Zdravstveni radnici su najpouzdaniji izvor informacija o vakcinaciji protiv COVID-19 i redovnoj imunizaciji djece i mladih
U sklopu Stručnog skupa „Za zdravlje svakog djeteta – značaj javnog zdravlja u kriznim situacijama“ koji su Zavod za javno zdravstvo FBiH i UNICEF BiH organiziali u Neumu od 10. do 15. oktobra/listopada 2022. godine, održane su radionice naziva „Interpersonalna komunikacija i komunikacija sa medijima u promociji vakcinacije protiv COVID-19 i obavezne imunizacije“, a koje se u gradovima širom Federacije BiH održavaju od aprila/travnja 2022. godine.
Predavači na radionicama su istakli da su zdravstveni radnici najpouzdaniji izvor informacija o vakcinaciji protiv COVID-19 i redovnoj imunizaciji djece i mladih u Federaciji BiH te da je unaprjeđenje njihove međusobne komunikacije i komunikacije s medijima u ovoj oblasti od iznimne važnosti.
Prof.dr.sc. Aida Ramić Čatak, dr. med.
„S ciljem unaprjeđenja komunikacije među zdravstvenim radnicima, za koje držimo da su najrelevantniji izvor informacija za građane i roditelje prilkom donošenja odluke o vakcinaciji protiv COVID-19 i redovne imunizacije, pokrenuta je inicijativa edukativnih radionica u suradnji i uz podršku UNICEF BiH. Do sada smo održali 16 edukativnih radionica za ukupno 328 polaznika: doktora medicine, medicinskih sestara i tehničara, aktivista i volontera Crvenog križa Federacije BiH, uposlenika centara za zdravo starenje, ustanova za smještaj i njegu starih osoba. Od aprila do kraja juna mi smo imali osam edukativnih radionica sa ukupno 173 polaznika. Napravljena je pauza tokom ljetnih mjesci, da bi u spetembru krenuli sa novom serijom radionica koje su održane u Sarajevu i Tuzli. Išli smo po principu paralnih radionica, po dvije na svakoj lokaciji, zbog još uvijek neizvjene epidemiološke situacije. Tako smo u periodu od septembra do kraja oktobra završili još osam edukativnih radionica sa 155 polaznika. Pred nama je još jedna radionica koja je planirana za kraj oktobra i to za 40 polaznika sa područja Tuzlanskog Kantona. Nakon toga ćemo napraviti evaluaciju i vidjeti da li je potrebno da u nekim kantonima dodamo još poneku radionicu. Tema je, dakle, unaprjeđenje interpersonalne komunikacije, komunikacije s medijima u cilju promocije vakcinacije protiv COVID-19 i obavezne imunizacije. Smatramo da su iskustva bila vrlo značajna, razmijenili smo znanje i vještine o tome kako da budemo još kompetentniji, još relevantniji, još autentičniji u prenošenju informacija prema našim građanima. Važno je spomenuti da je ovu pandemiju pratila i infodemija, a to je prodor dezinformacija, pogrešnih informacija i glasina iz različitih struktura i krugova. Smatramo da bi u nastavku trebalo razmišljati o novim oblicima edukacije, kako da zdravstveni radnici budu još bolje iskapacitirani u borbi sa dezinformacijama, u borbi sa antivakcinalnim pokretom koji nekada dolazi i iz akademskih krugova, željeli mi to priznati ili ne. Ovdje smo otvorili i jedan novi fenomen, a to je oklijevanje zdravstvenih radnika za vakcinisanje, o čemu takođemoramo progovoriti. Imperativ je jačanje povjerenja u zdravstvene radnike i njihovo kapacitiranje, odnosno, njihova edukacija i učiniti usluge vakcinacije što pristupačnijim.“
Mr.sc. Siniša Skočibušić, dr. med.
