Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je 19. decembra 2019. godine Rezoluciju 74/209, kojom je 29. septembar proglašen Međunarodnim danom podizanja svijesti o gubicima i rasipanju hrane (IDAFLW), s ciljem podizanja svijesti i poticanja zajedničkog djelovanja na smanjenju gubitaka i rasipanja hrane (FLW). Ovogodišnja tema biti će “Transformativni potencijal smanjenja gubitaka i rasipanja hrane“. Rješavanje problema gubitaka i rasipanja hrane (FLW) može, naime, donijeti trostruku korist: unaprijediti prehrambenu sigurnost i kvalitet ishrane, smanjiti pritisak na prirodne resurse i emisije stakleničkih plinova, te povećati produktivnost i potaknuti ekonomski rast.
Smanjenje gubitaka i rasipanja hrane ugrađeno je u Ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih nacija (SDG), uključujući SDG 12, koji ima za cilj osigurati održive obrasce potrošnje i proizvodnje. U okviru ovog cilja nastoji se do 2030. godine prepoloviti količina otpada od hrane po glavi stanovnika na globalnom nivou, na maloprodajnom i potrošačkom nivou, te smanjiti gubitke hrane duž proizvodnih i opskrbnih lanaca.
S obzirom na to da se očekuje da će svjetska populacija do 2050. godine porasti na 9,7 milijardi ljudi (UNDESA, 2024), osiguravanje svijeta u kojem vlada prehrambena sigurnost, gdje sadašnje i buduće generacije imaju pristup dovoljnim količinama hrane , zahtijeva nove načine saradnje kako bi se unaprijedila održivost i otpornost poljoprivredno-prehrambenih sistema širom svijeta.
Globalni podaci o gubitku i bacanju hrane
- Prema najnovijim procjenama, oko 13% proizvedene hrane na globalnom nivou izgubi se nakon žetve, a prije nego što dospije na police maloprodajnih objekata (FAO, 2019).
- Nedavno ažurirane procjene pokazuju da se 19% hrane dostupne potrošačima – što odgovara količini od 1,05 milijardi tona – baca ili propada na maloprodajnom nivou, u objektima koji pružaju usluge pripreme i posluživanja hrane ili u domaćinstvima. To predstavlja gotovo petinu ukupne količine hrane koja dospije do kraja lanca snabdijevanja (UNEP, 2024).
- Zapanjujućih 60% otpada od hrane nastaje u domaćinstvima, 28% u sektoru usluga hrane, dok 12% nastaje na nivou maloprodaje (UNEP, 2024).
- Dok se velike količine hrane gube i bacaju, procjenjuje se da je jedna od 13 osoba širom svijeta bila suočena s glađu u 2025. godini, što predstavlja između 608 i 696 miliona ljudi (FAO, 2026).
- Hrana koja se izgubi ili baci mogla bi godišnje nahraniti 1,26 milijardi ljudi (FAO, 2019).
- Otpad od hrane dovodi do bacanja hrane u vrijednosti većoj od 1 biliona američkih dolara svake godine (UNEP, 2024).
Poruke Međunarodnog dana podizanja svijesti o gubicima i rasipanju hrane
Svaka aktivnost usmjerena na smanjenje gubitaka i rasipanja hrane je važna!
- Smanjenje gubitaka i rasipanja hrane ključno je za maksimalno iskorištavanje proizvedene hrane, borbu protiv prehrambene nesigurnosti, omogućavanje zdravije ishrane, smanjenje emisija stakleničkih plinova (GHG), očuvanje biodiverziteta i efikasnije korištenje resursa, čime se doprinosi stvaranju održivijeg, pravednijeg svijeta u kojem je osigurana prehrambena sigurnost.
- Prikupljanje pouzdanih podataka i naučnih dokaza od ključne je važnosti za kreiranje politika i usmjeravanje ulaganja koja podržavaju odgovarajuće mjere i inovacije prilagođene konkretnom kontekstu, s ciljem smanjenja gubitaka i rasipanja hrane.
- Osnaživanje potrošača kroz edukaciju i kampanje podizanja svijesti značajno je za promjenu ponašanja i smanjenje količine hrane koja se baca u domaćinstvima. U tom smislu važnu ulogu mogu imati i subjekti iz prehrambenog sektora.
- Za uspješno suočavanje sa složenim izazovom smanjenja gubitaka i rasipanja hrane neophodni su kako individualno djelovanje potrošača, tako i saradnja svih aktera duž prehrambenog lanca, uz podršku odgovarajućih politika i mjera.
Poruke za domaćinstva:
- Planirajte kupovinu hrane i pripremu obroka, kupujte promišljeno i pravilno skladištite hranu kako biste očuvali njen kvalitet i produžili rok trajanja.
- Obratite pažnju na oznaku „upotrijebiti do“ na ambalaži hrane, posebno prilikom kupovine lako kvarljivih namirnica.
- Odmjeravajte veličine porcija prilikom pripreme obroka te sačuvajte, podijelite ili donirajte višak hrane.
- Učestvujte u aktivnostima zajednice usmjerenim na spašavanje viška hrane i podržite njenu redistribuciju.
- Ako ste u mogućnosti, kompostirajte otpad od hrane ili istražite mogućnosti lokalnog prikupljanja otpada od hrane.
Vrijeme je da svi hitno djelujemo kako bismo proširili i ojačali napore usmjerene na smanjenje gubitaka i rasipanja hrane te osigurali prehrambenu sigurnost, kako danas tako i za buduće generacije.
Reference:
