Europski dan borbe protiv depresije se u 2026. godini obilježava 4. oktobra/listopada temom Zaustavimo depresiju: Rasvijetlimo mračni problem.
Europsko udruženje za borbu protiv depresije (European Depression Association – EDA) ustanovilo je Europski dan borbe protiv depresije (European Depression Day) kako bi se informacije o poremećajima raspoloženja, uključujući depresiju, kroz različite aktivnosti učinile dostupnijim kako zdravstvenim profesionalcima, tako i široj populaciji.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da je u 2023. godini, 4% stanovništva imalo depresiju, uključujući 5,2% odraslih osoba (4,1% muškaraca i 6,2% žena), kao i 5,4% odraslih osoba u dobi od 70 godina i više. Procjenjuje se da približno 322 miliona ljudi širom svijeta boluje od depresije
Depresija je otprilike 1,5 puta češća kod žena nego kod muškaraca. Širom svijeta, više od 10% trudnica i žena koje su se nedavno porodile suočava se s depresijom.
Šta je depresija?
Svi se ponekad osjećaju tužno ili potišteno, ali takva osjećanja obično prođu.
Depresija (koja se također naziva velika depresija, veliki depresivni poremećaj ili klinička depresija) se razlikuje od prolazne tuge ili neraspoloženja i može izazvati ozbiljne simptome koji utiču na to kako se osoba osjeća, razmišlja i pristupa svakodnevnim aktivnostima, kao što su rad, ishrana ili spavanje.
Depresijom može biti pogođena bilo koja osoba, bez obzira na dob, spol, rasu ili etničku pripadnost, prihode, kulturu ili obrazovanje. Istraživanja ukazuju na to da genetski, biološki, okolišni i psihološki faktori imaju ulogu u nastanku ovog poremećaja.
Depresija se češće dijagnosticira kod žena nego kod muškaraca, ali muškarci također, mogu oboljeti od depresije. Obzirom da muškarci mogu biti manje skloni prepoznavanju, razgovoru o svojim negativnim osjećajima i traženju pomoći, kod njih postoji veći rizik da simptomi depresije ostanu nedijagnosticirani i neadekvatno liječeni.
Osim toga, depresija se može javiti istovremeno s drugim mentalnim poremećajima ili hroničnim bolestima, kao što su dijabetes, rak, srčane bolesti i hronični bol. Depresija može pogoršati ova stanja i obrnuto. Ponekad lijekovi koji se uzimaju zbog određenog oboljenja mogu izazvati neželjene efekte koji također doprinose pojavi simptoma depresije.
Koje su različite vrste depresije?
Najčešće vrste depresije:
Velika depresija uključuje simptome depresivnog raspoloženja ili gubitka interesa, koji su prisutni većinu vremena tokom najmanje dvije sedmice i ometaju svakodnevne aktivnosti.
Perzistentni depresivni poremećaj (koji se također naziva distimija ili distimični poremećaj) podrazumijeva manje izražene simptome depresije koji traju znatno duže, obično najmanje dvije godine.
Druge vrste depresije uključuju:
Sezonski afektivni poremećaj javlja se i povlači u skladu s godišnjim dobima. Simptomi obično počinju u kasnu jesen i ranu zimu, a povlače se tokom proljeća i ljeta.
Depresija sa simptomima psihoze predstavlja težak oblik depresije u kojem osoba doživljava simptome psihoze, kao što su deluzije (zablude) ili halucinacije.
Bipolarni poremećaj uključuje depresivne epizode, kao i manične epizode (ili manje izražene hipomanične epizode), koje karakteriziraju neuobičajeno povišeno raspoloženje, izraženija razdražljivost ili povećan nivo aktivnosti.
Dodatni oblici depresije mogu se javiti u određenim periodima života žene. Trudnoća, period nakon poroda, menstrualni ciklus i menopauza povezani su s fizičkim i hormonskim promjenama koje kod nekih osoba mogu izazvati depresivnu epizodu.
Predmenstrualni disforični poremećaj teži je oblik predmenstrualnog sindroma (PMS-a) koji se javlja tokom sedmica koje prethode menstruaciji.
Perinatalna depresija javlja se tokom trudnoće ili nakon poroda. Simptomi takvog stanja su izraženiji od tzv. „postporođajne tuge“ („baby blues“) koju mnoge majke doživljavaju nakon poroda.
Perimenopauzalna depresija pogađa neke žene tokom prijelaznog perioda prema menopauzi. Žene mogu doživljavati osjećaje intenzivne razdražljivosti, tjeskobe, tuge ili gubitka zadovoljstva.
Koji su znakovi i simptomi depresije?