„Cilj ovih radionica je da zaposleni u zdravstvu i svi koji rade s ljudima steknu znanja i vještine kako bi mogli učinkovito komunicirati s ljudima koji dolaze na cijepjenje. Mi svi znamo da vrlo često, ako ikada, sada smo se se susreli sa raznim dvojbama, pogrešnim interpretacijama, namjerno ili drugačije gdje je nekoga trebalo uvjeravati u cijepljenje. Tu smo da probamo naučiti kako se ne posvađati nego na fin način pokušati razgovarati. Da naučimo neka ključna načela neposredne komunikacije prije svega sa roditeljima male djece, naučiti vježbati vještine slušanja. Kao što je važno govoriti ljudima i iznijeti svoju ideju na jasan i transparentan način, tako je važno i saslušati čak i onda kada znamo da je to što će nam neko reći poznato, moramo naći strpljenja i saslušati, jer se na taj način razvija određeni odnos. Želimo unaprijediti svoje vještine i povećati samopouzdanje prije svega roditeljima i starateljima kako bi mogli bez bojazni i učinkovito voditi svoje dijete na cijepljenje i u konačnici koristiti komunikaciju zasnovanu na dijalogu kako bi se podigla, što je naš osnovni cilj, stopa cijepljenja. Na ovim radionicama, zajednički ćemo razgovarati o tome kako cjepiva djeluju, usporediti relativne odnose rizika od određene bolesti i cijepljenja, predstaviti podatke kako je to u FBIH, osobito ćemo istaknuti COVID-19 kao jednu važnu krizu koja je u dvije godine promijenila naše živote na različite načine, opisati postupke i protokole za sigurnu imunizaciju, govoriti o tome kako dolaze cjepiva na tržište i kako dolaze k nama i sl. „
prof. dr. Jurica Arapović, dr. med.
„Činjenica je da se obuhvat redovitom imunizacijom u Federaciji BiH i u regiji značajno smanjuje i to je definitivno jedan od istaknutih problema. Nije to samo roditeljsko neznanje, nego je i pomanjkanje znanja i htijenja među zdravstvenim djelatnicima kada je u pitanju cijepljenje, odnosno obavezna imunizacija. Definitivno, kao važna karika, jeste edukacija, kontinuirana praksa i komunikacija koja se ističe kao jedan od čimbanika u rješavanju ovih problema. To nas svrstava prema zajedništvu, da donesemo neke zajedničke odluke, da preispitamo ne samo svoje znanje nego da li smo pogriješili u komunikaciji tijekom ovih godina, poglavito u panemiji kada dostupnost zdravstvenih instrumenata nije bila na najvećem nivou. U ovom jenjavanju pandemije COVID-19 treba naći novi modus i napraviti iskorak u pogledu hvatanja cijepnog obuhvata iznad 90 % što će za nas biti veliki zalogaj i zadatak obzirom da je općenito cijepni obuhvat ispod 70% na ovim prostorima što je malo, ali nije nedostižno da se obuhvat vrati na 90 % ukoliko mi, zdravstveni djelatnici, u našem esnafu uvidimo problem i mogućnost rješavanja toga problema. „
Mr.sc. Belma Krdžalić Zečević, dr. med.
„Budući da nam je imunizacija iznimno važna i da se zna da su vakcine spasile milione života, veoma je važno održavati ovakve radionice i nastaviti sa ovako dobrom praksom kako bi se svi zdravstveni radnici, ne samo ljekari nego i ostali koji su uključeni u proces pružanja zdravstvene zaštite, upoznali sa važnosti davanja vakcina, odnosno zaštite zdravlja čovječanstva. Vrlo je važno da na ovim radionicama jedni sa drugima dijelimo nove ideje i svoja iskustva u pogledu vakcinacije i da se spozna koliko je važno održavati dobar stepen vakcinacije u cilju sveobuhvatne zaštite zdravlja stanovništva.“
Prim.mr.sc. Blaško Topalović, dr. med.
„Pravi i jedini kvalitetan izvor informacija o značaju vakcinacije jesu zdravstveni radnici i to bi svi trebali dobro da znaju i da tu praksu primjenjuju u komunikaciji sa rodteljima. Iz tog razloga su i ove radionice koje organizuju Zavod za javno zdravstvo FBiH i UNICEF BIH, na čemu im se veoma zahvaljujemo. Vakcinacija kao zdravstvena intervencija je aktivnost koja je toliko benefita donijela čovječanstvu, više nego sve druge zdravstvene aktivnosti. Međutim, u posljednjih deceniju, između ostalog i zbog pandemije COVD – 19, taj je proces usporen što može da nam se vrati kao bumerang kroz pojavu bolesti koje se rijetko javljaju, ali se ponovo mogu javiti u epidemijskoj formi i time zapravo donijeti nešto što niko ne bi želio, a to je povećano obolijevanje djece prije svih, građana itd. Ne daj bože da nam se ponavljaju neke epidemije iz prošlosti! U tom smislu zapravo je komunikacija sa roditeljima od izuzetne važnosti. Ne treba zaboraviti komunikaciju u zajednicama, grupacijama ljudi kojih na ovim prostorima ima i koji iz svojih ličnih, političkih, vjerskih i nekih drugih razloga ne prihvataju u preporučenom vremenu vakcinaciju protiv zaraznih bolesti.“
Doc.dr.sc. Nina Pinjuh Markota, dr. med.
