“Cijene hrane – od krize do stabilnosti”
U svijetu se, svake godine, 16tog oktobra obilježava Svjetski dan hrane. Inicijativa obilježavanja Svjetskog dana hrane zapravo potiče iz poljoprivrednog sektora, odnosno, od Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija i pokrenuta je s ciljem da se:
- skrene pažnja na poljoprivrednu proizvodnju,
- ohrabri ekonomska i tehnička saradnja među zemljama u razvoju,
- ohrabri učešće ljudi sa sela u odlučivanju i aktivnostima koje mogu uticati na njihove uslove života,
- podigne svijest javnosti o problemu gladi u svijetu kao i da se
- ojača internacionalna i nacionalna solidarnost u borbi protiv gladi, pothranjenosti i siromaštva
U svjetlu ovih ciljeva, izabranom temom ovogodišnjeg Svjetskog dana hrane „Cijene hrane –od krize do stabilnosti” želi se skrenuti pažnja na problem porasta cijena hrane, kao i na to, što se može učiniti da se uticaj ove krize na najvulnerabilnije bude što manji.
Promjene cijena, a posebno njihov porast, predstavljaju glavnu prijetnju za snabdjevenost hranom zemalja u razvoju. To se osobito odnosi na siromašne zemlje – uvoznice hrane, jer skokvi cijena hrane dovode do poskupljenja njenog uvoza.
Na nivou pojedinca, promjene i skokovi cijena, mogu prouzročiti svakodnevno oskudijevanje u hrani. I, sasvim je jasno – u konačnici je ugroženo zdravlje. Posljedice uticaja nedostatne ishrane na zdravlje su mnogobrojne i variraju od bolesti usljed nedostatka mikronutrijenata, koje najčešće pogađaju vulnerabilne populacione grupe, do akutne pothranjenosti.
To svakako argumentira adresiranje ovog problema i od strane zdravstvenog sektora.
Prema podacima FAO-a, stopa podhranjenosti u Bosni i Hercegovini u 2010 godini bila je manja je od 5%, što je slično očekivanom procentu podhranjenosti u populacijama razvijenih zemalja, koji se kreće od 4 do 7%.
Također, istraživanje o majkama i djeci su Federaciji Bosne i Hercegovine provedeno od strane Federalnog zavoda za javno zdravstvo (MICS 2006.) nije našlo veliki procent pothranjenih među djecom starosti od 0-5 godina. Ukupno je nađeno:
– 3% pothranjene djece (težina u odnosu na dob),
– 5% mršave djece (težina u odnosu na visinu) i
– 9% djece zaostale u rastu (visina u odnosu na dob),
Međutim, isto istraživanje je među romskom djecom našlo značajno veće stope podhranjenosti
– 24.2% romske djece je umjereno, a 12.1% ozbiljno zaostalo u rastu dok čak
– 50% romske djece starosti 0-6 mjeseci pati od hronične podhranjenosti.
Dakle, može se zaključiti da podhranjenost generalno ne predstavlja izražen javno zdravstveni problem ali značajano prisustvo podhranjenosti u identificiranoj vulnerabilnu grupi, zahtijeva ciljane interventne aktivnosti.
Nizak socioekonomski status individua i grupa se međutim, sve više ispoljava povećanim rizikom od gojaznosti. To se pripisuje negativnom uticaju niskog dohotka i niskog nivoa obrazovanja na odabir namirnica, i podrazumijeva konzumaciju jeftinih namirnica lošeg nutritivnog kvaliteta, te konzumaciju energijom bogatih, a nutrijentima siromašnih namirnica.
Zato, u kontekstu pojave problema promjena i skokova cijena (volatilnost), svakako treba pomenuti da se u Federaciji BiH registruje dvostruki teret loše ishrane. Prema posljednjim raspoloživim podacima iz istraživanja Zavoda, 41% populacije odraslih je prekomjerno teško, a 21,5% gojazno, a prekomjerna težina je ustanovljena i kod 17% djece starosti 0-5 godina.
Istraživanja prisustva mikrodeficijencija koja je proveo Zavod u vulnerabilnim populacionim grupama, pokazala su prisustvo anemija uslijed deficita željeza u populaciji trudnica i dojilja, a snižene vrijednosti hemoglobina nađene su kod 37,5% trudnica i 46,5% dojilja.
Kako je cilj ovogodišnjeg Svjetskog dana hrane iznaći i ponuditi načine savladavanja volatilnosti cijena, predlaže se intersektorsko djelovanje i poduzimanje dvije grupe mjera:
– prva grupa mjera uključuje specifične intervencije usmjerene na smanjenje volatilnosti cijena (npr. održavanje zagarantovanog protoka roba),
– dok se druga grupa mjera odnosi na smanjenje negativnih efekata volatilnosti cijena na zemlje i individue (npr. osiguravanje urgentnih rezervi hrane, dodjela vaučera za hranu najugroženijim)
Sektor javnog zdravstva, u saradnji s drugim sektorima, može odigrati značajnu ulogu u smanjenju negativnih efekata krize vezane za cijene hrane, na više načina:
– promoviranjem optimalne fetalne ishrane; a posebno uspostavom ciljanih programa (npr saplementacija mikronutrijentima za grupe nižeg socioekonomskog statusa)
– promoviranjem dojenja koje osigurava optimalan unos mikronutrijenata i nije pogođeno promjenom cijena
– implementacijom programa vezanih za ishranu u školama koji bi uključili edukaciju djece, nastavnika i drugog školskog osoblja; raspoloživost zdravih namirnica u školskim kantinama, kao i obezbjeđenje školskih obroka, posebno za socio ekonomski vulnerabilnu djecu
– promoviranjem programa odgovarajuće fortifikacije mikronurijentima u slučaju pojave deficijencije na populacionom niou
– uticajem na nutritivni kvalitet hrane u javnim institucijama
– promoviranjem konzumiranja voća i povrća
– jačanjem kapaciteta za ostvarenje uloge u sistemu sigurnosti hrane posebno kada su u pitanju laboratorijske usluge i naučno istraživačkog rada.
– informiranjem i edukacijom stanovništva razvojem smjernica za ishranu i smjernica za sigurnost hrane, za opću populaciju i za vulnerabilne grupe, koje će elaborirati i cijene i dostupnost hrane
– promoviranjem zdrave ishrane i zdravih izbora pojedinaca kroz sistem primarne zdravstvene zaštite (uspostavom savjetovališta za ishranu, praćenjem rasta i razvoja djece, provođenjem programa saplementacije trudnica itd.
– uspostavom sistema kontinuiranog monitoringa stanja uhranjenosti i unosa hrane uključujući i stanje mikronutrijenata, za različite dobne i socioekonomske grupe
– evaluacijom uticaja relevantnih programa i politika drugih sektora s ciljem da se zdravlje integriše u sve politike usmjerene na ishranu, snabdijevanje hranom i sigurnost hrane, te
– provođenjem javno zdravstvenih istraživanja koja doprinose razumjevanju uloge faktora ishrane i prehrambenog okruženja u razvoju i prevenciji bolesti i pružaju dokaze za intervencije.
Svjetski dan hrane je posebno aktivno obilježen od strane Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona, koji je proglasio mjesec oktobar, mjesecom pojačane kontrole hrane i tim povodom upriličio niz aktivnosti (za više informacija vidi http://www.zjztk.ba/). kao i od strane Zavoda za javno zdravstvo Zenica, koji je ovaj dan obilježio seminarom o proizvodnji, kvalitetu i cijenama namirnica kao relievantnim faktorima zdravlja (za više informacija http://www.javnozdravstvo.ba/). Predstavnici Federalnog zavoda su se pridružili promotivnoj manifestaciji Tuzlanskog zavoda i seminaru Zavoda za javno zdravstvo Zenica, u želji da pruže podršku obilježavanju ovog značajnog datuma i stimuliraju širenje njegovog obilježavanja na ostale kantone, odnosno na područje cijele Federacije.
Obilježavanje Svjetskog dana hrane u Tuzlanskom kantonu
Obilježavanje Svjetskog dana hrane u Zeničko-dobojskom kantonu
