Europski dan borbe protiv depresije (European Depression Day) obilježava se svake godine 1. listopada na inicijativu i u organizaciji Europske udruge za borbu protiv depresije (European Depression Association – EDA).
Tema kampanje za 2023. godinu je: Depresija u nesigurnim vremenima (Depression in uncertain times).
Mentalno zdravlje predstavlja vitalni element individualnog i kolektivnog blagostanja. Može biti dovedeno u opasnost stresnim ili nepovoljnim životnim, radnim ili ekonomskim uvjetima i društvenim nejednakostima, nasiljem i sukobima. Poremećaji mentalnog zdravlja su veoma rasprostranjeni i predstavljaju jedan od vodećih uzroka patnje i invaliditeta u europskom regionu.
Stanje mentalnog zdravlja je uvjetovano osobnim i vanjskim čimbenicima. Ono odražava i na njega utječe stanje društva, gospodarstva, okoliša kao i stanje u svijetu oko nas. Europska unija (EU) i svijet prošli su u prethodnom razdoblju kroz dosad nezabilježene krize, kao što su pandemija bolesti COVID-19 i rat u Ukrajini, energetska kriza i inflacija koje su narušile svakodnevicu, očekivanja i povjerenje ljudi. Također, klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i onečišćenje sve se više produbljuju. Sve veća digitalizacija, demografske promjene i radikalne promjene na tržištu rada donose mogućnosti, ali i poteškoće. Osim za savladavanje tih kriza, rješavanje izazova povezanih s mentalnim zdravljem, od presudne je važnosti za jačanje rezilijentnosti pojedinaca i stanovništva.
Depresivni poremećaj (depresija)
Depresivni poremećaj (također poznat kao depresija) je uobičajen mentalni poremećaj. Uključuje depresivno raspoloženje ili gubitak zadovoljstva ili interesovanja za aktivnosti tijekom duljeg vremenskog razdoblja.
Depresija se razlikuje od redovitih promjena raspoloženja i osjećaja u svakodnevnom životu. Može utjecati na sve aspekte života, uključujući odnose s obitelji, prijateljima i zajednicom i dovesti do problema u školi i na poslu.
Depresija se može dogoditi svakome. Ljudi koji su prošli kroz zlostavljanje, teške gubitke ili druge stresne događaje imaju veću vjerojatnoću da razviju depresiju. Žene češće pate od depresije nego muškarci.
Procjenjuje se da 3,8% stanovništva doživljava depresiju, uključujući 5% odraslih (4% muškaraca i 6% žena) i 5,7% odraslih starijih od 60 godina. Otprilike 280 milijuna ljudi u svijetu pati od depresije. Depresija je oko 50% češća među ženama nego muškarcima. Diljem svijeta, više od 10% trudnica i žena koje su tek rodile doživljava depresiju.
Depresija je načešći uzrok samoubojstava, a mortalitet uzrokovan samoubojstvima iznosi više od 700 000 ljudi svake godine. Također, samoubojstvo je četvrti vodeći uzrok smrti kod osoba dobi 15-29 godina.
Iako su poznati efikasni tretmani za mentalne poremećaje, više od 75% ljudi u zemljama s niskim i srednjim prihodima ne dobijaju nikakvo liječenje. Prepreke efikasnoj skrbi uključuju nedostatak ulaganja u zaštitu mentalnog zdravlja, nedostatak obučenih zdravstvenih djelatnika i društvenu stigmu povezanu s mentalnim poremećajima.
Simptomi depresije
Tijekom depresivne epizode, osoba doživljava depresivno raspoloženje (osjeća se tužno, razdražljivo, prazno). Može osjetiti gubitak zadovoljstva ili interesa za redovite životne aktivnosti.
Depresivne epizode se razlikuju od redovitih fluktuacija raspoloženja. Traju veći dio dana, skoro svaki dan, najmanje dva tjedna.
Prisutni su i drugi simptomi, koji mogu uključivati:
• slabu koncentraciju
• osjećaj pretjerane krivice ili niske vlastite vrijednosti
• beznađe u pogledu budućnosti
• misli o smrti ili samoubojstvu
• poremećen san
• promjene u apetitu ili težini
• osjećaj umora ili nedovoljne energije.
Depresija može uzrokovati poteškoće u svim aspektima života, u zajednici i kod kuće, na poslu i u školi.
Depresivna epizoda može se kategorizirati kao blaga, umjerena ili teška, ovisno o broju i ozbiljnosti simptoma, kao i utjecaju na funkcioniranje pojedinca.
Čimbenici utjecaja i prevencija
Depresija je rezultat složene interakcije društvenih, psiholoških i bioloških čimbenika. Ljudi koji su prošli kroz nepovoljne životne događaje (nezaposlenost, žalost, traumatični događaji) imaju veću vjerojatnoću da razviju depresiju, što zauzvrat može dovesti do više stresa i disfunkcije.
