Dan planete Zemlje se obilježava svake godine 22. aprila u cilju jačanja svijesti ljudi o važnosti očuvanja okoliša. Različitim događanjima i akcijama nastoji se skrenuti pažnja na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog porasta globalnog onečišćenja. Tema Dana planete Zemlje 2023. je ‘Investirajte u našu planetu’, koja se fokusira prvenstveno na posljedice klimatskih promjena koje svi već osjećamo, kao i na napore koji se ulažu u svijetu u cilju njihovog ublažavanja. Ova tema je osmišljena da uvjeri tvrtke, vlade i građanstvo širom svijeta u potrebu ulaganja u našu Planetu, kako bismo poboljšali životnu okolinu i pružili našim potomcima bolju i sigurniju budućnost. Obilježavanje Dana planete Zemlje 2016. godine je rezultiralo usvajanjem Pariškog sporazuma kojeg je potpisalo preko 120 država, koje su u narednim godinama provele niz aktivnosti vezanih za zaštitu od klimatskih promjena (npr. recikliranje materijala, očuvanje prirodnih resursa, zabrana upotrebe štetnih hemikalija, sprječavanje krčenja i uništavanja šuma, zaštita ugroženih biljnih i životinjskih vrsta i dr.).
Budući da klimatske promjene na razne načine utiču na okoliš i društvo, potrebno je preusmjeravanje trenutnih obrazaca potrošnje i proizvodnje u svijetu. Ekonomija je povezana s održivošću, a struktura tradicionalnog ekonomskog modela ne rješava potrebe za održivim razvojem. Iz tog su razloga vlade, civilno društvo i privatni sektor tražili alternative s definicijama i sporazumima koji omogućavaju prijelaz na održivije ekonomske modele. Godine 2008. Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) je pokrenuo “Inicijativu za zelenu ekonomiju”. UNEP je zelenu ekonomiju definisao kao “ekonomiju koja rezultira poboljšanjem dobrobiti čovječanstva i socijalne jednakosti, istovremeno smanjujući ekološke rizike i ekološku oskudicu”. Prevladavajuća obilježja zelene ekonomije su: nizak nivo ugljika, učinkovitost u korištenju prirodnih resursa i socijalna uključenost. U projektu zelene ekonomije predlažu se svjesna potrošnja, recikliranje, ponovna upotreba robe, korištenje čiste energije i procjena biološke raznolikosti. U zelenoj ekonomiji, skup proizvodnih procesa i transakcije koje iz njih proizlaze moraju pridonijeti razvoju, kako u društvenom, tako i u ekološkom pogledu. Cilj je poboljšati kvalitet života, smanjiti nejednakosti, očuvati biološku raznolikost i okoliš. Neke procjene govore kako takozvana „zelena rješenja“ mogu smanjiti negativni uticaj stakleničkih plinova za čak trećinu do 2030. godine i tako značajno pridonijeti ispunjenju ciljeva Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.
Šume imaju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena, jer fotosintezom uklanjaju stakleničke plinove i smanjuju globalno zagrijavanje. Održivo upravljanje šumama, kada se sade nova stabla koja zamjenjuju ona posječena, predstavlja učinkovito rješenje. Zbog toga države Evropske unije aktivno sarađuju na unaprjeđenju uloga šuma u djelovanju protiv klimatskih promjena. Povodom obilježavanja Dana planete Zemlje, akcijama čišćenja i pošumljavanja bave se i članovi “Zelene mreže BiH”.
U cilju investiranja u našu planetu, svaki pojedinac može realizirati sljedeće korisne ideje:
Posaditi drvo! Drveće čisti zrak, upija ugljični dioksid i oslobađa kisik.
Koristiti biciklo! Što je manje automobila na putu, manja je emisija ugljika koji zagađuje zrak i doprinosi globalnom zagrijavanju.
Kupovati vrećice za višekratnu upotrebu! Jedna vrećica za višekratnu upotrebu može spriječiti upotrebu 600 plastičnih vrećica. Potrebno je 500 (ili više) godina da se plastična kesa razgradi na deponiji.
Koristiti bočicu za vodu koja se može ponovo puniti! Plastičnim bocama treba stotine godina da se raspadnu. Recikliranjem jedne plastične boce može se uštediti dovoljno energije da se šest sati napaja sijalica od 60 W.
Ugasiti nepotrebna svjetla! Proizvodnja električne energije često potiče od fosilnih goriva (poput uglja, nafte ili prirodnog plina) koja doprinose klimatskim promjenama, stoga treba pokušati uštediti električnu energiju koristeći je samo onda kada je to potrebno.
Pažljivo koristiti vodu! Iako se čini da je ima svuda, čista, pitka voda ograničen je resurs. Isključivanjem slavine tokom pranja zuba može se uštediti do osam litara vode dnevno. Tuširanjem se potroši upola manje vode nego kupanjem u kadi.
Zamijeniti stare sijalice! Zamjenom jedne obične sijalice od 60 W za tzv. štednu sijalicu, ne samo da se može uštediti pri kupovini istih, već se može uštediti i električna energija, jer ove sijalice troše za dvije trećine energije manje od klasičnih.
Koristiti baterije koje se mogu ponovo napuniti! Na taj način štitimo okoliš, jer baterije spadaju u kategoriju opasnog otpada.