Obilježavanjem Međunarodnog dana starijih osoba želi se potaknuti da se starijim članovima društva osigura što kvalitetnije zadovoljenje njihovih potreba i omogući aktivno sudjelovanje u društvu u skladu s njihovim fizičkim i intelektualnim sposobnostima. Međunarodni dan starijih osoba obilježava se kod nas i u svijetu 01. listopada, Odlukom Glavne Skupštine Ujedinjenih naroda, od 14. prosinca 1990. godine. Cilj je naglasiti važnost osiguranja uvjeta životne sredine prilagođene potrebama i sposobnostima stanovnika treće životne dobi (osoba starijih od 65 godina).
Tema Svjetskog dana svjesnosti o zlostavljanju starijih 2022 je „Digitalni kapital za sve uzraste“.
Opći i trajni cilj je osiguranje aktivnog produktivnog starenja stanovništva kroz očuvanje zdravlja i dobrog psihofizičkog statusa kroz pozitivne zdravstvene politike. Svjetska zdravstvena organizacija, u “Brazilskoj deklaraciji”, pitanje zdravog starenja postavlja u kontekst održivog razvoja. Zdrave starije osobe važan su resurs svojim obiteljima, zajednici, društvu i ekonomiji. Ministarska konferencija o starenju u Beču održana je u rujna 2012. godine kao odgovor na izrazito rastući trend starenja svjetskog pučanstva. Na njoj je prihvaćena „Deklaracija o osiguravanju društva primjerenoga osobama svih životnih dobi- promicanjem kvalitete života i aktivnoga starenja“.
Naglašavaju se prava starijih osoba utemeljena na načelima iz 1991. godine od strane UN-a, a to su nezavisnost (dovoljno hrane, sklonište i zdravstvena njega, život u sigurnom domu što je dulje moguće), uključivanje (da dijele svoje znanje, doprinose društvenoj zajednici i kažu društvu što žele), njega (pristup kulturno prikladnoj njezi i zaštiti, službe koje će im poboljšati zdravlje, respektiranje njihovih želja, dostojanstva i uvjerenja), samozadovoljstvo (mogućnost razvijanja vlastitih interesa i sudjelovanje u obrazovnim, kulturnim, spiritualnim i društvenim aktivnostima) i dostojanstvo (da ne trpe niti mentalno niti tjelesno zlostavljanje niti diskriminaciju).
Na Drugom svjetskom skupu o starenju 2002. godine, usvojen je Internacionalni akcijski plan o starenju (Madrid International Plan of Action on Ageing) u kojem se u nizu preporuka i ciljeva navodi i isključivanje svih oblika zanemarivanja, zlostavljanja i nasilja nad starijima, s naglaskom na preventivnom djelovanju.
Nužno je razviti programe prevencije koji slijede modele javnozdravstvenog pristupa, a koji obuhvaćaju mjere i akcije: na individualnom planu, u međusobnim odnosima u neposrednoj okolini, kao i na šire društvenom planu.
Koje su definicije zlostavljanja starijih?
Eksploatacija- nezakonito uzimanje, zloupotreba ili prikrivanje sredstava, imovine ili imovine starijeg u nečiju korist.
Emocionalno zlostavljanje – nanošenje mentalnog bola, tjeskobe ili uznemirenosti starijoj osobi kroz verbalne ili neverbalne radnje, npr. ponižavajuće, zastrašujuće ili prijeteće postupanje.
Zlostavljanje starijih osoba može se manifestovati i kao:
1) samozanemarivanje, koje se naziva i samozlostavljanje;
2) zlostavljanje u porodici/ustanovi i
3) institucionalna zloupotreba.
Borba protiv zlostavljanja starijih ljudi: pet prioriteta UN-ove decenije zdravog starenja 2021–2030. Novi izvor navodi ključne prioritete za prevenciju i reagovanje na zlostavljanje starijih ljudi i, samim tim, doprinos poboljšanju njihovog zdravlja, dobrobiti i dostojanstva.
Nasilje bilo koje vrste je kršenje temeljnog ljudskog prava, te predstavlja odgovornost i pojedinca i društva.
Zlostavljanje starijih ljudi je, poput ostalih vidova zlostavljanaja, poraslo tokom pandemije COVID-10. Sa brzim starenjem stanovništva u mnogim zemljama, očekuje se da će se ovaj trend rasta nastaviti.
Različiti faktori značajni za nasilje nad starijim osobama.
