Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 1970. godine, cerebrovaskularni ili apopleksični inzult, moždani infarkt ili moždani udar je naglo nastali žarišni ili rjeđe globalni gubitak moždane funkcije/funkcija, sa simptomima koji traju duže od 24 sata ili dovode do smrti, a može se objasniti samo poremećajem moždane cirkulacije, odnosno perfuzije.
Moždani udar spada u vodeće uzroke smrti u razvijenijim zemljama svijeta; ujedno je drugi najčešći uzrok smrti starijeg stanovništva ( dob od 65 i više godina) i glavni uzrok invalidnosti, također i demencije kod starijih ljudi.
Kampanja Svjetskog dana moždanog udara u 2024. godini, koju provodi Svjetska organizacija za moždani udar (World Stroke Organization – WSO), usmjerena je na prevenciju moždanog udara, kroz podizanje svijesti javnosti o značajnoj ulozi tjelesne aktivnosti u prevenciji i oporavku od moždanog udara. U okviru ove kampanje, poziva se na svakodnevnu tjelesnu aktivnost tokom mjeseca oktobra. Izazov je potpuno prilagodljiv, u smislu da se može odabrati bilo koja vrsta aktivnosti koja odgovara tjelesnim mogućnostima.
Vrste moždanog udara
Moždani udar nastaje zbog ishemije ili krvarenja, pa se prema mehanizmu nastanka dijeli na ishemijski (85% slučajeva) i hemoragijski (15% slučajeva). Oko 60 % ishemijskih moždanih udara nastaje zbog aterotromboze moždanih i vratnih krvnih žila, a oko 25% zbog embolizacije. Hemoragijski moždani udar najčešće nastaje zbog hipertenzije, kada sklerotična krvna žila puca i dolazi do intracerebralne hemoragije; često je i subarahnoidalno krvarenje nastalo zbog rupture aneurizme, malformacije krvne žile ili zbog traume.
Rjeđe, krvarenje u mozgu može nastupiti zbog primjene antikoagulantnih lijekova (pojavljuje se u 9 – 11 % moždanih krvarenja), zbog urođene sklonosti krvarenju, krvarenja moždanih metastaza ili zbog encefalitisa.
Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema SZO-a – 10. reviziji, tipične dijagnoze za akutni moždani udar su I60 – subarahnoidalno krvarenje, I61 – intracerebralno krvarenje, I63 – cerebralni infarkt i I64 – inzult nespecificiran.
Globalni podaci
Moždani udar drugi je vodeći uzrok smrti u svijetu sa oko 6,5 miliona smrti godišnje. U Evropi, također je drugi uzrok smrti, iza ishemijske bolesti srca, sa oko 1 milion smrti godišnje (13 % od ukupnog broja umrlih žena i 9 % umrlih muškaraca).
U svijetu je najveće opterećenje moždanim udarom registrirano u zemljama niskog dohotka/prihoda, zbog značajnije prisutnosti rizikofaktora za njegov nastanak. U Evropi su stope smrtnosti i incidenca znatno više u centralnoj i istočnoj Evropi nego u sjevernoj, južnoj i zapadnoj Evropi.
Mortalitet od moždanog udara pokazuje značajan trend pada u većini zemalja zapadne, sjeverne i južne Evrope zadnjih trideset do pedeset godina, dok se u zemljama centralne i istočne Evrope bilježi puno blaži pad, odnosno stagnacija trenda tek zadnjih desetak godina.
Dobno-standardizovane stope smrtnosti u svim zemljama Evrope veće su kod muškaraca, nego kod žena, iako je u apsolutnim brojevima veći broj umrlih žena zbog njihove veće zastupljenosti u starijim dobnim grupama.
Prema najnovijoj studiji globalnog opterećenja bolestima (The Global Burden of Diseases Study, 2019), u 2019. godini od moždanog udara je u svijetu umrlo 6,55 miliona ljudi, novooboljelih je bilo 12,2 miliona, a broj osoba koje su imale moždani udar bio je 101 milion.
Podaci o smrtnosti od moždanog udara u FBiH
U Federaciji BiH u 2023. godini moždani udar (I63) je bio treći vodeći uzrok smrti, nakon akutnog infarkta miokarda, te esencijalne (primarne) hipertenzije.
Kod muškaraca moždani udar bio je drugi vodeći uzrok smrti u 2023. godini, sa stopom od 67 na 100.000 muškaraca, što je nešto manje u poređenju sa 2022. godinom, kada je stopa imala vrijednost 69 na 100.000 muškaraca.
U 2023. godini moždani udar bio je treći vodeći uzrok smrti kod žena sa stopom od 79 na 100.000 žena, što je znatno manje u poređenju sa 2022. godinom kada je stopa imala vrijednost 89 na 100.000 žena.
U odnosu na spol, žene imaju niži rizik od moždanog udara i kardiovaskularnih bolesti (KVB) samo u fertilnoj dobi, a nastupom menopauze, rizik se izjednačava sa rizikom u muškaraca. Isto tako, simptomatologija moždanog udara kod žena ima svoje osobitosti, tako da često bolest nije pravovremeno prepoznata i adekvatno liječena.
Koji su uobičajeni simptomi moždanog udara?
Najčešći simptom moždanog udara je iznenadna slabost lica, ruke ili noge, najčešće na jednoj strani tijela. Ostali simptomi su iznenadna pojava utrnulosti lica, ruke ili noge, osobito na jednoj strani tijela, zbunjenost, poteškoće u govoru ili razumijevanju govora, poteškoće s gledanjem na jedno ili oba oka, poteškoće pri hodanju, vrtoglavica i/ili gubitak ravnoteže ili koordinacije, jaka glavobolja bez poznatog uzroka i/ili nesvjestica. Osobe koje osjete ove simptome trebaju odmah potražiti liječničku pomoć.
Izuzetno je važno reagovati na simptome moždanog udara što prije jer to spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka.
Prognoza moždanog udara je različita. Nakon moždanog udara može postojati prolazna invalidnost, sa kasnijim potpunim oporavkom ili trajna invalidnost, kao i pojava smrtnog ishoda unutar 24 sata do 2 sedmice od pojave moždanog udara.
Faktori rizika za nastanak moždanog udara
Rizik od pojave moždanog udara raste sa starošću: od 55 godina života, svakih narednih 10 godina rizik se udvostručuje; u najstarijoj dobi (85 i više godina) mortalitet je najviši. Hipertenzija je uz stariju dob najvažniji rizik; pojavljuje se u 60 – 70 % moždanih udara. Povišeni holesterol takođe pokazuje povezanost sa pojavom moždanih udara. Pretilost, šećerna bolest, slaba tjelesna aktivnost, pušenje, konzumacija alkohola i narkotika, čine važne rizike za moždani udar. Pušenje povećava mogućnost pojave moždanog udara i za više od 50 %; dovoljno je da prođe samo 5 godina od prestanka pušenja, pa da se rizik izjednači s rizikom kod nepušača. Stres uvjetuje pojačano lučenja adrenalina i noradrenalina, što rezultira spazmom krvnih žila i češćom pojavom TIA (tranzitornih ishemičnih ataka). Nasljedna sklonost trombozi i uzimanje oralnih kontraceptiva s visokim udjelom estrogena takođe su važni rizici za ishemijski moždani udar.
Prevencija moždanog udara
SZO procjenjuje kako je svaka četvrta osoba iznad 25 godina starosti pod rizikom od nastanka moždanog udara tokom života, što je povećanje od 50 % u zadnjih 20 godina. Međutim, čak do 90 % svih moždanih udara može se prevenirati adekvatnim uticajem na rizične faktore kao što su hipertenzija, nepravilna prehrana, pušenje i tjelesna neaktivnost.
Primarna prevencija se odnosi na cjelokupnu populaciju, tj. podrazumijeva masovni pristup. Putem sredstava javnih medija provode se kampanje, npr. protiv pušenja, za smanjenu konzumaciju alkoholnih pića, više fizičke aktivnosti i zdraviju prehranu. Ovim se pristupom sveobuhvatno djeluje protiv rizikofaktora.
Sekundarna prevencija se veže za liječenje stanja koja djeluju kao rizikofaktori – šećerne bolesti, hipertenzije, sklonosti pojavi tromboze. Smanjenje visokih vrijednosti holesterola terapijom statinima, dovodi do smanjenja rizika od moždanog udara za 19 – 31 %. U sekundarnu prevenciju svakako je uključena antitrombotska terapija acetilsalicilnom kiselinom i dipiridamolom.
U tercijarnoj prevenciji ishemijskog moždanog udara otkriven je rekombinirani faktor F – plazminogen – učinkoviti trombolitik, koji se mora primijeniti vrlo brzo, tj. unutar 3 sata od pojave moždanog udara.
Bitnu ulogu u smanjenju rizika i ukupnoj smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti (KVB) ima izbjegavanje sedentarnog načina života i redovna tjelesna aktivnost. Pješačenje, duge šetnje, trčanje, gimnastičke vježbe i sportske aktivnosti umnogome pridonose smanjenju morbiditeta i mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti. Tjelesnim vježbanjem dolazi do gubitka tjelesne težine, smanjenja masnoća u krvi, u prvom redu triglicerida, a isto tako i do porasta tzv. dobrog, HDL holesterola te do sniženja krvnog pritiska.
Reference:
Bender, M., Jusufovic, E., Railic, V., Kelava, S., Tinjak, S., Dzevdetbegovic, D., Mot, D., Tresnjo, M., Lakicevic, S., Pejanovic-Skobic, N., & Sinanovic, O. (2017). High Burden of Stroke Risk Factors in Developing Country: the Case Study of Bosnia-Herzegovina. Materia socio-medica, 29(4), 277–279. https://doi.org/10.5455/msm.2017.29.277-279
Feigin VL, Brainin M, Norrving B i sur. (2022). World Stroke Organization (WSO): Global Stroke Fact Sheet 2022. Int J Stroke;17(1):18–29.DOI: 10.1177/17474930211065917.
GBD 2019 Stroke Collaborators. (2019). Global, regional, and national burden of stroke and its risk factors, 1990-2019: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study. Lancet Neurol 2021;20(10):795–820. DOI: 10.1016/S1474-4422(21)00252-0.
Kralj V. i Čukelj P. (2022). Stroke – Will it be the Next Pandemic?, Medicus;31(1):7-14, dostupno na: https://hrcak.srce.hr/file/399833
Shah R, Wilkins E, Nichols M i sur. (2019). Epidemiology report: trends in sex-specific cerebrovascular disease mortality in Europe based on WHO mortality data. Eur Heart J;40(9):755–764. DOI: 10.1093/ eurheartj/ehy378.
Timmis A, Townsend N, Gale CP i sur. (2019). European Society of Cardiology: Cardiovascular disease statistics. Eur Heart J 2020;41(1):12– 85. DOI: 10.1093/eurheartj/ehz859.
Vorko – Jović A., Strnad M. i Rudan I. (2010). Epidemiologija kroničnih nezaraznih bolesti. Medicinska naklada, Zagreb.
World Health Organization (2014). Global status report on noncommunicable diseases, dostupno na: https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/148114/9789241564854_eng.pdf.
World stroke organization. Stroke risks and prevention. Dostupno na: https://www.world-stroke.org/world-stroke-day-campaign/ why-stroke-matters/stroke-prevention/stroke-risks-and-prevention.
https://www.zzjzfbih.ba/svjetski-dan-srca-2024/
Zavod za javno zdravstvo FBiH (2023). Zdravstveno statistički godišnjak FBiH za 2022.godinu, Sarajevo
Zavod za javno zdravstvo FBiH (2024). Zdravstveno statistički godišnjak FBiH za 2023.godinu, Sarajevo
