Depresija je vrlo česta bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja (afektivni poremećaji). Glavna obilježja depresije, odnosno depresivne epizode uključuju tugu, gubitak interesa za aktivnosti koje su nekada donosile zadovoljstvo te nesposobnost obavljanja svakodnevnih zadataka tijekom najmanje dva tjedna.
Europski dan borbe protiv depresije obilježava se svake godine 1. listopada na inicijativu i u organizaciji Europskog udruženja za borbu protiv depresije (European Depression Association – EDA).
Ovogodišnja tema „Depresija u neizvjesnim vremenima“ naglašava utjecaj današnjih izazova poput kriza, ekonomskih poteškoća i globalnih problema na mentalno zdravlje ljudi. Ove neizvjesne situacije često ostavljaju dubok trag, a depresija se može pojaviti kao odgovor na stres i nesigurnost koje neizvjesne situacije donose.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, depresija je jedan od vodećih uzroka onesposobljenosti u Europi. Oko 30 milijuna ljudi u Europi trenutno živi s depresijom, a broj oboljelih kontinuirano raste, osobito među mladima. Samo mali postotak oboljelih prima odgovarajuću pomoć zbog stigme i neinformiranosti o simptomima i dostupnim resursima.
Simptomi
Depresija se ispoljava kroz različite simptome koji mogu varirati od osobe do osobe.
Ključni simptomi:
- Emocionalni – tuga, osjećaj beznađa, anksioznost, gubitak interesa za aktivnosti koje su nekada donosile zadovoljstvo.
- Tjelesni – umor, gubitak ili povećanje apetita, promjene u težini, problemi sa spavanjem.
- Kognitivni – poteškoće s koncentracijom, donošenjem odluka i pamćenjem.
Svi ovi simptomi mogu značajno utjecati na svakodnevni život, a posljedično negativno utječu i na radnu sposobnost.
Kako se nositi s depresijom u neizvjesnim vremenima
Postoji nekoliko metoda koje mogu pomoći u suočavanju s depresijom:
- Povezivanje s drugima – održavanje socijalnih kontakata može pomoći u smanjenju osjećaja izolacije. Razgovor s prijateljima ili članovima obitelji može pružiti potporu i razumijevanje.
- Fokusiranje na rutinu – održavanje svakodnevnih rutina može pomoći u vraćanju osjećaja kontrole. Čak i male aktivnosti poput vježbanja ili kuhanja, mogu biti korisne.
- Prakticiranje samopomoći – tehnike poput meditacije ili vođenja dnevnika mogu pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju emocionalnog blagostanja.
- Traženje stručne pomoći – ako simptomi postanu teški ili otežavaju svakodnevni život, važno je potražiti pomoć stručnjaka. Terapija i lijekovi mogu biti izuzetno korisni.
Pristupi liječenju depresije
Depresija nije neizlječiva. Postoje različiti oblici liječenja koji mogu biti vrlo učinkoviti:
- Psihoterapija, uključujući kognitivno-bihevioralnu terapiju, može pomoći u prepoznavanju i promjeni negativnih obrazaca mišljenja i ponašanja.
- Lijekovi – antidepresivi mogu biti od pomoći u regulaciji kemijskih tvari u mozgu koje utječu na raspoloženje.
- Alternativne metode – tjelovježba, meditacija i promjene prehrane također igraju važnu ulogu u mentalnom zdravlju.
Edukacija kao ključ prevencije
Edukacija o mentalnom zdravlju trebala bi biti integralni dio školskog obrazovanja, kako bi se djeca i mladi osposobili za prepoznavanje simptoma depresije i naučili o važnosti brige o svom mentalnom zdravlju. Radna mjesta također trebaju implementirati programe za mentalnu dobrobit, kako bi podržala zaposlenike i stvorila otvorenu kulturu razgovora o mentalnom zdravlju.
Europski dan borbe protiv depresije služi kao snažan podsjetnik na važnost povezivanja zajednica, podizanja svijesti i pružanja potpore onima koji se bore s depresijom. Smanjivanje stigme, edukacija i otvoreni razgovori o mentalnom zdravlju mogu promijeniti život mnogih. Svatko od nas može biti dio rješenja i pružiti potporu prijateljima, obitelji ili kolegama na njihovom putu prema oporavku.
Literatura:
