Kardiovaskularne bolesti (KVB) najveći su uzrok smrti u svijetu. Bolesti srca ili krvnih sudova, poput srčanog udara, moždanog udara i zastoja srca, svake godine dovedu do smrti 20,5 miliona ljudi. Većina tih smrtnih ishoda dešava se u zemljama sa niskim ili srednjim prihodima.
Nada za smanjenje tog broja je osnovana jer se 80% preuranjenih smrtnih ishoda uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima može spriječiti. Uvođenjem promjena u stil života kao što su prestanak pušenja, promjene u načinu prehrane, bavljenje fizičkom aktivnosti i upotreba adekvatnih mehanizama suočavanja sa stresom, možemo bolje upravljati zdravljem srca i prevenirati nastanak kardiovaskularnih bolesti.
Ove godine, na Svjetski dan srca, Svjetska federacija za srce (WHF)- krovna organizacija koja predstavlja globalnu kardiovaskularnu zajednicu, djeluje pod motom:Koristi srce, upoznaj srce!
Svjetski dan srca je podsjetnik svima da se brinu o svom srcu. Kampanja za 2023. godinu usmjerena je ka sticanju znanja kao ključnom koraku za očuvanje zdravlja srca, zato što volimo i štitimo samo ono što dobro poznajemo.Cilj je savladati prepreke na tom putu i osnažiti ljude da preuzmu kontrolu nad svojim zdravljem.
Kardiovaskularne bolesti u Federaciji BiH
Podaci iz Zdravstveno statističkog godišnjaka FBiH za 2022. godinu ukazuju da u ukupnoj smrtnosti u FBiH, odmah nakon COVID-19, dominiraju akutni infarkt miokarda, moždani udar, esencijalna (primarna) hipertenzija i hronična ishemična oboljenja srca.
Vrste KVB-a
Kardiovaskularne bolesti (KVB) su vrste bolesti koje zahvaćaju srce ili krvne sudove.
U kardiovaskularne bolesti spadaju:
– koronarna bolest, čije su varijante tzv. “nijema ishemija”, angina pektoris, akutni koronarni sindrom (nestabilna angina pektoris, infarkt miokarda) i iznenadna srčana smrt.
– moždani udar
– niz drugih stanja vezanih za srce i krvne sudove (aritmija, aneurizma aorte, kardiomiopatije, duboka venska tromboza, plućna embolija, reumatska bolest srca, periferna vaskularna bolest itd.)
Simptomatologija KVB-a
Osnovni simptomi kardiovaskularne bolesti često nisu manifestni, a prvi znak može biti srčani ili moždani udar.
Simptomatologija se razlikuje u zavisnosti od stanja pacijenta i može uključivati:
– bol u prsima
– stezanje ili pritisak u prsima
– bol, slabost ili obamrlost u rukama i/ili nogama
– bol ili nelagodu u rukama, vratu, ramenu, čeljusti, leđima
– kratkoću daha
– brzo zamaranje tokom fizičke aktivnosti
– promjene u srčanom ritmu
– vrlo brze ili spore otkucaje srca, palpitacije
– vrtoglavicu, slabost, nesvjesticu
– slabost, umor
– oticanje ruku, gležnjeva, stopala
– suhi ili uporni kašalj.
Simptomi srčanog udara kod muškaraca najčešće su intenzivna bol u prsima, bol u lijevoj ruci ili čeljusti te otežano disanje. Žene mogu imati neke od istih simptoma ali bol kod žena može biti više difuzna, šireći se na ramena, vrat, ruke, trbuh i leđa, nekada nalik na probavne smetnje. U drugim slučajevima bol ne postoji ali može biti prisutna neobjašnjiva tjeskoba, mučnina, vrtoglavica, lupanje srca i hladan znoj. Srčanom udaru kod žena može prethoditi neobjašnjiv umor.
Bol u prsima, otežano disanje i/ili nesvjestica indikacija je za hitnu medicinsku pomoć.
Mjere u sprječavanju djelovanja faktora rizika
Mnogi faktori rizika povezani su s koronarnom bolesti srca i moždanim udarom. Neki rizikofaktori, poput porodične anamneze ne mogu se promijeniti dok se drugi, poput visokog krvnog pritiska, mogu promijeniti liječenjem. Sa većim brojem rizikofaktora koji su prisutni kod neke osobe, veća je vjerovatnoća razvoja kardiovaskularnih bolesti, osim ako se preduzmu adekvatne mjere u preveniranju rizikofaktora koji mogu ugroziti zdravlje srca.
Ključni faktori rizika za KVB su pušenje, povišen holesterol u krvi, nezdrava prehrana, visoki krvni pritisak, dijabetes i stres.
– Pušenje povisuje krvni pritisak i povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Prestanak pušenja će smanjiti rizik od srčanih bolesti.
– Visoki krvni pritisak vodeći je uzrok srčanog i moždanog udara. Zovu ga „tihi ubica“ jer obično nema znakova upozorenja ili simptoma. Mnogi i ne znaju da ga imaju, zbog čega je važno njegovo redovno mjerenje.
– Visok nivo “lošeg” ili LDL holesterola može dovesti do njegovog nagomilavanja na unutrašnjoj površini krvnih sudova, odnosno do pojave arterioskleroze koja za posljedicu ima razvoj čitavog niza kardiovaskularnih oboljenja. Prestanak pušenja, smanjenje unosa zasićenih masti, optimalni unos vlakana, fizička aktivnost, ograničenje unosa alkohola, mjere su protiv nagomilavanja holesterola u krvi.
– Prekomjerna tjelesna masa i nepravilna prehrana su značajni prediktori KVB-a. Kako bi utvrdili da li se tjelesna masa nalazi u zdravom rasponu, izračunava se indeks tjelesne mase – ITM (BMI), na osnovu vrijednosti tjelesne težine i visine.
Zdrave promjene u načinu prehrane mogu pomoći u sprječavanju nastanka i razvoja KVB-a, kao što su odabir hrane sa niskim udjelom zasićenih masti, transmasti i soli, odabir zdravih opcija obroka i međuobroka, optimalni unos svježeg voća i povrća, raznolike hrane bogate kalijem i vlaknima. DASH model prehrane (Dietary Approaches to Stop Hypertension) pruža osnove zdrave prehrane koja čuva zdravlje srca i krvnih sudova.
– Neadekvatna fizička aktivnost je jedan od značajnih rizikofaktora te promjene odnosa prema fizičkoj aktivnosti mogu pomoći u prevenciji KVB-a. Smjernice za fizičku aktivnost preporučuju odraslima da sedmično primjenjuju najmanje 2 sata i 30 minuta fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta poput brzog hodanja ili vožnje bicikla (oko 30 minuta dnevno, 5 dana u sedmici). Preporuka za djecu i adolescente je 1 sat fizičke aktivnosti svaki dan.
– Nedijagnostikovani i neliječeni dijabetes dovodi do povećanog rizika od srčanih bolesti i moždanog udara. Mjere sprječavanja njegovog nastanka, redovne kontrole vrijednosti glukoze u krvi i adekvatna terapija načini su prevencije nastanka posljedica po zdravlje srca i krvnih sudova. Takođe, KVB je uzrok većine smrti kod osoba sa dijabetesom, pa ako se ne dijagnostikuje i ne liječi, može dovesti do opasnosti od srčanih bolesti i moždanog udara.
– Djelovanje psiholoških faktora rizika i osobina ličnosti koji učestvuju u nastanku i razvoju KVB-a kao što su stres, neuroticizam, neadekvatne strategije suočavanja, depresivnost, anksioznost itd. može se spriječiti uz pomoć socijalne podrške, a ukoliko ona nedostaje, pružanjem stručne pomoći.
Poruka Svjetskog dana srca: „Koristi srce, upoznaj srce“
Svjetski dan srca prilika je da svi zastanu i razmisle kako najbolje koristiti srce.
“Koristi srce” znači razmišljati drugačije, donijeti ispravne odluke, djelovati hrabro, pomagati sebi i drugima.
“Upoznaj srce” podrazumijeva poznavanje faktora koji mogu djelovati na njegovu funkciju i vrijednosti brojeva koji život znače: redovno mjerenje i poznavanje vrijednosti ITM-a, holesterola, šećera itd. sa ciljem postizanja ukupnog kardiovaskularnog zdravlja za svakog pojedinca.
Reference:
World Heart Day – World Heart Day (world-heart-federation.org)
Prevent High Blood Pressure | cdc.gov
Zdravstveno statistički godišnjak FBiH 2022.
