U okviru obilježavanja Dana mentalnog zdravlja, na 3. Sarajevo Mental Health Symposiumu, Zavod za javno zdravstvo FBiH predstavila je dr. Elvedina Žiga, dr. med., specijalista zdravstvene ekologije i higijene, subspecijalista higijene ishrane sa dijetetikom.
Prezentirala je temu „Uloga prehrane, metabolizma i crijevno-moždane osovine u očuvanju mentalnog zdravlja“, stavljajući fokus na sve značajnija naučna saznanja o vezi između prehrane, crijevnog mikrobioma i funkcije mozga.
„Crijevno-moždana osovina predstavlja dvosmjernu komunikaciju između crijeva i mozga, a crijevni mikrobiom ima važnu ulogu u tom procesu. Savremena istraživanja pokazuju da prehrana može uticati na sastav i funkciju mikrobioma, upalne procese, odgovor na stres, raspoloženje i kognitivne funkcije“, istaknuto je u izlaganju.

Posebno je naglašena važnost kvalitetnih prehrambenih obrazaca, pri čemu je mediteranska prehrana izdvojena kao zlatni standard.
„Mediteranska prehrana može doprinijeti očuvanju zdravlja crijeva i mozga. Uravnotežena prehrana stoga predstavlja važan dio zdravog životnog stila i potencijalno vrijedan element integrisanog pristupa očuvanju mentalnog zdravlja“, navedeno je tokom izlaganja.
Nasuprot tome, moderna prehrana koja se u velikoj mjeri oslanja na ultra-prerađenu hranu, praćeno hroničnim nedostatkom vlakana, donosi ozbiljne rizike.
„Prehrana bogata ultra-prerađenom hranom i siromašna vlaknima može biti povezana s nepovoljnim promjenama crijevnog mikrobioma i povećanim upalnim procesima, koji se sve više istražuju i u kontekstu njihovog mogućeg uticaja na raspoloženje, kognitivne funkcije i odgovor na stres“, istaknuto je ovom prilikom.
Poruka izlaganja bila je i da briga o mentalnom zdravlju počinje sveobuhvatnim odnosom prema vlastitom zdravlju i životnim navikama.
„Briga o mentalnom zdravlju ne može se posmatrati odvojeno od zdravlja cijelog organizma. Način prehrane jedan je od faktora kojim možemo podržati zdravlje crijeva, metaboličko zdravlje i funkciju mozga, pri čemu njegov uticaj treba posmatrati u kontekstu cjelokupnog prehrambenog obrasca, životnih navika i ukupnog zdravstvenog stanja pojedinca“, zaključila je u izlaganju dr. Žiga.







