Mjesec borbe protiv bolesti ovisnosti obilježava se od 15.11. do 15.12. kako bi se globalna javnost dodatno potakla na prevenciju i pružanje podrške osobama koje se bore s ovisnostima, smanjenje stigme te jačanje resursa za liječenje i rehabilitaciju osoba sa ovisnošću. Kroz različite inicijative tokom ovog mjeseca, organizacije i zajednice širom svijeta organiziraju edukativne i preventivne aktivnosti s ciljem pružanja informacija o rizicima i posljedicama ovisnosti te kampanje koje smanjuju stigmu i potiču otvoren razgovor.
Definicija i podjela ovisnosti
Ovisnost je hronično stanje koje uključuje kompulzivnu potrebu i upotrebu određenih supstanci ili obavljanje određenih aktivnosti unatoč negativnim ili štetnim posljedicama, sa potencijalnim značajnim uticajem na zdravlje, odnose i ukupnu kvalitetu života. Ključno je potražiti pomoć čim se pojave znakovi ovisnosti.
Pojam ovisnosti obuhvata dvije pripadajuće grupe: ovisnosti o supstancama (poremećaji upotrebe supstanci) i bihevioralne ovisnost, tj. ovisnosti vezane za određena ponašanja.
Ovisnost o supstancama dijeli se na ovisnost o alkoholu, kofeinu, kanabisu (marihuani), halucinogenima (kao što su PCP i LSD), hipnoticima, sedativima, anksioliticima, Inhalantima-razrjeđivačima boja, aerosolnim sprejevima, plinovima i nitritima, opioidima na recept i bez recepta (kodein, oksikodon i heroin), stimulansima na recept i bez recepta (Adderall, kokain i metamfetamin), duhanu/nikotinu (cigarete i e-cigarete ili vaping).
Iako se ove supstance međusobno jako razlikuju, sve one snažno aktiviraju centar za nagrađivanje u mozgu i proizvode osjećaje zadovoljstva.
Primjeri bihevioralne ovisnosti tj. aktivnosti koje mogu izazvati ovisnost su: kockanje, jelo, vježbanje, dijeta, kupovina, krađa u trgovini ili druga rizična ponašanja, intimni odnosi, gledanje pornografije, korištenje videoigara, korištenje interneta (na telefonu ili računaru) itd.
Simptomi ovisnosti
Simptomi ovisnosti razlikuju se od osobe do osobe i zavise od supstance ili aktivnosti. Oni uključuju:
- Nemogućnost prestanka korištenja adiktivne supstance ili štetnog adiktivnog ponašanja.
- Razvoj tolerancije na psihoaktivnu supstancu ili ovisničko ponašanje tj. razvoj potrebe za većom količinom ili za više aktivnosti za postizanje istih euforičnih efekata kao prije.
- Intenzivnu usredotočenost na supstancu ili aktivnost: Patološka zaokupljenost dovodi do osjećaja da je ovisnost preuzela dominantnu ulogu u životu.
- Nedostatak kontrole nad korištenjem adiktivne tvari ili aktivnosti i osjećaj krivice i bespomoćnosti.
- Osobni i zdravstveni problemi – ovisnost utiče na sve aspekte života, uključujući fizičko i mentalno zdravlje, odnose sa okolinom i karijeru.
- Apstinencijalna kriza – zbog prestanka korištenja određenih psihoaktivnih supstanci ili primjene ovisničkih aktivnosti javljaju se emocionalni i fizički simptomi odvikavanja.
Tretman ovisnosti
Načini tretmana ovisnosti su bolničko liječenje, medikamentozna terapija, psihoterapija (kratke intervencije, motivacijska poticajna terapija, kognitivno-bihevioralna terapija, bihevioralna terapija, grupna terapija, porodična terapija te program 12 koraka), grupe za podršku, rehabilitacija (bolnička ili ambulantna).
Tretman ovisnosti zavisi od nekoliko ključnih faktora kao što su:
- Vrsta ovisnosti- svaka ovisnost ima specifične tretmane koji mogu obuhvatiti medicinske, psihološke i socijalne intervencije.
- Težina ovisnosti- tretman ovisnosti može se značajno razlikovati ovisno o tome koliko je ona ozbiljna (od ambulantne terapije do hospitalizacije i intenzivne medicinske pomoći).
- Fizičko i psihičko zdravlje- ako osoba ima i drugih zdravstvenih problema kao što su mentalne bolesti (depresija, anksioznost, posttraumatski stresni poremećaj itd.), tretman će morati da uključi i liječenje tih stanja. U nekim slučajevima, mentalni poremećaji mogu biti uzrok ovisnosti pa je važno da se pristupi holistički.
- Motivacija za liječenje- tretman će biti uspješniji ako je osoba koja pati od ovisnosti voljna da se suoči sa svojim problemom.
- Podrška okoline- porodica, prijatelji i zajednica mogu igrati ključnu ulogu u procesu liječenja. Takođe, grupe za podršku mogu biti vrlo korisne.
- Dostupnost i vrsta resursa- geografska lokacija, finansijski resursi i pristup specijaliziranim klinikama ili rehabilitacionim centrima mogu uticati na vrstu tretmana koji je dostupan.
- Društveni i kulturni faktori- kulturni stavovi prema ovisnosti, stigma i percepcija ovisnosti u društvu mogu oblikovati kako će osoba doživjeti tretman i koliko će biti voljna da se podvrgne liječenju.
- Faza oporavka- tretman može biti prilagođen fazi oporavka, u zavisnosti od toga da li je osoba u fazi apstinencije, aktivne upotrebe supstanci ili post-apstinencijalnoj fazi.
Sve ove okolnosti zajedno određuju koji će tretman biti najefikasniji za osobu koja se bori sa ovisnošću. Terapija se često mora prilagođavati i mijenjati tokom vremena u zavisnosti od napretka osobe.
Prevencija ovisnosti
Koraci koji se mogu poduzeti u cilju smanjenja rizika od razvoja ovisnosti uključuju:
– Izbjegavanje ili ograničavanje upotrebe supstanci koje mogu izazvati ovisnost/primjene adiktivnog ponašanja.
-Obiteljska povijest-Ako imate obiteljsku povijest poremećaja upotrebe adiktivnih supstanci ili ovisnosti o ponašanju, možda ste ranjiviji. Razgovarajte sa svojim liječnikom o načinima za smanjenje rizika.
-Zdravo upravljanje stresom-Rizik od pojave ovisnosti uveliko se povećava u vrijeme stresa i promjena, kada je važno je okrenuti se zdravim mehanizmima suočavanja, kao što su fizička aktivnost, meditacija ili učenje novog hobija. Potrebno je razmisliti o posjeti stručnjaku za mentalno zdravlje ako imate problema sa upravljanjem stresom.
Podaci iz Registra liječenih ovisnika o psihoaktivnim supstancama u Federaciji Bosne i Hercegovine
Sve ustanove koje dolaze u kontakt s liječenim ovisnicima, a bave se njihovim liječenjem i rehabilitacijom u Federaciji BiH (FBiH), imaju obavezu popunjavanja prijave. Podaci se unose u informacioni sistem Zavoda za javno zdravstvo FBiH, poznat kao RegiZ, koji predstavlja registar liječenih ovisnika. Ovaj registar u funkciji je od 2019. godine, kada je stupio na snagu „Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja individualnih izvještajnih obrazaca i drugih pomoćnih obrazaca za vođenje evidencija” (Službene novine FBiH, broj 61/18).
Prema podacima iz Registra liječenih ovisnika o psihoaktivnim supstancama u Federaciji BiH, do sada je registrovano 1.120 liječenih ovisnika, uglavnom iz velikih centara za liječenje ovisnosti, sa stopom ovisnosti 51,6/100.000 stanovnika. Najveći broj liječenih ovisnika registrovan je u kantonima gdje su pozicionirani Zavodi za liječenje ovisnosti (Kanton Sarajevo i Zeničko–dobojski kanton).
Vezano za tretman liječenih ovisnika, najviše ispitanika je izjavilo da je liječeno kroz bolničko-ambulantnu detoksikaciju 710 (63,4%), dok je bolničko-stacionarno bilo zbrinuto 125 (11,2%) ispitanika. Kroz Centar za odvikavanje prošla su 282 (25,2%) ispitanika.
Prema podacima o glavnom sredstvu ovisnosti, vidljivo je da najveći broj ovisnika na liječenje dolazi zbog zloupotrebe heroina. U period od 2019. do 2023. godine registrirano je 812 (72,5%) ispitanika koji kao glavno sredstvo zloupotrebe navode heroin. Na drugom mjestu nalaze se stimulansi koje je u navedenom periodu koristilo 85 (7,6%) ispitanika. Pored heroina i stimulansa, kao najčešće korištenih sredstava ovisnosti, na trećem mjestu nalaze se depresori kao glavno sredstvo ovisnosti i njih su konzumirala 63 (5,6%) ispitanika.
Podaci pokazuju da sa opojnim drogama više eksperimentiraju školska djeca i omladina, a manje populacija od preko 25 i više godina. Dob prvog uzimanja glavnog sredstva najčešće je između 15 i 24 godine; ukupno 771 ispitanika (68,8%), što je alarmantno i ukazuje da je potrebno raditi na prevenciji i važnosti upozoravanja na opasnost korištenja opojnih sredstava kod mladih. Sredstva ovisnosti prije petnaeste godine života konzumiralo je 68 ispitanika (6,1%), a nakon 50 godina starosti sredstva ovisnosti je prvi put konzumiralo 11 (1,0%) ispitanika.
Uticaj vršnjaka ili partnera je najčešći povod početka eksperimentiranja sa sredstvima ovisnosti, prema izjavama 272 ispitanika (24,3%). Kao drugi najčešći povod početka eksperimentiranja sa sredstvima ovisnosti, 212 ispitanika (18,9%) navodi želju za samopotvrđivanjem. Također, znatiželja je jedan od čestih povoda za početak ekesperimentiranja sa sredstvima ovisnosti, prema navodima 147 (13,1%) ispitanika. Problemi u porodici su još jedan od povoda za početkom eksperimentiranja sa sredstvima ovisnosti, kod 132 ispitanika (11,8%).
U skladu sa svojim zakonom definiranim funkcijama, Zavod za javno zdravstvo FBiH kroz razne aktivnosti nastoji da promovira zdrave stilove života, priprema tematske promotivne materijale s posebnim osvrtom na unaprjeđenje zaštite zdravlja djece i mladih te s namjerom podizanja svijesti javnosti o štetnim posljedicama, a sve u cilju prevencije bolesti ovisnosti na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.
Reference:
Types of Behavioral Addictions
Addiction: What It Is, Causes, Symptoms, Types & Treatment
