Svjetski dan hepatitisa 2017.

Svjetski dan hepatitisa 28. jula/srpnja je prilika za skretanje pažnje javnosti na globalni problem ove bolesti. Organizacije širom svijeta, uključujući WHO i CDC, koriste Svjetski dan hepatitisa kako bi ojačali napore u prevenciji, traženju novih slučajeva zaraze, te odgovarajućoj kontroli virusnog hepatitisa.

Obilježavanje Svjetskog dana hepatitisa pokrenuto je 2008. godine kao odgovor na činjenicu da je broj kronično zaraženih i godišnje umrlih od hepatitisa B i C jednak broju zaraženih HIV/ADIS-om, TB-om i malarijom. No, spoznaja o hroničnim virusnim hepatitisima, ni politička volja o suzbijanju ove bolesti, nije razvijena niti je blizu onoj kao u slučaju HIV/AIDS-a, tuberkuloze (TB) i malarije.

U proljeće 2010. Svjetska zdravstvena organizacija službeno je potvrdila Svjetski dan hepatitisa kao međunarodni zdravstveni dan, te rezolucijom promijenila datum obilježavanja i umjesto dotadašnjeg 19. 05. Međunarodni dan hepatitisa od 2011. obilježava se 28. 07. u čast i na rođendan dr Baruchu Samuelu Blumbergu, (1925-2011)  koji je otkrio  virus hepatitisa B 1967., a dvije godine kasnije prvi je proizveo cjepivo protiv njega. Za  ta postignuća je dr Blumberg dobio Nobelovu nagradu.

Tema Svjetskog dana hepatitisa 2017.  je “Eliminišimo hepatitis”

Prema Globalnom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o hepatitisu 2017, virusni hepatitis je glavna svjetska zdravstvena prijetnja, sa oko 257 miliona ljudi koji žive s kroničnim hepatitisom B i 71 miliona ljudi koji žive s kroničnim hepatitisom C.

Virusni hepatitis – skupina infektivnih bolesti poznatih kao hepatitis A, B, C, D i E- utječe na zdravlje i živote gotovo 400 milijuna ljudi širom svijeta, uzrokujući i akutnu (kratkotrajnu) i kroničnu (dugoročnu) bolest jetre i uzrokujući smrt više od 1,4 milijuna ljudi svake godine.

2013. godine virusni hepatitis bio je sedmi vodeći uzrok smrti diljem svijeta, u usporedbi s desetim mjestom 1990. godine i prouzrokovao više smrti od AIDS-a, tuberkuloze, pa čak i saobraćajnih ozljeda.

Postoji pet različitih virusa hepatitisa – A, B, C, D i E . Oni mogu imati različite načine prijenosa, utjecati na različite populacije i rezultirati različitim zdravstvenim problemima. Najveće globalno opterećenje bolesti uzrokuju  hepatitis B i hepatitis C, ali su i hepatitis A, hepatitis D i hepatitis E također globalni zdravstveni problemi. Hepatitis je stručni naziv za upalu jetre, koju uglavnom, uzrokuju virusi, a mogu dovesti do razvoja kronične bolesti jetre i najčešći su uzročnici ciroze i raka jetre.

Uzrok hepatitisa A i E obično je unošenje u organizam hrane ili vode kontaminirane virusom hepatitisa.

Hepatitis B, C i D se obično javlja nakon  kontakta sa zaraženim  tjelesnim  tekućinama ( krv, sperma, vaginalni sekret, i eksudat rana).

Akutna infekcija može biti bez ili sa vrlo oskudnim simptomima, ili može uključivati simptome kao što su žutica (žuta boja kože i očiju), tamni urin, ekstremni umor, mučnina, povraćanje i bol u trbuhu.

Virus hepatitisa A

Virus hepatitisa A, također poznat kao HAV, relativno je izdržljiv. U dobrim uvjetima, on može preživjeti izvan tijela mjesecima, uključujući određene kiseline i izvjesnu toplotu. Neko vrijeme i pod određenim uvjetima, HAV može preživjeti u morskoj vodi, sasušenom izmetu i živim kamenicama. Zbog svoje dugovječnosti i zbog toga što se ova vrsta hepatitisa prenosi fekalno-oralnim putem, vrlo je zarazan. Pravilna higijena ruku i cijepljenje bitni su za sprečavanje širenja Hepatitisa A.

Virus hepatitisa B

Virus hepatitisa B, ili HBV, može ostati zarazan do tjedan dana izvan vašeg tijela. Virus se prenosi kada krv, sjeme ili druge tjelesne tekućine zaražene osobe ulaze u vaše tijelo. To se može dogoditi tijekom nezaštićenog seksualnog odnosa sa zaraženim partnerom, tijekom porođaja ili injekcionom uporabom droga.

Cjepivo protiv hepatitisa B može zaštititi od infekcije ovim virusom.

Unatoč dugom preživljavanju, ukoliko se koriste zaštitne mjere i ne  prakticira rizično ponašanje, Hepatitis B ne bi trebao da predstavlja prijetnju i opasnost kao Hepatitis A.

Hepatitis C

Hepatitis C virus (HCV) se pretežno širi putem kontakta sa zaraženom krvlju, slično hepatitisu B. Međutim, za razliku od HBV, spolna izloženost HCV-u se smatra neuobičajenom, osim u nekim visokorizičnim skupinama.

