Promocija zdravlja
Iako svi zdravlje smatramo jednom od najvažnijih stvari u životu, ipak se prema njemu ne odnosimo odgovorno: ponašamo se kao da o zdravlju treba brinuti samo kad se pojavi bolest. Naprotiv, u zdravlje treba ulagati svaki pojedinac, obitelj, lokalna i državna zajednica, jer ono je preduvjet za cjelokupan osobni i društveni razvoj.
Kako zdravlje promatramo, kao tjelesno, duševno i socijalno zdravlje, a ne samo odsustvo bolesti, kako ga definira Svjetska zdravstvena organizacija, već u startu građani u Federaciji BiH, iako tjelesno i duševno zdravi, nemaju socijalno zdravlje jer nas karakterizira: siromaštvo, nezaposlenost / nedostatna primanja, nizak nivo obrazovanja, nejednak pristup zdravstvenoj zaštiti, loši čimbenici životnog okoliša… Na osobnoj razini na zdravlje utječu: dob, spol, genetsko određenje, životne navike, loša zdravstvena prosvjećenost povezana s obrazovanjem i socijalnim statusom.
Postizanje fizičkog i mentalnog zdravlja, a osobito socijalnog, nije samo odgovornost pojedinca nego i uže i šire životne zajednice, odnosno društva u cjelini. Stoga se nameće potreba za multidisciplinarnim i intersektorskim pristupom kako bi uspješno odgovorili na utjecaj socio-ekonomskih i okolišnih čimbenika na zdravlje. Promicanjem zdravlja i zdravih životnih navika smanjuju se utjecaj socijalnih razlika na stvaranje životnih navika o kojima ovisi očuvanje zdravlja. Lošim životnim navikama (pušenje, konzumiranje alkohola, loša hrana i prehrambene navike, tjelesna neaktivnost, ozljede, loša oralna higijena, uživanje opojnih droga, neodgovorno seksualno ponašanje) i sami utječemo na svoje zdravlje.
Općeprihvaćena je ideja promicanja zdravlja kao koncepta i kao pristupa koji primjenjuju vlade, organizacije, zajednice i pojedinci. Cilj je pomoći ljudima u promjeni životnog stila i pokretanje prema stanju optimalnog zdravlja. Optimalno zdravlje definira se kao ravnoteža fizičkog, emotivnog, socijalnog, duševnog i intelektualnog zdravlja. Promjena životnog stila je kombinacija podizanja svjesnosti, promjene ponašanja i kreiranja okoline koja podržava praksu dobrog zdravlja. To je i moćan i efikasan put ka stvaranju zdravije zajednice i cijelog društva u kontekstu svakodnevnog življenja, kontrole i unaprjeđenja zdravlja, a ne samo stavljanje fokusa na liječenje bolesti.
Loše socioekonomske prilike u Federaciji BiH dovele su do segmentiranog, neravnomjerno razvijenog i dostupnog zdravstva za građane Federacije BiH. Na nivou primarne zdravstvene zaštite akcent je na kurativnoj medicini te ne postoji segment preventivnih zdravstvenih usluga, a poznato je da građani najviše obolijevaju i umiru od bolesti koje bi se mogle prevenirati.
Menadžmenti ZZO i Domova zdravlja bi trebali surađivati sa lokalnom zajednicom, Zavodima za javno zdravstvo, lokalnom samoupravom, medijima, nevladinim sektorom i svim ostalim potencijalnim partnerima, a sve u cilju unaprjeđenja zdravlja stanovništva.
Europski tjedan prevencije raka vrata maternice
U Europi svake godine 60.000 žena oboli, a 30.000 žena umire od raka vrata maternice.
Postoje 2 glavna razloga za to:
- Mnoge zemlje još uvijek nemaju učinkovite programe probira i cijepljenja protiv HPV-a;
- tamo gdje su ti programi zastupljeni, mnoge žene nisu svjesne njihove i svoje važnosti, tako da ih ne koriste.
Ne treba zaboraviti da se redovitim ginekološkim pregledima mogu otkriti i drugi ginekološki karcinomi koji sa karcinomom dojke čine blizu 50% svih karcinoma kod žena. Zbog toga je Europska asocijacija za rak vrata maternice (European Cervical Cancer Association) pokrenula aktivnosti s ciljem promjena, tj. organiziranje događanja kojima se podiže svijest o važnosti sprječavanja, ranog otkrivanja i liječenja raka vrata maternice u odnosu na 3 ciljne grupe:
- cjelokupnu javnost: razumijevanje važnosti probira-preventivnih pregleda i mogućnosti cijepljenja;
- zdravstvene djelatnike: dostupne najnovije spoznaje i aktivnosti na planu preveniranja, liječenja i savjetovanja;
- političare: razumijevanje prednosti preventivnih aktivnosti i u skladu s tim planiranje i odlučivanje u oblasti zdravstva.
U skladu s mogućnostima trebalo bi organizirati neki od pobrojanih načina promotivnih aktivnosti:
1. Održavanje seminara, tribina, rasprava, predavanja za zdravstvene djelatnike, predstavnike političkih struktura, studente medicine…;
2. Postavljanje informativnih pultovi s brošurama na trgovima, sveučilištima, trgovačkim centrima…;
3. Organiziranje predavanja i savjetovanja za adolescente u školama;
4. Promotivna predavanja i tribine NVO u lokalnim sredinama;
5. Internet prezentiranje i rasprave na temu prevencije raka vrata maternice, kao i u svim drugim medijima;
6. Informativni letak Zavoda zdravstvenog osiguranja za sve žene kod ovjere zdravstvenih knjižica…