Uobičajeni znakovi i simptomi depresije uključuju:
- trajno tužno, anksiozno ili „prazno“ raspoloženje
- osjećaj beznađa ili pesimizma
- osjećaj razdražljivosti, frustracije ili nemira
- osjećaj krivnje, bezvrijednosti ili bespomoćnosti
- gubitak interesa ili zadovoljstva u hobijima i aktivnostima koje su ranije bile izvor zadovoljstva
- umor, nedostatak energije ili osjećaj usporenosti
- poteškoće s koncentracijom, pamćenjem ili donošenjem odluka
- poteškoće sa spavanjem, prerano buđenje ujutro ili pretjerano spavanje
- promjene apetita ili nenamjerne promjene tjelesne težine
- fizički bolovi ili tegobe, glavobolje, grčevi ili probavni problemi bez jasnog fizičkog uzroka, koji ne nestaju uprkos liječenju
- misli o smrti ili samoubistvu ili pokušaji samoubistva
Depresija može uključivati i druge promjene raspoloženja ili ponašanja, kao što su:
- povećana ljutnja ili razdražljivost
- osjećaj nemira ili napetosti
- povlačenje od drugih, negativnost ili emocionalna distanciranost
- izraženija sklonost upuštanju u rizične aktivnosti
- izraženija impulzivnost
- povećana upotreba alkohola ili droga
- izoliranje od porodice i prijatelja
- nemogućnost ispunjavanja obaveza ili zanemarivanje drugih važnih životnih uloga
- problemi sa seksualnom željom i seksualnim funkcioniranjem
Ne pokazuje svaka osoba koja pati od depresije sve navedene simptome. Neke osobe imaju samo nekoliko simptoma, dok ih druge imaju mnogo više. Simptomi depresije ometaju svakodnevno funkcioniranje i uzrokuju značajnu patnju osobi koja ih doživljava.
Koji su uzroci depresije ?
Depresija nema samo jedan uzrok. Simptomi se mogu početi pojavljivati nakon životne krize, fizičke bolesti ili nekog drugog događaja, ali se mogu javiti i bez očiglednog razloga. Istraživači su identificirali nekoliko faktora koji mogu doprinijeti razvoju depresije:
Trauma: Kada osoba doživi traumu u ranom periodu života, to može uzrokovati promjene u načinu na koji mozak reaguje na strah i stres. Ove promjene mogu dovesti do depresije.
Genetika: Poremećaji raspoloženja, poput depresije, imaju tendenciju da se pojavljuju kod članova iste porodice.
Životne okolnosti: Promjene u odnosima, finansijskom statusu, životnim uslovima i gubitak bliskih osoba mogu uticati na to hoće li se kod neke osobe razviti simptomi depresije.
Promjene u mozgu: Iako je još uvijek mnogo nepoznanica, istraživanja pomoću metoda snimanja mozga pokazala su da frontalni režanj mozga postaje manje aktivan kada je osoba depresivna. Depresija je također povezana s promjenama u načinu na koji hipofiza i hipotalamus reaguju na hormonsku stimulaciju.
Druga zdravstvena stanja: Osobe koje imaju historiju poremećaja spavanja, zdravstvenih problema, hroničnog bola, anksioznosti i poremećaja pažnje s hiperaktivnošću (ADHD) imaju veći rizik od razvoja depresije. Neka zdravstvena stanja (poput hipotireoze) mogu imati simptome slične depresivnom poremećaju. Određeni lijekovi također mogu izazvati simptome depresije.
Zloupotreba droga i alkohola: Odrasle osobe s poremećajem upotrebe psihoaktivnih supstanci i alkohola imaju značajno veći rizik od doživljavanja velike depresivne epizode. Poremećaji koji se javljaju istovremeno zahtijevaju usklađeno liječenje oba stanja, jer alkohol može pogoršati simptome depresije.
Kako se depresija dijagnosticira?
Depresija se često javlja zajedno s drugim zdravstvenim problemima, kao što su bolesti srca, rak ili dijabetes. Može se javiti i zajedno s drugim psihijatrijskim poremećajima, kao što su poremećaji povezani s upotrebom psihoaktivnih supstanci ili anksiozni poremećaji.
Rana dijagnoza i liječenje ključni su za oporavak.
Dijagnoza se postavlja nakon pažljivog psihijatrijskog pregleda i uzimanja anamneze, koje provodi psihijatar ili drugi stručnjak za mentalno zdravlje.
Kako se depresija liječi?
Postoje učinkoviti načini liječenja depresije.
Općenito, na osnovu rezultata procjene, liječenje depresivnih poremećaja može uključivati jednu ili kombinaciju sljedećih metoda:
Lijekovi. Dostupni su brojni različiti lijekovi, i često je potrebno 4 do 6 sedmica da se osjeti puni učinak antidepresiva. Važno je nastaviti uzimati lijek čak i ako se u početku čini da ne djeluje. Također je važno razgovarati s ljekarom prije prestanka uzimanja lijeka. Nekim osobama potrebno je promijeniti lijek ili dodati drugi lijek kako bi se postigao odgovarajući učinak.
Psihoterapija. Najčešće uključuje kognitivno-bihevioralnu i/ili interpersonalnu terapiju. Usmjerena je na promjenu iskrivljenih uvjerenja koje osoba ima o sebi i svojoj okolini. Pomaže u razvijanju boljih vještina za ostvarivanje i održavanje međuljudskih odnosa, kao i u prepoznavanju i upravljanju izvorima stresa u životu.
Prevencija depresije
Pokazalo se da programi prevencije mogu smanjiti pojavu depresije.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, učinkoviti pristupi prevenciji depresije u zajednici uključuju programe koji se provode u školama s ciljem razvijanja pozitivnih obrazaca suočavanja sa stresom kod djece i adolescenata. Intervencije namijenjene roditeljima djece s problemima u ponašanju mogu smanjiti simptome depresije kod roditelja i poboljšati ishode za njihovu djecu. Programi fizičkog vježbanja za starije osobe također mogu biti učinkoviti u prevenciji depresije.
Ako se suočavate sa simptomima depresije koji traju ili ne nestaju, razgovarajte sa zdravstvenim radnikom.
Ako kod osobe koju poznajete primijetite znakove depresije, ohrabrite je da potraži pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje.
Reference:
