Demografske promjene
Svaka osoba, u svakoj zemlji na svijetu, trebala bi imati priliku imati dug i zdrav život. Ipak, okruženje u kojem živimo može pogodovati zdravlju ili biti štetno po njega. Životno okruženje ima veliki uticaj na naše ponašanje i izloženost zdravstvenim rizicima (npr. onečišćenju zraka ili nasilju), pristup uslugama zdravstvene i socijalne skrbi i promijenjenim mogućnostima koje prate starenje kao proces.
Broj i udio ljudi u dobi od 60 godina i starijih u populaciji se povećava. U 2019. godini broj ljudi u dobi od 60 i više godina iznosio je jednu milijardu. Procjene su da će se taj broj povećati na 1,4 milijarde do 2030. godine i 2,1 milijardu do 2050. godine. Porast broja se događa dosad nezabilježenim tempom i ubrzat će se u narednim decenijama, posebno u zemljama u razvoju. Ova historijski značajna promjena u globalnom stanovništvu zahtijeva prilagodbe načinu na koji su društva strukturirana u svim sektorima, a naročito u zdravstvu i socijalnoj skrbi, prevozu, stanovanju i urbanističkom planiranju. Rad na tome da svijet učinimo prilagođenijim dobi ključan je segment naše demografske slike koja je u stalnoj promjeni, što zahtijeva brzo djelovanje.
Starenje predstavlja i izazove i mogućnosti. Porasti će zahtjevi za primarnom zdravstvenom zaštitom i dugotrajnom skrbi, brojnijim i bolje obučenim kadrom, povećati će se potreba da fizičko i socijalno okruženje bude primjerenije dobi.
Dobna i spolna diskriminacija
Pandemija bolesti COVID-19 pogoršala je postojeće nejednakosti, a posljednje tri godine intenzivirale su socioekonomske, okolišne, zdravstvene i klimatske učinke na živote starijih osoba, posebno starijih žena koje čine većinu populacije starijih osoba.
Dok starije žene i dalje značajno doprinose političkom, građanskom, ekonomskom, društvenom i kulturnom životu, njihovi doprinosi i iskustva i dalje su uglavnom nevidljivi i zanemareni, ograničeni rodno uvjetovanom potčinjenošću, akumuliranom tokom cijelog životnog vijeka. Sjecište diskriminacije na temelju dobi i spola spaja nove i postojeće nejednakosti, uključujući negativne stereotipe koji kombiniraju ageizam i seksizam.
Starosna dob se često koristi za kategorizaciju i podjelu ljudi na načine koji dovode do štete, nepovoljnog položaja i nepravde, te narušavaju solidarnost među generacijama. To je ageizam: stereotipi (kako razmišljamo), predrasude (kako se osjećamo) i diskriminacija (kako se ponašamo) prema drugima ili sebi na temelju dobi. Podaci o prevalenciji temeljeni na istraživanju provedenom na 83.034 osobe u 57 zemalja otkrili su da svaka druga osoba ima umjerene ili visoko ageističke stavove (tj. stereotipe i predrasude).
Izdržljivost i doprinosi starijih žena
Tema Međunarodnog dana starijih osoba (UNIDOP) za 2022. podsjeća na značajnu ulogu koju starije žene imaju u prevazilaženju globalnih izazova i doprinosu njihovim rješenjima.
Prepoznavanje vitalnih doprinosa starijih žena i promocija uključivanja njihovih stavova, perspektiva i potreba, iznimno je važno za kreiranje politika usmjerenih ka poboljšanju odgovora na lokalne, nacionalne i globalne izazove i katastrofe. Međunarodni dan starijih osoba 2022. (UNIDOP 2022.) prilika je i poziv na djelovanje, prihvatanje mišljenja starijih žena i ukazivanje na njihovu izdržljivost i doprinos u društvu, uz istovremenu promociju dijaloga o politikama kako bi se poboljšala zaštita ljudskih prava starijih osoba i prepoznao njihov doprinos održivom razvoju.
Ciljevi obilježavanja Svjetskog dana osoba treće životne dobi u 2022. godini su:
-Istaknuti otpornost starijih žena suočenih s ekološkim, socijalnim, ekonomskim nejednakostima tokom cijelog njihovog života;
-Podići svijesti o važnosti poboljšanja prikupljanja podataka na svjetskom nivou, u odnosu na dob i spol;
-Pozvati države članice, subjekte UN-a, organizaciju „UN Women“ i civilno društvo da u središte svih politika uključe starije žene, osiguravajući dobnu i rodnu ravnopravnost.
Situacija i aktivnosti u Federaciji BiH
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, u 2019. godini zabilježen je broj od 493 595 osoba sa 60 i više godina, u 2020. godini 509 278, a u 2021. godini ukupno 515 578 osoba.
25.5.2022. godine, u Sarajevu, u organizaciji Zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje FBiH i podršku Federalnog ministarstva zdravstva, predstavljena je radna verzija Akcionog plana unaprjeđenja sistema skrbi za starije stanovništvo za područje FBiH, u okviru projekta „Socijalne inovacije za integriranu zdravstvenu zaštitu starijeg stanovništva u regijama Jadransko-jonskog programa transnacionalne suradnje – SI4CARE“. Opći cilj projekta odnosi se na stvaranje učinkovitog transnacionalnog sistema za primjenu društvenih inovacija u zdravstvenim uslugama za starije stanovništvo u zemljama ADRION-a (Jadransko-Jonska regija), kako bi se odgovorilo na potrebe starijeg stanovništva za dugotrajnom skrbi, posebno u teže dostupnim područjima. Navedeni su primjeri dobre prakse, među kojima su i prakse institucija iz BiH:
-Program pomoći u kući za starije i nemoćne osobe na području općine Grude i Centra za socijalni rad Grude
-Kuća podrške – Održivo pružanje usluga njege u kući za starije osobe u BiH “Hilfswersk support house”
-Centar za promicanje i unapređenje zdravlja Općine Stari Grad, Sarajevo
-Inicijativa za socijalno uključivanje starijih osoba FENIX, Sanski Most
-Promicanje prava socijalno isključenih starijih osoba s invaliditetom i posebnim potrebama – MOSAIC, Gračanica i Doboj Istok.
Reference:
International Day of Older Persons | United Nations
UN Decade of Healthy Ageing (who.int)
