše djece”, rekao je doc. dr. Skočibušić.
Voditeljica Programa “Zdravo jedi, zdravo rasti” i voditeljica Odjela za higijenu i zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BIH prim. dr. sc. Aida Filipović Hadžiomeragić, dr. med. kaže da je Zavod mnogo uradio na unaprjeđenju ishrane na populacionom nivou.
“Kreirali smo standarde i normative ishrane u Federaciji BiH. Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo zdravstva i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke/znanosti uz potporu UNICEF-a BiH i WHO u BiH, izradili su Smjernice za zdravu ishranu djece uzrasta do 3 godine i Smjernice za zdravu ishranu djece predškolskog i školskog uzrasta u Federaciji Bosne i Hercegovine. Smjernice su integrirane u Strateški plan za unaprjeđenje ranog rasta i razvoja djece 2020. – 2025. godine koji je usvojila Vlada Federacije BiH”, rekla je prim. dr. Filipović Hadžiomeragić.
Prim. Dr. Filipović Hadžiomeragić je istaknula da se i dalje mnogo radi na unaprjeđenju ishrane dojenčadi, predškolske i školske djece u Federaciji BiH.
“Kontinuirano ulažemo trud u stvaranju boljih uslova za ishranu djece u FBIH što zahtijeva integrirane intersektorske aktivnosti i intervencije, posebno u sektorima zdravstva i obrazovanja. Jer, velika je uloga roditelja, zdravstva i odgojno-obrazovnih ustanova i njihovog osoblja u zdravoj ishrani kao jednom od ključnih preduslova za pravilan rast i razvoj te prevenciju niza oboljenja u djetinjstvu i odrasloj dobi”, rekla je prim. dr. Filipović Hadžiomeragić.
Podsjetila je da je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 2005. godine pokrenula Inicijativu „Odgojno-obrazovna ustanova – prijatelj zdrave ishrane“ i predložila je zemljama članicama kao efikasan instrument za unaprjeđenje ishrane unutar odgojno-obrazovnih ustanova predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog nivoa.
Odgojno-obrazovne ustanove u Federaciji BiH, vrtići i škole, koje angažirano provode federalne smjernice za zdravu ishranu djece, odnosno, primjenjuju važeće standarde i normative ishrane u FBiH, ispunjavaju kriterije za sticanje akreditacije “Odgojno-obrazovna ustanova – prijatelj zdrave ishrane” koju dodjeljuje entitetski komitet ministara obrazovanja i nauke, zdravstva, socijalne zaštite i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.
“U sedmoj fazi Programa “Zdravo jedi, zdravo rasti” želimo da ojačamo kapacitet odgojno-obrazovnog osoblja s nivoa kantona i osoblja kantonlanih zavoda za javno zdravstvo kako bi provođenje akreditacije odgojno-obrazovnih ustanova prenijeli na kantonalni nivo. Zajednički ćemo nastojati provesti akreditacije u 38 predškolskih i školskih ustanova u Federaciji BiH”, rekla je prim. dr. Filipović Hadžiomeragić i napomenula da je dugoročni cilj akreditirati sve predškolske i školske ustanove u Federaciji BiH u „prijatelje zdrave ishrane“.
“Istovremeno, u sedmoj fazi Programa ćemo još više poticati kantonalne vladine autoritete na donošenje legislative o ishrani u odgojno-obrazovnim ustanovama na kantonalnom nivou, koja je ograničeno prisutna u samo dva kantona. Također, nastavit ćemo aktivnosti s ciljem donošenja legislative za kontrolu marketinga zamjena za majčino mlijeko te se više usmjeriti i na populaciju adolescenata koji su posebno vulnerabilni kada je u pitanju marketing nezdrave hrane i uticaj okruženja”, rekla je prim. dr. Filipović Hadžiomeragić.
Prim. dr. Filipović Hadžiomeragić navodi zašto Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH preporučuje dojenje i majčino mlijeko.
“Majčino mlijeko je najzdravija hrana za dijete. Ono je prvi korak u preporukama koje se tiču zdrave ishrane. Ono je optimalan izvor nutrijenata i svega što je potrebno vašem djetetu, posebno u prvih šest mjeseci života. Preporuka je da dojite isključivo do šest mjeseci, a onda, uz nadohranu, najmanje dvije godine i dalje. Dojite svoju djecu jer je to najbolje za njihov rani rast i razvoj, za sprječavanje bolesti kasnije, u starijoj dobi, posebno sprječavanje gojaznosti kao rizikofaktora za hronične nezarazne bolesti”, savjetuje prim. dr. Filipović Hadžiomeragić.
Nažalost, pokazatelji govore da je u Federaciji BiH praksa dojenja nezadovoljavajuća te da je prati neodgovarajuća i nepravovremena nadohrana.
“Posljednja istraživanja govore da samo 22% djece isključivo doji do navršenih šest mjeseci života. Posebnu prepreku prakticiranju dojenja predstavlja nelojalni marketing zamjena za majčino mlijeko, koji je široko rasprostranjen i kod nas, a posebno je zabrinjavajuće prisustvo marketinga i u zdravstvenom sistemu. Sve to nalaže neophodnost donošenja legislative i implementaciju Međunarodnog pravilnika o marketingu i prodaji nadomjestaka za majčino mlijeko (Kod) u zaštiti dojenja kojim bi se neprimjereni marketing stavio pod kontrolu”, kaže prim. dr. Filipović Hadžiomeragić.
Govoreći o prekomjernoj težini i gojaznosti djece, prim. dr. Filipović Hadžiomeragić je rekla da su faktori njihovog nastanka nezdrave prehrambene navike, nizak nivo fizičke aktivnosti, psihološki faktori, nedovoljno sna, genetski faktori, hormonski i metabolički poremećaji, upotreba određenih lijekova.
“Istraživanje o majkama i djeci u Federaciji BiH (MICS 2012) – djeca uzrasta 0-5 godina kaže da je 17,7% djece prekomjerno teško (BMI/dob). Najviši procenti prekomjerne uhranjenosti se bilježe među djecom u dobnoj pogrupi od 12 do 23 mjeseca, čak 26.9%.”, kaže prim. dr. Filipović Hadžiomeragić.
Dodala je da na gojaznost, među ostalim, utiču i porodično okruženje, vrtićko/školsko okruženje, ali i reklame, posebno na društvenim mrežama koje djecu i adolescente potiču na konzumaciju nezdrave hrane, odnosno, prehrambenih proizvoda bogatih šećerima, solju i zasićenim mastima, a siromašnih nutrijentima.
“Sve to za posljedicu ima formiranje loših prehrambenih navika, povećani rizik ne samo od gojaznosti, već i inzulinske rezistencije, karijesa, hipertenzije i drugih hroničnih bolesti te veće opterećenje zdravstvenog sistema dugoročno. Također, mjesta gdje se okupljaju djeca trebaju biti oslobođena svih oblika marketinga nezdrave hrane. To su vrtići, škole, školska dvorišta, igrališta, ali i zdravstvene ustanove te mjesta i događaji koji uključuju sportske i kulturne aktivnosti. Pozivamo roditelje da podrže aktivnosti i mjere koje ograničavaju marketing nezdrave hrane u vrtićima, školama i drugim javnim mjestima”, kaže prim. dr. Filipović Hadžiomeragić.
Sve aktivnosti sedme faze Programa “Zdravo jedi, zdravo rasti” finansira UNICEF u Bosni i Hercegovini.
Aldina Bukva Mahmutović iz Odjela za zdravstvo, rani rast i razvoj i ishranu UNICEF BiH kaže da UNICEF u BiH podržava globalne, regionalne i lokalne smjernice za zdravu ishranu djece, kao i programe zdrave ishrane koje provode sektori zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite u BiH.
“Podržavamo Inicijativu „Bolnica – prijatelj bebe” i usluge dojenja u porodilištima, ali i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i zajednici, Inicijativu “Odgojno-obrazovna ustanova – prijatelj zdrave ishrane” i, naravno, Program “Zdravo jedi, zdravo rasti” u Federaciji BiH. Za poboljšanje ishrane djece i usklađivanje pravnog okvira u Federaciji BiH, usvojeni su mnogi važni dokumenti u čijoj izradi smo, također, učestvovali. Podržavamo inicijative za donošenje legislative za kontrolu marketinga zamjena za majčino mlijeko te generalno za kontrolu marketinga nezdrave hrane. Podupiremo kampanje za promjenu ponašanja djece, adolescenata, roditelja/staratelja vezanih za ishranu”, rekla je Bukva Mahmutović.
Bukva Mahmutović je istaknula jda će s partnerima – Vladom Federacije BiH, enitetskim i kantonalnim ministarstvima zdravstva, obrazovanja i nauke, rada i socijalne zaštite, Zavodom za javno zdravstvo Federacije BiH, kantonalnim zavodima za javno zdravstvo, općinama, vrtićima i školama i dalje raditi na unaprjeđenju ishrane dojenčadi, predškolske i školske djece u Federaciji BiH.
“Sve ovo ima za cilj podršku stvaranju podsticajnog okruženja za zdraviji rast i razvoj sve djece”, zaključila je Bukva Mahmutović.
Za potrebe Programa, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH producirao je “Vodič za zdravu ishranu predškolske djece – Priručnik za roditelje, “Vodič za zdravu ishranu predškolske i školske djece – Priručnik za odgojno-obrazovno osoblje” i Vodič za zdravu ishranu školske djece te postere i letke. Edukativni i promotivni materijali bit će distibuirani roditeljima i odgojno-obrazovnom osoblju u Federaciji BIH.
Materijali su dostupni na:
U organizaciji Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine i uz potporu UNICEF-a BIH održat će se Objavna radionica o implementaciji programa „Zdravo jedi, zdravo rasti“ – sedma faza u Neumu (BIH) 12. i 13. juna 2025. godine. Na radionici je najavljeno sudjelovanje oko 140 stručnjaka iz područja javnog zdravstva, ranog rasta i razvoja i obrazovanja, odgojno-obrazovog osoblja, donosilaca odluka, predstavnika lokalnih zajednica i međunarodnih partnera.
