Parkinsonova bolest ime je dobila po liječniku opće prakse, James Parkinsonu (1755-1824), koji je bolest opisao 1817 godine. Njegov rođendan, 11 april/travanj, kao i čitav ovaj mjesec posvećeni su podizanju svijesti i skretanju pažnje na ovu bolest. Crveni tulipan svojevrsni je vid zahvale jednog oboljelog hortikulturiste iz Holandije, JWS Van der Werelda, a usvojen je 2005. godine u Luksemburgu na Svjetskoj konferenciji o Parkinsonovoj bolesti kao službeni simbol oboljelih. Ovaj dan obilježen je prvi put 1997. godine. Službeni simbol nazvan Iskra (Spark) je inspirisan dopaminom, elektro-hemisjkim neurotransmiterom kojeg manjka kod oboljelih od Parkinsonove bolesti. Boja može biti proizvoljno odabrana.
Epidemiologija
Prema procjenama iz 2019. godine, od Parkinsonove bolesti u svijetu boluje oko 8,5 miliona (WHO), odnosno 10 miliona ljudi (parkinson.org).
Gotovo milion ljudi u SAD-u živi s Parkinsonovom bolešću (PD). Očekuje se da će taj broj porasti na 12 miliona do 2030. godine.
U proteklih 25 godina udvostručena je prevalenca oboljelih od Parkinonove bolesti. Globalno, invaliditet i smrtnost od Parkinsonove bolesti se povećava brže od bilo kojeg drugog neurološkog poremećaja.
Trenutne procjene sugeriraju da je Parkinsonova bolest u 2019. godini dovela do povećanje od 81% od 2000. godine tj. 5,8 miliona godina života prilagođenih invalidnosti (DALY), što je i uzrokovalo 329 000 smrtnih slučajeva (povećanje od preko 100% od 2000. godine).
Učestalost obolijevanja je znatno veća nakon 60. godine života, zauzimajući drugo mjesto među degenerativnim bolestima mozga povezanim sa starenjem, a prvo u motoričkim promjenama. Stručnjaci procjenjuju da je incidenca Parkinsonove bolesti širom svijeta oko 4% mlađih od 50 godina, a 1% ljudi starijih od 60 godina. Ovaj će se veliki javno-zdravstveni problem povećavati zbog starenja populacije i produženja životnog vijeka, smanjujući očekivano trajanje života pojavnošću prije 70 godine starosti. Pojava Parkinsonove bolesti prije 20 godine života je poznata kao juvenilni parkinsonizam. Najčešće je nasljedan, no čini ga samo oko 10% svih slučajeva. Općenito, od Parkinsonove bolesti češće obolijevaju muškarci. Stručnjaci su povezali najmanje sedam različitih gena s Parkinsonovom bolešću.
Podaci o incidenci i prevalenci su posebno nedosljedni za nerazvijene zemlje (LMIC) i za etničke manjine u zemljama sa visokim dohotkom (HIC), najčešće zbog finansijskih i geografskih prepreka zdravstvenom zbrinjavanju, nedovoljnom otkrivanju i prijavljivanju slučajeva, pogrešne dijagnoze, nedostatka svijesti o bolesti i pogrešne percepcije da je pad povezan s Parkinsonovom bolešću (npr. usporavanje hoda ili pognutost). Posebno su pogođene osobe Azijskog i Crnačkog porijekla. Ženska populacija 1,5 puta rjeđe obolijeva od Parkinsonove bolesti od muškaraca, globalno.
Definicija
To je hronična, neuro-degenerativna bolest koja napredovanjem dovodi do potpune onesposobljenosti osobe. Parkinsonova bolest uzrokuje veliku promjenu u hemiji mozga, smanjujući količinu dopamina, jednog od najvažnijih neurotransmitera. Parkinsonova bolest je uslovljena gubitkom nervnih ćelija u dijelu mozga zvanog substancija nigra (crna jezgra). Ćelije u ovom dijelu mozga su odgovorne za stvaranje dopamina.
Bolest sama po sebi nije smrtonosna, no moguće su pojave ozbiljnih i teških komplikacija, posebno upale pluća. Povrede su učestale zbog gubitka ravnoteže. Kasniji stadijumi bolesti mogu utjecati na funkcioniranje mozga, uzrokujući simptome slične demenciji i depresiji.
Prosječan životni vijek za oboljele od Parkinsonove bolesti je 1967. godine bio ispod 10 godina. Od tada se prosječni životni vijek povećao za oko 55%, popevši se na više od 14,5 godina.
Koja je razlika između Parkinsonove bolesti i parkinsonizma?
Parkinsonizam je krovni pojam koji opisuje Parkinsonovu bolest i stanja sa sličnim simptomima. Može se odnositi ne samo na Parkinsonovu bolest već i na druga stanja kao što su multipla sistemska atrofija ili kortikobazalna degeneracija.
Parkinsonizam je termin kojim se obuhvataju i druge bolesti slične kliničke slike, ali nisu idoptasko Parkinsono oboljenje, već neurodegenerativne bolesti drugog uzroka.
Parkinsonova bolest nije stanje koje možete sami dijagnosticirati se trebate samostalno liječiti bez prethodnog razgovora sa zdravstvenim radnicima.
Prevencija
S obzirom na napoznat uzrok, nema specifične prevencije, mada se preporučuju aerobne vejžbe.
Neki istraživači navode da konzumenti kafe, zelenog čaja i koka kole mnogo rjeđe dobijaju Parkinsonovu bolest, tj. smanjuju rizik za dobijanje iste.
Stanje u Federaciji BiH
U Federaciji BiH su tijekom 2021. godine registrirana1632 slučaja Parkinsonovog oboljenja, neznatno više među muškom populacijom, sa zastupljenošću 52% u odnosu na žene. Najviše je izražena u dobnoj skupini 70-79 godina, i više kod žena, mada inače dominira među muškarcima. Prateći trend oboljelih u zadnjih 17 godina, vidljivo je povećanje više nego duplo, izraženo u stopi oboljelih 2004. godine sa 38/100000 oboljelih u PZZ, naspram 75/100000 2021. godine u Federaciji BIH.
Od ukupno 69 umrlih u 2021. godini zbog Parkinsonove bolesti, 34 (49%) su osobe u starosnoj dobi 80+ godina života, češće među muškarcima. Do 50 godina starosti, nema registriranih umrlih lica od Parkinsonove bolesti ( G20) u Federaciji BIH.
Riziko faktori:
- Dob/starost- obično se povećava nakon 60 godine, a ako se pojavi kod mlađih osoba, preporučuje se genetsko savjetovanje u pogledu daljnjeg potomstva.
- Spol- 1,5x češće oboljevaju muškarci od žena
- Naslijeđe- mada malo, učestalost pojavnosti unutar obitelji povećava razvoj Parkinsonove bolesti
- Toksična okolina- izloženost herbicidima i pesticidima može povećati rizik nastanka Parkinsonove bolesti
Klinička slika
Ne postoji biološki marker za Parkinsonovu bolest, već se dijagnoza bazira na kliničkoj slici, praćenju progresije bolesti i odgovoru organizma na terapiju tj. u velikoj se mjeri oslanja na ljekara koji ispituje simptome i pregleda vašu medicinsku povijest.
Nevoljno drhtanje u mirovanju (tremor dijelova tijela), sporost u kretanju, smanjena pokretljivost i ukočenost mišića sa poteškoćama u fleksibilnosti, osnovne su karakteristike bolesti.
Postoje i drugi simptomi u tijeku Parkinsnove bolesti poput depresije i anksioznosti, problema sa memorijom, gubitkom mirisa, poteškoćama u održavanju ravnoteže i spavanjem.
Postoji 5 stadija Parkinsonove bolesti
- Promjene u ponašanju pacijenta, tremor i ekspresija lica
- Problem i promjena u držanju osobe, mišićna ukočenost, problem sa govorom i hodanjem
- Problem sa ravnotežom i slabljenjem refleksa, poteškoće svakodnevnog života
- Slabljenje motornih vještina, onemogućavanje samostalannog života, učestala padanja
- Ozbiljna i teška ukočenost, 20-40% oboljelih ima halucinacije
Komplikacije bolesti
- Poteškoće u razmišljanju
- Depresija, promjene rapsoloženja
- Problemi s gutanjem, žvakanjem i hranjenjem
- Poteškoće sa spavanjem, učestalim noćnim buđenjem i dnevnim spavanjem
- Poteškoće sa mokrenjem i inkontinencijom
- Učestala pojava zatvora
Drugi simptomi
- Promjene krvnog pritiska
- Gubitak osjeta mirisa
- Bol
- Umor
- Seksualne disfunkcije
Terapija
Parkinsonova bolest nije izlječiva, ali postoji više načina za upravljanje njenim simptomima. Ne postoji lijek kojim se liječi, no postoje lijekovi kojima se ublažavaju ozbiljni i teški simptomi bolesti.
Stadij 1- fizikalna terapija, jačanje snage, pokretljivosti i ravnoteže. Balansna dijeta s vlaknima i dostatno hidriranje smanjuju zatvor, dok magnezij i Omega 3 masnoće povećavaju kognitivne procese i smanjuju anksioznost. Ovaj stadij se bavi nemotornim (nepokretnim) simptomima kao što su demencija, depresija, anksioznost i drugi problemi povezani s mentalnim zdravljem i sposobnostima. Također, postavlja se pitanje boli, konstipacije, inkontinencije, umora.
Stadij 2- Govorni terapeut je takođe koristan, kao i okupacioni- za jednostavne radnje jedenja, oblačenja i kretanja. U ovom stadiju su važni motorički aspekti iskustava svakodnevnog života, sposobnosti vezane za kretanje, govor, samostalno jedenje, žvakanje i gutanje, oblačenje i održavanje higijene, tj. kupanje.
Alternativne terapija uz fizikalne vježbe, masaže, yoga, Tai Chi, muziko i terapija umjetnošću- uz lijekove, mogu djelovati na smanjivanje stresa i anksioznosti prouzrokovane ovom bolešću.
Stadij 3 Pružalac zdravstvenih usluga koristi ovaj period bolesti da odredi efekte Parkinsonove bolesti u vezi s kretanjem- motoričke aktivnosti. Kriterijumi mjere efekte na osnovu načina na koji govorite, izraza lica, ukočenosti i zakočenosti, hoda i brzine hoda, ravnoteže, brzine kretanja, drhtanja itd.
Stadij 4: Ovaj odjeljak uključuje pružatelja usluga koji određuje koliki utjecaj simptomi Parkinsonove bolesti imaju na vaš život. To uključuje koliko vremenski traju određeni simptomi svaki dan, da li i koliko simptomi utječu na život oboljelog tj. procjenjuje se vrsta motornih komplikacija bolesti.
Medikamentozna terapija se propisuje u terapiji ukoliko je primjena opravdana korisnošću ublažavanja smetnji u početnoj tj. blagoj pojavi bolesti – npr. koriste se lijekovi poput amantadina, karbidopa-levodopa, dopasmidnki agonosti i MAO-B inhibitori.
Komplikacija terapije Parkinsonove bolesti (PD) levodopom je razvoj motoričkih problema, kao što je diskinezija, grčevito, “plesno” gibanje tijela. Kombinacija levodopa i karbidopa, obično je simptomatsko liječenje, općenito, liječnici dodaju na lijekove (režim liječenja levodopom) jednu od ostale tri vrste dostupnih antiparkinsonskih terapija (npr. agoniste dopamina, katehol-O-metil transferaze (inhibitori COMTI) ili inhibitore monoaminooksidaze tipa B (MAOBI).
Ponekad je terapija i hirurška- operacija implantacije uređaja koji će isporučiti blagu električnu struju u dio mozga (poznato kao duboka moždana stimulacija).
Reference
Oboljenja, stanja i povrede registrirane u PZZ u FBIH u 2021 godini, ZZJZFBIH
https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/parkinson-disease
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/8525-parkinsons-disease-an-overview
https://www.movementdisorders.org
https://www.parkinsondiseases.net
https://www.parkinsoneurope.org
https://www.plivazdravlje.hr
https://www.cochrane.org/hr/CD007166/MOVEMENT_lijekovi-za-motoricke-komplikacije-kod-oboljelih-od-parkinsonove-bolesti-koji-vec-koriste-levodopu
