Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. ožujka, kako bi se promoviralo odgovorno korištenje vode i pristup sigurnoj vodi za sve. Na ovaj dan ključno je prepoznati važnost očuvanja ovog najdragocjenijeg resursa. Voda je neophodna za naše zdravlje, naše gospodarstvo i okoliš, a zajednička nam je odgovornost osigurati da se njom upravlja i da se koristi na održiv način. Tema Svjetskog dana voda 2024. godine je: „Voda za mir“, s porukom da države i narodi moraju da se ujedine oko vode i da je iskoriste za mir i suradnju, jer voda nije prirodni resurs oko kojeg čovječanstvo treba da se nadmeće i sukobljava nego predstavlja osnovno ljudsko pravo – svi imaju pravo pristupa vodi.
Od sveukupne količine vode na planeti Zemlji 97.5% je slana voda, a 2,5% slatka, pri čemu je najveći dio slatke vode “zarobljen” u ledenjacima (68,9%). Podzemne vode čine 30,8%, a jezera i rijeke svega 0,3% sveukupne slatke vode.
Procjenjuje se da je samo 1% slatke vode ili 0,007% ukupne količine vode na planeti Zemlji moguće koristiti za sve potrebe čovječanstva. Danas se u svijetu troši približno polovina raspoloživih zaliha slatke vode, a predviđa se da će se za nekoliko desetljeća trošiti oko 80% svih zaliha pitke vode. Temelj upravljanja vodama u zemljama EU je “Okvirna direktiva o vodama EU”. Princip Okvirne direktive izražen je tvrdnjom da “Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi, nego naslijeđe koje treba čuvati, zaštititi i shodno tome postupati”.
Kada je u pitanju voda, suradnja država, naroda, različitih skupina i zajednica može da dovede do mira, harmonije i stabilnosti u svijetu, jer potiče rad u svim sektorima, stvarajući tako osnov za bolju budućnost. Radeći zajedno na očuvanju vode kao najdragocjenijeg resursa i na balansiranju potreba za vodom svih naroda i država, čovječanstvo može obezbijediti dugoročan mir i održivi razvoj.
Protokol o vodi i zdravlju je međunarodni pravni instrument za prevenciju, suzbijanje i smanjenje bolesti koje se prenose vodom u Europi. To je obvezujući međudržavni dogovor zemalja europske regije baziran na Konvenciji o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotokova i međunarodnih jezera iz Helsinkija 1992. godine. Proizašao je iz potrebe isticanja cjelovitog pristupa smanjenju zagađenja, održavanju i obnavljanju vodnih resursa, što prvenstveno doprinosi zaštiti ljudskog zdravlja. Dosadašnji pokušaji međunarodnog praćenja situacije vezane uz vodu za piće su nepoštovani od mnogih zemalja, a podaci su različito prezentirani i međusobno su neuporedivi. Protokolom o vodi i zdravlju kao međunarodnim instrumentom, zemlje potpisnice se obvezuju poduzeti sve prikladne mjere za prevenciju, suzbijanje i smanjivanje bolesti koje se prenose vodom za piće, u okviru integriranih sustava vodnog gospodarstva. Glavni cilj je održivo korištenje vodnih resursa, osiguranje zdravstveno ispravne vode za piće, zaštita vodnih ekosistema, kao i sistematično izvještavanje Međunarodnih tijela o svemu poduzetom..
Mjere štednje vode mogu imati veliki utjecaj na potražnju za vodom u lokalnim zajednicama. Svaki pojedinac može doprinijeti smanjenju potrošnje vode koristeći sljedeće preporuke:
- Zatvorite slavinu dok perete zube
- Tuširajte se kraće
- Zatvorite vodu dok se brijete. Napunite posudicu s nekoliko centimetara tople vode u kojoj ćete isprati svoju britvicu
- Popravkom oštećenih vodovodnih cijevi i slavina spriječite gubitak vode iz vodovodne mreže.
- Koristite mašine za pranje suđa i veša samo kada su pune
- Ne bacajte otpad od hrane, ulja, lijekove i kemikalije u toalet ili u odvod
- Koristite biorazgradive deterdžente i deterdžente bez fosfata
- Smanjite uporabu pesticida i umjetnih đubriva pri uzgoju povrća i voća
- Ne bacajte smeće u korita rijeka
REFERENCES:
1.Summary Handbook on Water Allocation in a Transboundary Context, UNITED NATIONS ECONOMIC COMMISSION FOR EUROPE, Geneva 2023
2. Practical Guide for the Development of Agreements or Other Arrangements for Transboundary Water Cooperation
