Starenje stanovništva veliki je globalni trend koji mijenja demografski sastav zajednica širom svijeta. Ova značajna promjena u dobnoj strukturi stanovništva rezultat je smanjenja stopa fertiliteta i produženja očekivanog životnog vijeka. Danas očekivani životni vijek pri rođenju premašuje 75 godina u polovini zemalja svijeta i očekuje se da će pojedinci koji navrše 65, u prosjeku živjeti dodatnih 16,8 godina. Historijska prekretnica postignuta je 2018. kada je broj starijih osoba prvi put u svijetu premašio broj djece mlađe od pet godina. Predviđa se da će se do 2030. globalna populacija starijih osoba udvostručiti i premašiti broj mladih.
S obzirom na ovu globalnu demografsku promjenu, područje skrbi prolazi kroz značajne transformacije, obuhvatajući širok raspon potreba za plaćenom i neplaćenom podrškom, kako u formalnom tako i u neformalnom okruženju. Usred sve veće potražnje za dugotrajnom skrbi, rast broja njegovatelja je daleko od adekvatnog, što dovodi do toga da polovina starije populacije u svijetu nema pristup kvalitetnoj formalnoj dugotrajnoj skrbi, što je posebno značajno za starije osobe sa stanjima kao što je demencija, vodeći uzrok zavisnosti o skrbi i invaliditeta u starijoj dobi širom svijeta. Iako je potreba za specijalizovanom skrbi postala sastavni dio zdravstvenih zahtjeva stanovništva koje stari, većina njegovatelja, plaćenih i neplaćenih, nisu dovoljno osposobljeni da bi zadovoljili te složene potrebe. Shodno tome, postoji hitna svjetska potreba za proširenjem obuke i obrazovanja u području gerijatrije i gerontologije za zdravstvene i socijalne radnike te neformalne njegovatelje starijih osoba.
Starije osobe čine heterogenu grupu s različitim zdravstvenim potrebama, zahtijevajući različite nivoe skrbi i podrške. Tradicionalno, briga o osobama treće životne dobi pružala se u okviru neformalnog sistema podrške od strane višegeneracijskih porodica. Međutim, promjene u veličini i dinamici porodica, starenje stanovništva i drugi društveni i ekonomski trendovi potkopavaju ove tradicionalne sisteme podrške. S druge strane, porodični njegovatelji često imaju višestruke odgovornosti, zbog čega su preopterećeni i izloženi riziku pružanja nekvalitetne skrbi. Cilj je težiti pravednijem pristupu skrbi usmjerenom na osobu, štiteći ljudska prava i primatelja skrbi i njegovatelja. Ovaj bi pristup trebale imati sve vlade, civilno društvo, zajednice i privatni sektor, kako bi se odgovorilo na potrebe u pružanju formalne i neformalne skrbi.
Kao što pokazuju ispitivanja Radne grupe o starenju Generalne skupštine UN-a, neka od prava koja se odnose na skrb i podršku osobama treće životne dobi zagarantovana su u postojećim sporazumima o ljudskim pravima kao što je npr. socijalna sigurnost i obrazovanje, dok druge – poput dugotrajne skrbi i podrške, nisu. Zaštita ljudskih prava primatelja skrbi i njegovatelja temeljna je za provođenje efikasnih strategija skrbi.
Sistemi skrbi i podrške za starije osobe trebaju biti prilagođeni potrebama, vrijednostima i preferencijama primatelja skrbi i njegovatelja. Oni bi trebali ići dalje od medicinskih aspekata skrbi, uzimajući u obzir i kulturološki aspekt, životnu historiju i identitet te mrežu socijalne podrške.
U okviru obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba 2024. UN će okupiti odgovarajuće stručnjake kako bi raspravljali o politikama, zakonodavstvu i praksama koje jačaju sisteme skrbi i podrške za starije osobe, sa sljedećim ciljevima:
– Naglašavati uloge nacionalnih politika i zakonodavstva, porodice i zajednice u osiguravanju punog poštovanja dostojanstva, uvjerenja, potreba i privatnosti starijih osoba te prava na donošenje odluka o njihovoj skrbi i kvalitetu njihovih života.
– Podsticati veće znanje i svijest o globalnom nedostatku radnika za njegu i izazovima u uspostavljanju sveobuhvatnih sistema skrbi i podrške za starije osobe izvan formalnih zdravstvenih ustanova, posebno u kontekstu starenja stanovništva.
– Učiti iz iskustava njegovatelja i razgovarati o izazovima i mogućnostima života starijih osoba u kući naspram ustanova za dugotrajnu skrb.
– Isticati inovativne inicijative koje pružaju kvalitetnu skrb i sisteme podrške za starije osobe, naglašavajući važnost sveobuhvatne skrbi i usluga socijalne podrške, posebno za starije osobe sa stanjima kao što je demencija.
– Promovisati potrebu za specijalizovanim osposobljavanjem i obrazovanjem za njegovatelje kako bi odgovorili na različite zdravstvene potrebe starijih osoba i naglašavati važnost gerijatrijske edukacije.
– Podržavati priznavanje različitih doprinosa njegovatelja, od članova porodice koji pružaju neplaćenu skrb do stručnjaka koji nude specijalizovane usluge, osiguravajući poštovanje njihovih prava.
– Pozabaviti se izazovima s kojima se suočavaju neformalni njegovatelji, posebno žene i promovisati
politike koje ih podržavaju u balansiranju višestrukih odgovornosti.
Reference:
2024 United Nations International Day of Older Persons – UNIDOP
