Demencija je stanje koje utiče na pamćenje, razmišljanje i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Može biti uzrokovana mnogim različitim bolestima koje oštećuju mozak i utiču na pamćenje, razmišljanje, ponašanje i emocije.
Najčešća je Alzheimerova bolest, koja čini 50-60% slučajeva demencije. Alzheimerova bolest je hronična, progresivna neurodegenerativna bolest koju karakterizira pojava senilnih plakova i neurofibrilarnih nakupina u mozgu.
Drugi tipovi demencije uključuju vaskularnu demenciju, demenciju Lewyevih tjelešaca i frontotemporalnu demenciju. Demencija ponekad može zahvatiti i osobe mlađe od 65 godina. To je poznato kao rana demencija u ranoj dobi.
Alzheimerova bolest ima fizičke, psihološke, socijalne i ekonomske posljedice ne samo za ljude koji žive s tom bolešću, već i za njihove njegovatelje, porodice i društvo u cjelini. Često nedostaje svijest i razumijevanje, što rezultira stigmatizacijom i preprekama za dijagnozu i njegu.
Demencija predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih izazova današnjice i pogađa više od 55 miliona ljudi širom svijeta. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), žene čine veći udio među osobama oboljelim od Alzheimerove bolesti u poređenju s muškarcima. Ovaj globalni trend potvrđuju i statistički podaci iz Federacije BiH za 2024. godinu, gdje žene čine većinu, odnosno 58,61% od ukupnog broja osoba s dijagnosticiranom bolešću.
Faktori rizika
Najveći faktori rizika za Alzheimerovu bolest i druge demencije je povećavanje životne dobi. Iako dob povećava rizik, demencija nije normalni dio starenja.
Znamo da postoji više od 20 gena koji utječu na rizik osobe od razvoja demencije. Gen APOE bio je prvi poznati gen koji povećava rizik od razvoja Alzheimerove bolesti, i još uvijek je najprepoznatljiviji rizični gen. Postoje i geni koji direktno uzrokuju demenciju, ali su ovi deterministički geni rijetki – procjenjuje se da čine manje od 1% slučajeva demencije, te uzrokuju oblike rane demencije u kojoj se simptomi obično razvijaju prije 60. godine.
Klinička slika
Alzheimerova bolest najčešće počinje s oštećenjem recentne memmorije što najčešće primjećuje porodica. Progresijom bolesti javlja se dezorijentacija u vremenu, a kasnije i u prostoru. Smetnje mogu zahvatiti govor i računanje (akalkulija). Oko petine bolesnika otežano pronalazi riječi, te imaju smetnje u snalaženju i organizacijske probleme.
Bolest možemo podijeliti na tri stadija:
1. Stadij blage bolesti- postoji oštećenje recentne memorije, poteškoće pri pronalaženju riječi i oštećenje kompleksnih kognitivnih funkcija. Ne mogu raditi, ali su samostalni u svakodnevnim aktivnostima i održavanju higijene.
2. Stadij umjerene bolesti – postoji oštećenje pamćenja, orijentacije, poremećaji sna, gube se u poznatoj sredini, mogu postojati agitiranost i halucinacije. Potrebna im je pomoć u svakodnevnim aktivnostima i pri oblačenju.
3. Stadij teške bolesti – pacijent je u potpunosti ovisan o pomoći druge osobe; potrebno ga je hraniti, oblačiti i kupati. U terminalnoj fazi je nepokretan i vezan za krevet.
Simptomi demencije
Simptomi variraju između Alzheimerove bolesti i drugih tipova demencije, ali postoje šire sličnosti među svima njima. Najčešći rani znaci demencije su gubitak pamćenja i smanjenje praktičnih sposobnosti, što može dovesti do povlačenja iz društvenih aktivnosti.
Rani simptomi demencije:
- Gubitak pamćenja
- Teškoće u obavljanju poznatih zadataka
- Problemi s čitanjem, govorom i pisanjem
- Dezorijentacija u vremenu i mjestu
- Loše ili smanjeno prosuđivanje
- Ljudi s demencijom mogu se neprimjereno oblačiti, noseći nekoliko slojeva odjeće na topli dan ili vrlo malo na hladan dan.
- Problemi s koncentracijom, planiranjem ili organizacijom
- Promjene raspoloženja ili ponašanja
- Promjene osobnosti
- Povlačenje s posla i društvenih aktivnosti
Ovogodišnja kampanja
Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se 21. septembra/rujna kako bi se podigla svijest o Alzheimerovoj bolesti i drugim oblicima demencije te ukazalo na problem i dalje prisutne stigmatizacije i diskriminacije osoba koje žive s demencijom. Ovogodišnja kampanja stavlja poseban naglasak na značaj pravovremenog prepoznavanja simptoma i rane dijagnoze, pod sloganom: „Što ranije znate, to više možete učiniti: dijagnoza demencije je važna.“
Pravovremena i tačna dijagnoza predstavlja ključan korak u omogućavanju pristupa različitim oblicima liječenja, njege i podrške, uključujući farmakološke i nefarmakološke pristupe. Ona osobama koje žive s demencijom i njihovim porodicama omogućava bolje razumijevanje zdravstvenog stanja, pravovremeno planiranje buduće njege i donošenje informisanih odluka o dostupnim mogućnostima podrške.
Cilj kampanje je podstaći osobe koje primjećuju promjene u pamćenju, mišljenju ili svakodnevnom funkcionisanju da pravovremeno potraže stručnu pomoć. Pravovremena dijagnoza ne donosi samo medicinske koristi, već može doprinijeti očuvanju kvaliteta života, većoj samostalnosti i boljoj pripremljenosti osoba koje žive s demencijom, njihovih njegovatelja, porodica i šire zajednice za izazove koje ovo stanje donosi.
Savjeti osobama kojima je dijagnosticirana Alzheimerova bolest:
- ostanite fizički aktivni
- hranite se zdravo
- prestanite pušiti i piti alkohol
- redovno se kontrolišite kod ljekara
- zapisujte svakodnevne zadatke i sastanke kako biste lakše zapamtili važne stvari
- nastavite s hobijima i radite stvari koje uživate
- provodite vrijeme s prijateljima i porodicom i uključite se u društveni život
- planirajte aktivnosti unaprijed
- pridružite se lokalnoj grupi za podršku.
Reference:
https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/dementia
https://www.alzint.org/get-involved/world-alzheimers-month/
https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2025/09/Godisnjak_ZZJZ_2024.pdf
