Izazovimo Militarizam i Zaustavimo Nasilje Nad Ženama
Međunarodna kampanja 16 Dana aktivizma protiv rodnog nasilja je nastala 1991.g. i njome se utvrđuju datumi između 25.novembar/studeni (Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama) i 10. decembar/prosinac (Međunarodnog dana ljudskih prava), kako bi se simbolično povezali nasilje nad ženama i ljudska prava. U toku 16-dnevnog perioda su uključeni i drugi važni datumi: Međunarodni dan braniteljica ljudskih prava(29. novembar/studeni), Svjetski dan borbe protiv AIDS-a(1. decembar/prosinac), i Međunarodni dan osoba s invaliditetom (3.decembar/prosinac).
Deklaracija UN 1993. godine, o eliminaciji nasilja protiv žena je definisala nasilje protiv žena kao “svaki akt rodno zasnovanog nasilja koji ima za rezultat, ili će vjerovatno dovesti do fizičke, seksualne ili psihološke povrede ili patnje žena, uključujući prijetnju takvim aktima, prinudu ili samovoljno lišavanje slobode, bez obzira da li se dešava u javnom ili privatnom životu.” Termini “nasilje protiv žena” i “rodno zasnovano nasilje” se koriste da ukažu na različite oblike zloupotreba počinjenih protiv žena zasnovanih na rodnoj nejednakosti i potčinjenom položaju žena u društvu u odnosu na muškarce.
Navedena definicija uključuje nasilje koje se dešava u porodici, nasilje unutar zajednice i nasilje počinjeno ili odobravano od strane države. Oblici rodno zasnovanog nasilja uključuju nasilje u porodici, seksualno zlostavljanje, silovanje, seksualno uznemiravanje, trgovinu ženama, prisilnu prostituciju i štetne narodne običaje („tradicija“).
Prema odredbama Konvencije Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilju u porodici CAHVIO, koji je pred ratifikacijom u BIH, obavezujuće je javno informisanje i o manifestacijama nasilja. Domaći zakonodavni okvir (Zakon o zaštiti žena od nasilja u porodici, Zakon o ravnopravnosti spolova BIH, Krivični zakon) je baziran na međunarodnim pravnim dokumentima koji definišu nasilje kao krivično i prekršajno djelo.
Načini dosadašnjih akcija koji su se sprovodili u svijetu na lokalnim, državnim i regionalnim nivoima su podrazumijevali niz aktivnosti koje su uključivale medijske kampanje, demonstracije na univerzitetima, umjetničke izložbe, lobiranje, okrugle stolove,.pozorišne predstave, radionice javne tribine i radionice.
Ovogodišnja tema 16 dana jeste „ RAZORUŽATI NASILJE“
Ubistva u porodici su jedina kategorija ubistava u kojima žene kao žrtve brojno nadmašuju muškarce. Kada je žena ubijena kod kuće, u većini slučajeva ubica je njen partner ili muški rođak, te se često dešava da postoji prethodna istorija nasilja u porodici. Žene su tri puta veća vjerojatnost da će umrijeti nasilno ako je pištolj u kući.
Glavni cilj kampanje 2012 . je osigurati da se bilo kome s historijom obiteljskog nasilja uskrati pristup vatrenom oružju, a ako ima dozvolu da mu se ono oduzme.
Ovogodišnja Kampanja 16 Dana aktivizma ukazuje na povećane šanse da se nastrada i umre nasilnom smrću ukoliko se oružje nalazi u kući.
Postojanje malog oružja: ubistvima i povredama izazvanim oružjem koje se nalazi kod kuće vidljiv je i iz statsistika u pojedinim zemljama: na primjer, u Francuskoj i Južnoj Africi, jedna od tri žene koja je ubijena od strane muža je ustrijeljena; u Sjedinjenim Američkim Državama, ova brojka se penje na dvije od tri žene. Dom se tradicionalno smatra sigurnim mjestom, ali u prisustvu oružja, rizik smrti se umnogostručuje. Većina žena u tim zemljama su ubijeni u slučajeva obiteljskog nasilja, obično s pištoljem koji je u vlasništvu legalno.
U BIH je kao u mnogim zemljama svijeta oružje skriveno unutar obitelji, sa ili bez posjedovnog lista i dozvole što predstavlja potencijalnu opasnost. Na žalost, kao i u mnogim zemljama tako i kod nas, prijavljivanje nasilja i zlostavljača u porodici, naročito u ruralnim područjima, gdje je žena ekonomski zavisna od muškarca, ili zbog straha od sramote nije uobičajena i česta praksa, naprotiv. Tek kada dođe do fatalnog ishoda, otkrije se prethodna dugogodišnja praksa zlostavljanja u obitelji.
Tokom 16 Dana aktivizma ove godine Zavod za javno zdravstvo Federacije udruženo sa kantonalnim zavodima za javno zdravstvo uključuje se u kampanju obilježavanja solidarišući se sa aktivistkinjama/aktivistima širom svijeta, učestvujući u razmjeni iskustava i znanja, dajući podršku jačanju lokalnih aktivnosti. Neposredan doprinos i povod aktivnosti je i okončanje Federalne Strategija za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici, koja je prošla javne rasprave u svih 10 kantona , prije parlamentarne procedure usvajanja.
Skoro u svim kantonima(osim u Posavskom) su potpisani protokoli o saradnji između različitih sektora povezanih sa prevencijom i posljedicama nasilja, pa će time biti i definirani i sadržaji i aktivnosti vezani za zdravstvene ustanove, kao i načini, mogućnosti i uslovi aktiviranja tim povodom ustanovljenih Koordinacionih tijela.