- Individualni, vezani za žrtvu; starija osoba s kognitivnim ili fizičkim oštećenjem, ili siromaštva, ili emocionalnom ovisnost, pod povećanim je rizikom da trpi nasilje, pošto zbog slabosti ili lošeg zdravlja ili ekonomskog disbalansa, postane jako ovisna o članovima obitelji ili njegovateljima
- Rizični faktori vezani uz zajednicu i društvene norme; izolacija starijih osoba, umanjivanje vrijednosti starijih osoba od strane zajednice i države, industrijalizacija i migracija mlađih članova obitelji, siromaštvo i nezaposlenost, gubitak osnovnih ljudskih vrijednosti, slabljenje povezanosti članova obitelji i ljudi općenito, međugeneracijski sukob
Samostalne i funkcionalnije starije osobe imaju veće šanse da izbjegnu zlostavljanje nego oni lošijeg zdravlja.
- Zanemarivanje (nebriga) se odnosi na namjerno ili nenamjerno nepružanje osnovnih uvjeta za
- život i potrebne njege. Zanemarivanje starije osobe najčešći je oblik zlostavljanja, a slijedi financijsko iskorištavanje
- Tjelesno zlostavljanje uključuje bilo koji čin nasilja neovisno o tome rezultira li fizičkom ozljedom ili ne. Namjerno izazivanje boli ili ozljede, npr. kod osoba koje su nesamostalne, zlostavljanje se može javiti kod obavljanja svakodnevnih životnih funkcija, tipa hranjenja, kupanja, oblačenja, uzimanja lijekova i sl.
- Psihičko odnosno emocionalno zlostavljanje uključuje pokušaje dehumanizacije i podcjenjivanje starijih osoba.
- Seksualno zlostavljanje uključuje različite oblike seksualnog ponašanja, ( uključuje neželjeno doticanje, fotografisanje) iskorištavanja i uznemiravanja, seksualno maltretiranje, poput neželjenog seksualnog napada (silovanja), sodomije, obnaživanja bez njihove volje i pristanka.
- Ekonomsko/finansijsko zlostavljanje obuhvaća novčane manipulacije ili iskorištavanje, od uklanjanja starijih osoba iz radnog i ekonomskog procesa, do suprotnog- tj. radnog eksploatisanja i podcjenjivanja učinaka rada i slabijeg vrednovanja istog, tj. ponižavanja.
- Strukturalno nasilje odvija se u okviru društva, a odnosi se na nedostatak socijalne sigurnosti i financijskih sredstava koji bi omogućili zadovoljavajuću kvalitetu života. Ovaj oblik odnosi se na diskriminirajuću socijalnu, zdravstvenu i ostalu politiku i praksu prema starijima, te neodgovarajuće i omalovažavajuće postupanje. „Zlostavljanje starijih ljudi je nepravda, koja može imati ozbiljne posljedice, uključujući preranu smrtnost, fizičke povrede, depresiju, kognitivni pad i siromaštvo“, napominje Etienne Krug, direktor Odjela za društvene determinante zdravlja SZO. “Uprkos tome što je široko rasprostranjeno, zlostavljanje starijih ljudi uglavnom je odsutno iz globalne zdravstvene agende. Desetljeća zdravog starenja UN-a 2021-2030. nudi jedinstvenu desetogodišnju priliku za rješavanje ovog problema na usklađen, održiv i koordiniran način.”
Starija osoba može doživjeti više različitih oblika zlostavljanja u isto vrijeme.
Prevencija nasilja nad starijim osobama
Nasilje u obitelji nije problem pojedinca i pojedinačne obitelji, već zahtjeva sveukupni angažman društva i javnosti- zakonske intervencije, intervencije socijalne i medicinske skrbi i koordinirano djelovanje svih dijelova društva.
Ageizam je nazvan “prožimajućom i zlokobnom epidemijom” predrasuda i diskriminacije bazirane na dobi.
Najčešći oblici ageizma tj stigmatizirajućeg lošeg tretmana starijih osoba su:
- tretira ih se kao da ne postoje;
- ponašanje prema njima bez poštovanja i kao da nemaju čime da doprinesu, pod pretpostavkom da su (već) nesposobni.
