Na manifestaciji koja je održana krajem februara/veljača i u čijem radu su učestvovali predstavnici sektora zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite, eminentni stručnjaci i druge zainteresirane strane, predstavljane su tri značajne komplementarne aktivnosti čiji je cilj unapređenje ishrane djece u Federaciji Bosne i Hercegovine.
U uvodnom obraćanju, učesnike su pozdravili prof.dr. Rusmir Mesihović, federalni ministar zdravstva, Damir Mašić, federalni ministar obrazovanja i nauke, prim.dr. Željko Ler, direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, ispred institucija koje su bile nosioci aktivnosti, te Florence Bauer, predstavnica UNICEF-a za BiH i Hans Bederski, nacionalni direktor World Visiona za BiH, ispred organizacija koje su potpomogle navedene aktivnosti.
Najprije je prezentirana Politika za unapređenje ishrane djece u Federaciji Bosne i Hercegovine koju je usvojila Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, a kojom se izražava opredijeljenost Vlade za unapređenje i intenziviranje aktivnosti za osiguranje pravilne ishrane djece s posebnim naglaskom na buduće majke, dojilje, djecu dobi do pet godina i djecu iz marginalizovanih skupina. Kao prioritetne pravce djelovanja politika navodi: podizanje javne svijesti, osiguranje dostupnih i kvalitetnih usluga i informacija, provedbu integrisanih programa, edukaciju, obezbjeđenje sigurnog i zdravog snabdijevanja hranom te unapređenje sistema praćenja i evaluacije. Politika predstavlja ključni okvir za izradu strategije i akcionih planova i programa za unapređenje stanja uhranjenosti i ishrane djece u Federaciji BiH.
Na skupu su prezentirani i rezultati Istraživanja o anemiji među djecom i ženama u Federaciji BiH, koje su uz podršku Unicef-a, implementirali Federalno ministarstva zdravstva i Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH. Na području Federacije Bosne i Hercegovine, Istraživanje o anemiji je provedeno među djecom i ženama reproduktivne dobi u opštoj populaciji, kao i u posebno vulnerabilnoj, romskoj populaciji. Istraživanje je imalo za cilj da se utvrdi prevalenca anemije, stanje uhranjenosti
i navike u ishrani ciljnih skupina odnosno djece uzrasta 0-59 mjeseci i 5-15 godina, i žena starosti 15-49 godina), kako bi se razvile adekvatne strategije i programi za reduciranje i prevenciju pojave anemije usljed nedostatka željeza.
Rezultati istraživanja su pokazali da je među djecom i u opštoj i romskoj populaciji, anemija prisutna u blagom stepenu, sa prevalencom od 11,3% do 18,4%. Kada je u pitanju ishrana, rezultati su pokazali da je praksa dojenja i nadohrane nezadovoljavajuća, kao i da je konzumacija voća, povrća i ribe, kao i da se energijom bogate a nutritivno siromašne namirnice (brza hrana, grickalice, slatkiši) konzumiraju često, što predstavlja nepovoljan obrazac. Pokazalo se da je u opštoj populaciji pothranjenost malo prisutna u svim dobnim skupinama, dok su prekomjerna težina i gojaznost prisutni u visokim procentima. U romskoj populaciji je zabilježen dvostruki teret malnutricije: pothranjenost srednjeg stepena je nađena u dobnoj skupini djece 5-10 godina, mršavost u je visokom stepenu nađena u skupinama djece uzrasta od 0-5 i 5-10 godina, a u isto vrijeme je zabilježena i prekomjerna težina i gojaznost i to u svim dobnim skupinama djece.
Na kraju su predstavljene i Smjernice za zdravu ishranu djece predškolskog i školskog uzrasta, nastale kao rezultat integrisanog djelovanja Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, Federalnog ministarstva zdravstva, Zavoda za javno zdravstvo FBiH, UNICEF-a u BiH i World Visona te stručnjaka-nutricionista iz javnog zdravstva. Smjernice su usmjerene ka kreiranju i uspostavljanju uslova za zdrav i siguran rast i razvoj djece u Federaciji BiH. Kao osnova za izradu smjernica poslužila je analiza stanja uhranjenosti i prehrambenih navika djece, analiza stanja vezanog za obolijevanje i smrtnost uslijed bolesti koje se dovode u vezu sa ishranom u FBiH, kao i preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, preporuke susjednih zemalja i zemalja zapadnoevropskog regiona.
Specifična namjena ovih smjernica je da pruže podršku rukovodiocima odgojno-obrazovnih institucija i osoblju zaduženom za pripremu hrane, kao i distributerima hrane, upravi općina, kantona i entiteta, roditeljima/starateljima i svim ostalim os
obama zaduženim za brigu o hrani i ishrani dojenčadi, djece i omladine u FBiH, kako bi se djeci omogućila izbalansirana ishrana, s adekvatnim dnevnim unosom energije i ključnih nutrijenata.