„Ja sam od četvrtog mjeseca ove godne sudionica ovih radionica i moram biti poštena i reći da sam svaki put čula nešto novo, neko novo mišljenje, iako sam u ovom poslu već 22 godine. Cilj je povećati obuhvat cijepljenjem i to mora poći i od zdravstvenih radnika i od zavoda za javno zdravstvo i od županijskih institucija i od ministara, jer se susrećemo sa velikim problemom. Svjedoci smo pandemije COVID-19 koja je zaista uzela mnogo života, iako još uvijek ne razpolažemo točnim informacijama kolika je to brojka, a istovremeno imamo podatke o jako malom obuhvatu cijepjenjem. Obuhavt je nizak i u redovnoj imunizaciji. Zato bi trebalo pojačati edukaciju kadra, zanoviti kadar, dovesti mlade ljude, uvesti neke nove metode. Svi smo mi izloženi raznim vrstama dezinformacija koje pacijent primi zdravo za gotovo, imate pogrešnih prijevoda, ljudi se nalaze u dilemama, trilemama. Tu je važan zdravstveni profesionalac koji bi trebao ljude usmjeriti. Jako se puno treba komunicirati. Morate dopustiti ljudima da kažu svoje mišljenje, naravno argumentirano, a onda im reći što vi znate o imunizaciji, a mi smo ti koji bi to trebali najboje uraditi.„
Mr.sc. Borko Rajič, dr. med.
„Cilj kojem strijemimo svake godine je povećanje obuhvata redovnom imunizacijom i imunizacijom protiv COVD-19. Nastojimo da taj obuhvat dođe do prihvatljivih razina. Ove radionice su zato jako bitne jer mi krenemo na sebe preuzimati jednu veliku odgovornost: educirati ljude. A dosta slučajeva ne znamo komunicirati, odnosno imamo poteškoće u komunikaciji tj. ono što kažemo ne shvaćamo na koji je način primljeno. Komunikacija se sastoji od odašiljanja i primanja informacija i upravo ovakve edukacije koje pokušavaju objasniti šta želi čuti i na koji način želi primiti informaciju osoba koja je na receiving endu nama pomažu da budemo bolji, odnosno da se prilagodimo. Ne možemo očekivati da će svi biti savršeni, da će svi na prvu poslušati ono što kažemo. Ali ako se mi prilagodimo našim pacijentima, roditeljima djece koja se cijepe, odnosno svima, obzirom na rasprostranjenost cijepjenja protiv COVID-19, onda ćemo naravno imati puno bolji ishod.“
Prim. Amra Junuzović Kaljić, dr.med.
„Zdravstveni radnici su najpouzdaniji izvor informacija i nama se ipak najviše vjeruje kada je u pitanju zdravlje djece. Ove radionice su vrlo lijepo dočekane od naših kolega i kolegica koji učestvuju u procesima imunizacije. Od velike su koristi svima nama na način da ojačavamo svoje sposobnosti i da prezentiramo i potvrdimo nemjerljivu važnost imunizacije koja štiti dječje zdravlje i zdravlje svih nas. Ja u neposrednoj komunikaciji sa roditeljima govorim upravo o vakcinama i koliko su one važne. Vakcinisano dijete štiti i svoju trudnu majku kod kuće, vakcinisane osobe u porodici štite onoga koji ne može da se vakciniše i ko u tom trenutku npr. boluje od malignih bolesti. Formirajući povjerenje između roditelja i nas, a u centru dešavanja je dijete, dolazimo do onoga što nam je najvažnije, a to je da zaštitimo dječije zdravlje vakcinacijom. Sve isto se odnosi na odrasle pacijente kada je u pitanju vakcinacija protiv COVID-19 i veoma nam je važno da se svi pacijenti mogu osloniti na nas na način da im objasnimo ukoliko su u nekoj nedoumici vezano uz imunizaciju.“
Prof.dr.sc. Larisa Gavran, dr. med.
