Međunarodno društvo za menopauzu (International Menopause Society – IMS) ustanovilo je 2009. godine Svjetski dan menopauze (World Menopause Day), koji se obilježava 18. oktobra/listopada. Cilj ove globalne inicijative je unapređenje razumijevanja menopauze i iskustava žena tokom menopauzalne tranzicije, uz poseban naglasak na izazove s kojima se suočavaju u ovom životnom razdoblju, kao i na napredak u istraživanju, edukaciji i pružanju odgovarajuće podrške.
Tema Svjetskog dana menopauze 2026. – Hronična bol u srednjoj životnoj dobi
Tema Svjetskog dana menopauze 2026. godine je „Hronična bol u srednjoj životnoj dobi – od prepoznavanja do zdravstvene zaštite zasnovane na dokazima“, kojom se skreće pažnja na važan, ali često nedovoljno prepoznat zdravstveni problem. Bol kod žena prečesto se umanjuje, pripisuje stresu ili smatra neizbježnim dijelom starenja. S druge strane, jednako je pogrešno pretpostaviti da je svaka nova bol koja se pojavi u srednjoj životnoj dobi jednostavno posljedica menopauze. Bol zaslužuje da se osoba sasluša, razumije i, kada je potrebno, na odgovarajući način medicinski ispita.
Hronična bol i menopauzalna tranzicija
Izvještaj Međunarodnog društva za menopauzu (International Menopause Society – IMS) iz 2026. godine navodi da hronična bol nesrazmjerno više pogađa žene te da reproduktivne životne faze mogu utjecati na njene kliničke manifestacije.
Mehanizmi nastanka i održavanja bola povezani su s brojnim biopsihosocijalnim faktorima, među kojima se posebno izdvajaju dob, hormonalne promjene i mentalno zdravlje. Promjene nivoa estradiola u menopauzi mogu biti povezane s degenerativnim promjenama mišićno-koštanog sistema, neuroimunološkom senzibilizacijom, neuroendokrinim odgovorima te individualnim i sociokulturnim faktorima ranjivosti. Njihovo međudjelovanje može pojačati doživljaj bola i doprinijeti njegovom održavanju.
Procjenjuje se da približno polovina žena u srednjoj životnoj dobi doživljava hroničnu bol, često uz istovremeno prisustvo više hroničnih bolnih sindroma, poput fibromialgije, migrene i hronične boli u području zdjelice. Zbog složenosti ovih stanja potreban je sveobuhvatan i individualiziran pristup njihovom zbrinjavanju.
Menopauzalna tranzicija može se podudarati s povećanom osjetljivošću na bol, kao i s pojavom vazomotornih simptoma, poremećaja sna, promjena raspoloženja, osjećaja mentalne magle (brain fog) i umora. Ovi simptomi mogu međusobno djelovati i dodatno utjecati na iskustvo bola.
Zašto se hronična bol često zanemaruje?
Hronična bol predstavlja značajan zdravstveni problem koji se često nedovoljno prepoznaje, ne dijagnosticira pravovremeno ili se ne liječi na odgovarajući način. Simptomi menopauze, uključujući poremećaje sna, umor, promjene raspoloženja i valunge, mogu dodatno utjecati na doživljaj bola i svakodnevno funkcionisanje.
Rodni stereotipi i nejednakosti u zdravstvenoj zaštiti mogu doprinijeti tome da se bol kod žena ne prepoznaje i ne tretira na odgovarajući način. Način na koji žene doživljavaju bol, govore o njoj i traže pomoć može biti oblikovan i kulturnim faktorima. Bolje razumijevanje ovih utjecaja važno je za unapređenje pravednosti i jednakosti u liječenju.
Individualiziran i multidisciplinaran pristup liječenju
Ne postoji uvijek jedno rješenje za dugotrajnu bol. Podrška može uključivati lijekove, zdravstvenu njegu tokom menopauze, fizioterapiju, edukaciju o boli, psihološku podršku, kretanje, vježbe za jačanje mišića, prilagođavanje aktivnosti vlastitim mogućnostima, unapređenje kvaliteta sna te promjene u radnim obavezama ili svakodnevnim rutinama.
Najprimjereniji pristup zavisi od potreba, zdravstvenog stanja i životnih okolnosti svake pojedinačne žene.
Izvještaj Međunarodnog društva za menopauzu iz 2026. godine naglašava potrebu za individualiziranom i multidisciplinarnom zdravstvenom zaštitom koja uzima u obzir različite faktore koji doprinose pojavi i održavanju bola. Intervencije usmjerene na promjenu životnih navika, hormonski i nehormonski tretmani te odgovarajuće strategije upravljanja bolom mogu imati važnu ulogu, u zavisnosti od individualnih okolnosti.
Prepoznavanje hronične boli kao važnog aspekta zdravlja žena u srednjoj životnoj dobi može doprinijeti boljem kvalitetu života, unapređenju kliničke prakse i zdravom starenju.
Proaktivan pristup i multidisciplinarni modeli zdravstvene zaštite ključni su za razumijevanje višedimenzionalne prirode hronične boli. Krajnji cilj je unapređenje zdravlja, kvaliteta i dužine života te postizanje rodne ravnopravnosti u zdravstvenoj zaštiti.
Uloga Svjetske zdravstvene organizacije
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe da socijalna, psihološka i fizička zdravstvena podrška tokom menopauzalne tranzicije i nakon menopauze treba biti sastavni dio zdravstvene zaštite.
WHO radi na unapređenju razumijevanja menopauze kroz nekoliko ključnih aktivnosti:
- Informisanje javnosti o menopauzi i njenom uticaju na žene, kako na individualnom i društvenom nivou tako i uticaju na zdravstveni i socioekonomski razvoj zemalja.
- Zalaganje za dostupniju zdravstvenu zaštitu, uključujući dijagnostiku, liječenje i savjetovanje u vezi sa simptomima menopauze u okviru univerzalne zdravstvene zaštite.
- Unapređenje edukacije zdravstvenih radnika kroz uključivanje informacija o menopauzi i mogućnostima liječenja u obrazovne programe prije početka njihove profesionalne prakse.
- Promovisanje zdravlja i dobrobiti tokom cijelog života, uključujući seksualno zdravlje, uz osiguravanje pristupa pouzdanim zdravstvenim informacijama i odgovarajućim uslugama.
Reference:
International Menopause Society
Chronic Pain at Midlife: When Menopause Is Only Part of the Picture