Depresija je usko povezana sa tjelesnim zdravljem i na njega utječe. Mnogi čimbenici koji utječu na depresiju (kao što je tjelesna neaktivnost ili štetna uporaba alkohola) su također poznati čimbenici rizika za bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti, rak, dijabetes i respiratorne bolesti. S druge strane, ljudi s ovim bolestima mogu se također naći u depresiji zbog poteškoća nošenja s vlastitim zdravstvenim stanjem.
Pokazalo se da programi prevencije smanjuju učestalost depresije. Učinkoviti pristupi zajednice za prevenciju depresije uključuju školske programe za poboljšanje obrazaca pozitivnog sučeljavanja s problemima kod djece i adolescenata. Intervencije za roditelje djece s problemima u ponašanju mogu pozitivno utjecati na simptome depresije kod roditelja i poboljšati ishode za njihovu djecu.
Tretmani za depresiju
Postoje efikasni tretmani za depresiju. To uključuje psihološki tretman i lijekove.
Psihološki tretman je prvi tretman za depresiju. Može se kombinirati s antidepresivima kod umjerene i teške depresije. Antidepresivi nisu potrebni za blagu depresiju.
Psihološki tretmani su dokazali da mogu naučiti ljude novim načinima razmišljanja, sučeljavanja
i odnosima s drugima. Uključuju terapiju razgovora s profesionalcima koja se može održati osobno ili online. Psihološkim tretmanima se može pristupiti putem priručnika za samopomoć, mrežnih stranica i aplikacija.
Antidepresivi uključuju selektivne inhibitore ponovne pohrane serotonina (SSRI) kao što je fluoksetin.
Antidepresivi se ne smiju koristiti za liječenje depresije kod djece i nisu prva linija liječenja kod adolescenata, među kojima ih treba koristiti s posebnim oprezom.
Briga o sebi
Briga o sebi može igrati važnu ulogu u upravljanju simptomima depresije i promicanju cjelokupnog blagostanja.
Što možete učiniti:
• pokušajte nastaviti s aktivnostima u kojima ste uživali
• ostanite povezani s prijateljima i obitelji
• redovito se bavite tjelesnom aktivnošću, čak i ako je to samo kratka šetnja
• pridržavajte se redovitih navika u ishrani i spavanju što je više moguće
• izbjegavajte ili smanjite unos alkohola i ne koristite druga sredstva koja mogu pogoršati depresiju
• razgovarajte s nekim kome vjerujete o svojim osjećanjima
• potražite pomoć od pružaoca zdravstvene zaštite.
Ako imate misli o samoubojstvu:
• zapamtite da niste sami i da su mnogi ljudi prošli kroz ono što doživljavate i pronašli pomoć
• razgovarajte s nekim kome vjerujete o tome kako se osjećate
• razgovarajte sa zdravstvenim radnikom, kao što je liječnik ili savjetnik
• pridružite se grupi za potporu.
Ako mislite da ste u neposrednoj opasnosti da si nanesete namjernu ozljedu, kontaktirajte dostupne hitne službe.
Podizanje svijesti o depresiji
Prema podacima SZO (Svjetske zdravstvene organizacije), u Europskom regionu depresija pogađa oko 40 milijuna ljudi ili 4,3% stanovništva. Depresija ograničava sposobnost osobe da u potpunosti funkcionira na poslu ili u školi i da se nosi sa svakodnevnim životom. U najgorem slučaju, može dovesti do samoubojstva.
Depresija je primarni uzrok samoubojstava, što između ostalog dovodi do ogromnih ekonomskih gubitaka, a u Europskoj uniji, trošak zbog gubitka produktivnosti uzrokovan depresijom procijenjen je na preko 70 milijardi eura godišnje. Ipak, 3 od 4 osobe koje pate od depresije ne primaju adekvatan tretman.
SZO radi na podizanju svijesti o posljedicama depresije i samopovređivanja, smanjenju stigme i diskriminacije, te poboljšanju pristupa zdravstvenoj zaštiti. Podržava napore zemalja da povećaju usluge za pacijente s depresijom u nespecijaliziranim zdravstvenim ustanovama kao dio integriranog pristupa upravljanju kroničnim bolestima.
Europski akcioni plan SZO za mentalno zdravlje 2013–2030. ističe korake potrebne za pružanje odgovarajućih intervencija za osobe s mentalnim poremećajima, uključujući depresiju, te potiče države članice da razviju i implementiraju strategije prevencije samoubojstva zasnovane na dokazima koje kombiniraju univerzalni pristup s aktivnostima za zaštitu ranjivih skupina.
Reference:
Depressive disorder (Depression)