Ageizam i zdravstvena njega
Seniori su veoma često u interakciji sa zdravstvenim sistemom, no brojni su problemi kroz koje isti prolaze zbog:
- Fokusiranje na akutnu njegu i liječenje, a ne na hroničnu njegu
- Nedostatak specijaliziranih zdravstvenih usluga za starije osobe
- 40% svih posjeta hitnoj pomoći od strane starijih osoba odnosi se na redovnu terapiju
- Donošenje odluka o zdravlju zasnovano na dobi („racionaliziranje starosti“)
- Donošenje odluka o kvaliteti života starijih ljudi
- Paternalizam i donošenje prinudnih i isključivih odluka u njihovo ime
- Olako prihvatanje samo-negiranja potrebe za zdravstvenom zaštitom starijih osoba
- Izostavljanje liječenja, prijema u bolnicu i uključivanja u nova klinička ispitivanja
- Manje dostupnih tretmana za probleme mentalnog zdravlja
- Rodna pristrasnost- radikalnije mastektomije, manje rekonstruktivne operacije starijih osoba
- Prekomjerna upotreba lijekova i istovremena upotreba više lijekova kod starijih osoba:
- Lijekovi protiv anksioznosti udvostručuju se preko 65 godina starosti
- Lijekovi mogu biti oblik ‘sputavanja’ tj „vezivanja“ i smirivanja korisnika u staračkim domovima, višestruko korištenje lijekova za omamljivanje
Pet prioriteta koji se ogledaju u novom resursu, do kojih se došlo kroz široke konsultacije, su:
- Borba protiv „ageizma“ jer je on glavni razlog zašto se zlostavljanju starijih ljudi pridaje tako malo pažnje.
- Generirajte više i bolje podatke za podizanje svijesti o problemu.
- Razviti i povećati isplativa rješenja za zaustavljanje zlostavljanja starijih ljudi.
- Napravite investicioni slučaj fokusirajući se na to kako je dobro potrošen novac za rješavanje problema.
- Prikupite sredstva jer je potrebno više resursa za rješavanje problema.
Desetljeća zdravog starenja UN-a 2021-2030 globalna je saradnja, usklađena s posljednjih deset godina Ciljeva održivog razvoja, koja okuplja vlade, civilno društvo, međunarodne agencije, profesionalce, akademsku zajednicu, medije i privatni sektor radi poboljšanja života starijih ljudi, njihovih porodica i zajednica u kojima žive.
Zlostavljanje može imati različite oblike te se obrasci nasilnog ponašanja mogu mijenjati kroz vrijeme.
- Globalna populacija ljudi starijih od 60 godina će se više nego udvostručiti, sa 900 miliona u 2015. na oko 2 milijarde 2050. godine.
- Otprilike 1 od 6 osoba starijih od 60 godina doživjelo je neki oblik zlostavljanja u zajednici tokom prošle godine.
- Svaka druga osoba u svijetu je protivnik starijih sugrađana, stav je izraženiji u SAD nego Evropi.
- Negativan stav prema starijim osobama(ageism) usko je povezan i sa negativnim stavom i odnosom prema drugim osjetljivim skupinama- osobama sa invaliditetom, seksualnom orijentacijom ili etničkim porijeklom
- Stope zlostavljanja starijih osoba su visoke u ustanovama kao što su domovi za stare i ustanove za dugotrajnu njegu, sa 2 od 3 osoblja koje je prijavilo da je počinilo zlostavljanje u protekloj godini.
- Stope zlostavljanja starijih osoba porasle su tokom pandemije COVID-19.
- Zlostavljanje starijih može dovesti do ozbiljnih fizičkih povreda i dugotrajnih psihičkih posljedica.
- Predviđa se da će se zlostavljanje starijih povećati jer mnoge zemlje doživljavaju ubrzano starenje stanovništva.
(Izvor: WHO Fact Sheets, prilagodba)
Naučeno nasilno ponašanje može se prenositi iz generacije u generaciju
Potrebno je proširiti raspon intervencija koje bi omogućile starijim osobama da progovore o doživljenom nasilju.
Informirati starije osobe o njihovim pravima, te dobiti podršku da ih ostvaruju.
Šta možemo učiniti?
Osobni nivo: preispitajmo vlastite stavove i ponašanje prema starijim osobama
Organizacioni nivo: poštujmo i vrednujmo starije uposlenike
Donosioci odluka: planirajmo i sarađujmo oko uključivanja svih po pitanju starenja i starih osoba
Reference:
- Ageing: Ageism – WHO | World Health Organization https://www.who.int
- https://seniorsfirstbc.ca/for-professionals/
- Krstulović, Sandra “Tjelesno, psihičko i ekonomsko zanemarivanje osoba starije dobi izvršeno prije smještaja u ustanovu socijalne skrbi” Sveučilište u Dubrovniku 2018.
Pripremila: prim. dr. Milka Dančević-Gojković