„Ovo je projekat koji će osnažiti interpersonalnu komunikaciju, čak i nas samih zdravstvenih profesionalaca. Medicinari, primjetili smo na svojim medicinskim fakultetima, nisu izučavali komunikaciju kao nauku i tehniku komunikacije sa pacijentima zato što smo se mi u svom obrazovanju fokusirali na klinički pristup našim pacijentima. Komunikacija se uči. Mi se možemo smatrati komunikativnim, ali komunikacija je proces koji se uči i ne treba od toga bježati. Jako je važno da se osnažimo, razmijenimo iskustva koja su bila za vrijeme COVID-19 jer smo tu imali velike izazove kako privoliti naše pacijente da se cijepe protiv COVID-19. Osim što smo imali problem sa imunizacijom protiv ove bolesti, imali smo smanjen dolazak roditelja sa djecom pogotovo za neke specifične vakcine kao što je MRP. Mi trebamo znati kako razgovarati s tim pacijentima. I onima koji su neodlučni i onima koji apsolutno odbijaju vakcinaciju. Njih je mali procenat. To je nekih 1% roditelja koji će potpuno odbiti vakcinacijiju djece bez obzira koliko se mi trudili. U svakom slučaju, naša je preporuka da se ostave vrata otvorena i da se na odgovarajući način komunicira sa tim roditeljima pa čak i onima koji odbijaju vakcinaciju. Da nas to ne frustira, već da nas osnaži da, poboljšavajući svoju komunikaciju, ipak dopremo i do tih neodučnih.“
Prof.dr.sc. Samira Demirović
„Ovaj stručni skup, koji je okupio relevantne aktere uključene u sektor javnog zdravstva, upravo će zahvaljujući komunikaciji doprinijeti razumijevanju značaja komunikacije s medijima i ojačati komunikacijske sposobnosti predstvanika zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH. Ovo je prilika da se putem stručnih izlaganja, kao i radionica i panel diskusija razmijene stručna i praktična znanja i iskustva, a sve s ciljem poboljšanja komunikacijskog procesa. Očekujem da će učesnici, prevashodno zdravstveni radnici, unaprijediti svoje komunikacijske vještine, ali biti i u mogućnosti da medijsko okruženje posmatraju na cjelovitiji način. Sa aspekta građanina koji se informira putem medija, potom sa aspekta medija i njegove potrebe za informacijama, ali i determinirati značaj komunikacije s medijima u okviru zdravstvenog sektora. Smatram da je komunikacija nezaobilazan segment svakog javnog djelovanja, a posebno u zdravstvu. Mediji su značajan partner javnom zdravstvu jer građani dobiju većinu korisnih poruka i informacija upravo putem medija. Stoga me raduje da je važnost ove teme prepoznata u okvirima javnog zdravstva.“
Zlatan Peršić
„Osnovno pravo djece je pravo na zdravlje i život. To pravo se, između ostalog, štiti i redovnom imunizacijom, odnosno vakcinacijom protiv zaraznih bolesti. Obaveza zdravstvenog sistema je da uradi sve u svojoj moći da se to pravo zaštiti. Isto tako, obaveza je i društva u cjelini da štiti to pravo. U tom kontekstu, cilj ovih radionica o komunikaciji jeste da podignu vještine zdravstvenih radnika kako da komuniciraju o vakcinaciji direktno s građanima i zajednicom, ali i putem medija. Jer, komunikacija je zapravo osnovni alat koji zdravstveni radnici koriste u imunizaciji. Obaveza zdravstvenog sistema je da nabavi vakcine, da vakcine budu dostupne, što i čini, a ono što dodatno mora uraditi jeste komunicirati i podizati nivo komunikacije s građanima. I zato ove radionice služe da zdravstveni radnici steknu vještine kako da bolje prenesu ono što je naučno nepobitno. Cilj je da nauče da bolje komuniciraju, da efikasnije prenesu informacije do roditelja, ali i da nauče da slušaju. Jer, jedina efikasna komunikacija je dvosmjerna komunikacija. „
Almir Panjeta
„Na modulu ‘Komunikacija s medijima“ imao sam priliku sa zdravstvenim radnicama i radnicima podijeliti iskustva o komuniciranju s medijima, kako bi oni svoje ogromno znanje koje posjeduju što kvalitetnije mogli podijeliti prvo s medijima, pa onda sa javnošću. Jako je važno da građani informacije o imunizaciji i zdravlju uopće dobijaju od stručnih osoba, da im te informacije budu što dostupnije, jasnije i razumljivije.“