Svjetska zdravstvena organizacija, tradicionalno, 7.aprila/travnja obilježava Svjetski dan zdravlja. Ova međunarodna zdravstvena institucija uz moto „Dobro zdravlje i život dodati godinama“ poziva sve države da se uključe u realizaciju aktivnosti i kampanje na unapređenju zdravlja lica treće dobi i rušenju predrasuda o starenju.
Nije dob koja ograničava zdravlje i sudjelovanje starijih ljudi. To je individualna i društvena zabluda, odnosno diskriminacija i zlostavljanje je ono što sprečava aktivno i dostojanstveno starenje, poručili su iz SZO.
Globalno, broj stanovništva je u stalnom porastu, a očekivanja su da će se broj stanovnika u dobi od 60 godina utrostručiti do 2050. godine. U Europskoj regiji SZO, prosječni životni vijek u mnogim zemljama već prelazi 80 godina života za žene i 75 za muškarce. Uskoro će svijet imati više starijih ljudi nego djece i više ljudi u dubokoj starosti nego ikada prije, procjena je Svjetske zdravstvene organizacije.
U 21. stoljeću, zdravlje se određuje i prilagođava širokim društvenim trendovima. Prije svega, ekonomija se globalizira, sve više i više ljudi žive i rade u gradovima, obiteljski obrasci se mijenjaju, tehnologija se ubrzano razvija. U takvim uvjetima, jedna od najvećih društvenih transformacija je starenje stanovništva.
Svijet će imati više ljudi koji žive svoju 80. ili 90. nego ikada prije
Broj ljudi u dobi od 80 godina ili stariji, na primjer, će se gotovo učetverostručiti na 395 milijuna u razdoblju između 2000 i 2050. Ne postoji povijesni presedan za većinu srednje i starije odraslih osoba koje imaju žive roditelje, kao što je već slučaj danas. Više djece će poznavati svoje djedove i bake, pa čak i svoje pra-djedove i pra- bake, a posebno pra-bake. U prosjeku, žene žive šest do osam godina dulje od muškaraca.
Uskoro će svijet imati više starijih ljudi nego djece
U sljedećih pet godina, po prvi put u ljudskoj povijesti, broj odraslih osoba u dobi od 65 i više godina će biti veći nego broj djece mlađe od 5 godina. Do 2050., te starije osobe će brojno nadmašiti i djecu mlađu od 14 godina.
Svjetsko stanovništvo ubrzano stari
Do 2050.godine udio svjetske populacije iznad 60 godina će se udvostručiti, s oko 11 posto na 22 posto. Prema procjenama SZO apsolutni broj ljudi u dobi od 60 i više godina očekuje se da će se povećati od 605 milijuna na 2 milijarde.
Glavne odrednice zdravom starenju
1. Zdravo starenje je povezano za zdravlje u ranijim fazama života
Pothranjenost , na primjer, može povećati rizik od bolesti u odrasloj dobi, kao što su bolesti cirkulacijskog sustava i dijabetesa. Respiratorne infekcije u djetinjstvu može povećati rizik od kroničnog bronhitisa u odrasloj dobi. Kod pretilih adolescenata postoji rizik u odrasloj dobi od razvoja kroničnih bolesti, kao što su dijabetes, cirkulacijske bolesti, raka, dišnog i mišićno-koštanog poremećaja.
2. Ipak, koliko je dobro kad smo u toj dobi ovisi o mnogim faktorima
Funkcionalni kapacitet pojedinca biološkog sustava povećava se tokom prvih godina života, dostiže svoj vrhunac u ranoj odrasloj dobi i prirodno opada nakon toga. Stopa pada se određuje, barem djelomično, zavisno od našeg ponašanja i izloženosti diljem cijelog životnog puta, naravno. To uključuje, prije svega, ono što jedemo, koliko smo fizički aktivni i kolika je naša izloženost zdravstvenim rizicima kao što su pušenje, štetna konzumacija alkohola ili izloženosti otrovnim tvarima.
Demografske promjene i zdravstveni rizici
1. Čak i u siromašnim zemljama, većina starijih ljudi umire od nezaraznih bolesti
Čak i u siromašnim zemljama, većina starijih ljudi umire od nezaraznih bolesti poput srčanih bolesti, raka i dijabetesa, a ne od zaraznih i parazitarnih bolesti. Osim toga, starije osobe često imaju više zdravstvenih problema u isto vrijeme, kao što su dijabetes i bolesti srca.
2.Broj ljudi koji žive s invaliditetom povećava se zbog starenja stanovništva, a i zbog povećanog rizika od kroničnih zdravstvenih problema u starijoj dobi
Na primjer, oko 65% svih ljudi koji imaju oštećenja vida su u dobi od 50 i više godina, u dobnoj skupini koja obuhvaća oko 20 posto svjetske populacije. Uz sve starije stanovništvo u mnogim zemljama, sve više ljudi će biti izloženo riziku od senilne slijepoće, i slabovidnosti.
3. Globalno, mnogi stariji ljudi su u opasnosti od zlostavljanja
Oko 4-6% starijih ljudi u razvijenim zemljama su doživjeli neki oblik zlostavljanja kod kuće. Zlostavljanje u društvu i njenim institucijama ,takođe je u porastu. Zlostavljanja starijih ljudi može dovesti do ozbiljnih fizičkih ozljeda i dugoročnih psiholoških posljedica.
4. Potreba za dugoročnu skrb je u porastu
Broj starijih ljudi koji više nisu u stanju brinuti o sebi u zemljama u razvoju ,predviđa se, da će se učetverostručiti do 2050. Mnogi, vrlo stari, će izgubiti sposobnost da žive samostalno zbog ograničene mobilnosti, slabosti ili drugih tjelesnih ili mentalnih zdravstvenih problema. Mnogi zahtijevaju neki oblik dugotrajne skrbi, što može uključivati kućnu njegu, skrb i pripomoć zajednice u svakodnevnom životu, te stambeno zbrinjavanje i duge boravke u bolnici.
5. Diljem svijeta, bit će dramatično povećanje broja osoba s demencijom kao što su Alzheimerova bolest, i to sve više što ljudi žive duže
Rizik od demencije raste s dobi oštro , oko 25-30% ljudi u dobi od 85 i više godina ima neki stupanj kognitivnih propadanja. Starije osobe s demencijom u državama s niskim i srednjim dohotkom, općenito nemaju povoljan pristup dugotrajnom liječenju što njihovo stanje može otežati. Uglavnom, njihove obitelji rijetko su društveno potpomognute i dodatno se ne financiraju, što otežava kućnu potporu i skrb.
6. U izvanrednim situacijama, stariji ljudi mogu biti posebno ranjive osobe
Kao zajednice raseljenih uslijed prirodnih nepogoda ili oružanog sukoba, stariji ljudi nisu u u stanju pobjeći ili putovati prema drugim lokacijama, a mogu biti i ostavljeni. Ipak, u mnogim situacijama oni također mogu biti vrijedan resurs u svojim zajednicama.
Stereotipi o starijim i starenju
Mi smo svi općenito svjesni vrijednosti i poštovanja starijih ljudi. Međutim, u raznim kulturama i društvima, starije žene i muškarci su drugačije tretirani, manje cijenjeni.Marginalizacija može biti strukturna, na primjer prisilna umirovljenja, ili neformalne, kao što su gledanja na starije osobe kao na one s manje energije i manje vrijednim, prije svega od strane potencijalnog poslodavca. Takvi stavovi su stereotipni ili diskriminacijski. Prikazuju ih kao nemoćne starije osobe, nesposobne za rad, fizički slabe, mentalno spore, invalide. Starosna dob služi isključivo kao jedini društveni djelitelj između mladih i starih.
Ti stereotipi mogu spriječiti da stariji muškarci i žene u potpunosti sudjeluje u društvenom, političkom, privrednom, kulturnom, duhovnom, građanskom životu i nekim drugim aktivnostima.
Kad su stariji radnici često se pretpostavlja da su manje produktivni od mlađih radnika, te ,iako, studije pokazuju blagi pad u koncentraciji i pažnju s godinama, većina osoba dobro održava mentalnu sposobnost i sposobnosti učenja u starijoj dobi. S druge strane, starije osobe imaju i prednost jer posjeduju vrijedno iskustvo i institucionalnu memoriju. Pogoršanje u fizičkim sposobnostima može biti mnogo manje nego se pretpostavlja.
Stereotip da će stariji ljudi s vremenom postati senilni je neprihvatljiv.
Povremeni ispadi memorije su česta pojava u bilo kojoj dobi. Iako se rizik od razvoja simptoma demencije povećava s dobi, kod ljudi iznad 60, mogući simptomi demencije (gubitak intelektualnih sposobnosti), kao što su nesigurnost u tome kako se obavljaju jednostavni zadaci, teškoće u formuliranju rečenica, ili konfuzije o datumima,o mjesecu ili godišnjem dobu , nisu normalni znakovi starenja. Većina starijih ljudi je u stanju upravljati svojim financijskim poslovima. Oni su informirani i mogu dati pristanak za liječenje ili intervencije koje su im potrebne. U stvari, neke vrste sjećanju ostaju na istoj razini ili čak i poboljšane s godinama, kao na primjer naša semantička memorija, što je sposobnost da se prisjetimo koncepata i općih činjenica koje se ne odnose na određena iskustva.
Niti stereotip da su starije žene manje vrijedne od mlađih žena nije tačan.
Ljudi često poistovjećuju žensku ljepotu, vrijednosti s mladima i sposobnost da imaju djecu. Uloga starijih žena koju igraju u svojim obiteljima i zajednicama, gdje se brinu za svoje partnere, roditelje, djecu i unuke se često previdi. I izuzetno je društveno korisna i efikasna.
Pogrešno je tvrditi i smatrati da stariji ljudi ne zaslužuju zdravstvenu zaštitu, a takvi se stereotipi mogu često čuti i vidjeti.
Određeni uvjeti i bolesti kod starijih ljudi se često previde ili odbace kao “normalan dio starenja”. Starost ne mora nužno uzrokovati bol, samo je ekstremna starosti povezana sa ograničenjem tjelesne funkcije. Pravo na najbolju moguću zdravstvenu njegu ne umanjuje samo to što smo stariji: to je važno za društvo samo onda kad se, uglavnom, postavljaju dobne granice za pristup složenim tretmanima ili pravilnoj rehabilitaciji, sekundarnoj prevenciji bolesti i invalidnosti.
Nije dob koja ograničava zdravlje i sudjelovanje starijih ljudi. Umjesto toga, to je individualna i društvena zablude. Diskriminacija i zlostavljanje je ono što sprečava aktivno i dostojanstveno starenje.
Federacija BiH- vitalni pokazatelji*
U Federaciji BiH demografske promjene ogledaju se u stalnom opadanju stope nataliteta (stopa rađanja) i stalnom laganom porastu stope mortaliteta (stopa umiranja), pa stanovništvo Federacije ima karakteristike regresivnog tipa stanovništva sa 14% učešća starijih od 65 godina.
Stoga, prirodni priraštaj bilježi trend opadanja i sa vrijednošću od 0,6‰ u 2010. godini ima izrazito nepovoljnu vrijednost, a u čak pet kantona (Posavskom, Bosansko‐podrinjskom,Hercegovačko‐neretvanskom, Zapadno‐hercegovačkom i Kantonu 10) ima negativnu vrijednost.
Federacija BiH već duže vrijeme spada u zemlje sa niskim natalitetom, pa je za 2010. godinu stopa nataliteta iznosila 9,3‰, slično prethodnim godinama.
Stopa opće smrtnosti imala je srednju vrijednost od 8,7‰ i bilježi lagani i kontinuirani porast posljednjih godina, što je odraz starenja stanovništva.
Takođe,procijenjeni porast učešća osoba starih 65 i više godina u ukupnom stanovništvu utiče da je stopa izdržavanog stanovništva u FBiH 2010. godine visoka i iznosi 47,3%, što usložnjava situaciju u financiranju socijalne i zdravstvene zaštite u Federaciji BiH.
(*Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena zaštita u FBiH u 2010.g.,izvještaj Zavoda za javno zdravstvo FBiH)