Glavni put prijenosa HCV-a je ubrizgavanje droga, posebice zajednička uporaba igala i / ili ubrizgavanja droga korištenjem zaraženog pribora.

Virus hepatitisa C, također poznat kao HCV, može živjeti izvan vašeg tijela do četiri dana. Međutim, mnogi stručnjaci smatraju da virus na sobnoj temperaturi obično preživi do 16 sati. Poput hepatitisa B, virus se može prenijeti krvlju, sjemenom i drugim tjelesnim tekućinama.

Vaš rizik od zaraze hepatitisom C je minimalan ako koristite sigurnu zaštitu (kondom) tokom seksualnih odnosa, čistu opremu, posebno igle, u medicinske svrhe ili tokom postupka injektiranja droga, te ne dijelite opremu.

Virus hepatitisa D

Primarni put prijenosa hepatitisa D je preko kontakta sa zaraženom krvlju – najčešće kroz zajedničke igle ili nesigurne krvne proizvode. Virus ribonukleinske kiseline (RNA) koji zahtijeva hepatitis B virus (HBV) za njegovu replikaciju. HDV infekcija javlja se ili istovremno, ili kao superinfekcija s Hepatitisom B, izazivajući i akutni i kronični oblik hepatitisa.  Koinfekcija ili super infekcija HDV-a s HBV uzrokuje težu bolest nego HBV monoinfekcija. Budući da hepatitis D zahtijeva hepatitis B kako bi „preživio“, vakcina protiv hepatitisa B štiti i od hepatitisa D.

Virus hepatitisa E

Ovaj se virus širi slično virusu hepatitisa A i uzrokuje akutnu bolest sličnu ostalim tipovima hepatitisa. U većini slučajeva, hepatitis E se prenosi prljavom vodom koja je kontaminirana fekalijama. Hepatitis E obično ne rezultira kroničnom infekcijom, nestaje sam po sebi – obično u roku od četiri do šest tjedana.  Smatra se da je ova vrsta hepatitisa vrlo rijetka, a zaraženo je manje ljudi nego od hepatitisa B i C.

Više od 90%  opterećenja svjetskih zdravstvenih budžeta posljedica je infekcija virusom hepatitisa B (HBV) i virusom hepatitisa C (HCV).

Veliki broj ljudi s hroničnim hepatitisom B ili C ne zna da je zaražen.

Ako se ne liječe, oboljeli su izloženi riziku od razvoja ozbiljnih komplikacija i teškog narušavanja zdravlja, te mogu nesvjesno prenijeti virus na druge osobe.

Da bi se postigao globalni cilj do 2030. godine, potrebno je

• povećati broj testiranja osoba koje su izložene većem riziku za infekcije,
• povećati obuhvat cijepljenja
• 90 % smanjenje novozaraženih u svijetu,
• 65 % smanjenje smrtnosti
  
• 80 % povećanje stope liječenja oboljelih koji primaju terapiju.

Usvajanjem Rezolucije o 2030 Agendi za održivi razvoj, naročito  kroz razvojni cilj 3 u borbi protiv virusnog hepatitisa, zemlje se pozivaju na jačanje određenih aktivnosti:

1.            Sinergija između virusnog hepatitisa i opšteg zdravlja

2.            Strategija mora iskoristiti nove mogućnosti, uključujući:

•  Povećanje svijesti javnosti i napredak u borbi protiv hepatitisa

•  Lijekovi, dijagnostika i druge tehnologije; i

•  Pojačanju aktivnosti na jednakosti u zdravlju

Ključne poruke za Svjetski dan hepatitisa 2017. godine

1.- Krajem 2015. godine je na svijetu živjelo 325 milijuna ljudi s kroničnim hepatitisom, od toga oko 257 milijuna osoba je živjelo s infekcijom hepatitisom B (HBV), a 2015. godine živjelo je 71 milijuna ljudi s hepatitisom C (HCV).

2.- Do kraja 2015. godine samo je 9% osoba zaraženih HBV-om i 20% zaraženih osoba HCV testirano i dijagnosticirano. Od onih s dijagnozom HBV infekcije, 8% (ili 1,7 milijuna ljudi) bilo je na liječenju, dok se 7% onih s dijagnozom HCV infekcije (ili 1,1 milijuna ljudi) počelo liječiti tokom 2015.

• Globalni ciljevi za 2030. su:  90% osoba se  testira na infekcije HBV i HCV i 80% bolesnika je na liječenju.

3. Virusni hepatitis je u 2015. godini prouzročio 1.34 milijuna smrtnih slučajeva – usporedivo s smrću od TB-a i prekoračenja broja smrtnih slučajeva od HIV-a.

4. Broj djece ispod pet godina koji žive s kroničnom HBV infekcijom smanjen je na 1,3% u 2015. godini (od 4,7% prije uvođenja cjepiva).

• Cjepivo protiv hepatitisa B sprječava približno 4,5 milijuna infekcija godišnje među djecom.

Međutim, 2015. je 1,75 milijuna odraslih osoba zaraženo HCV-om, prvenstveno zbog uporabe droga za ubrizgavanje i zbog nesigurnih  načina injektiranja, čak i u pojedinim zemljama i unutar zdravstvenih ustanova

U Europskom  Regionu, prevalenca oboljevanja za :

Hep B – je 15 miliona, a  Hep C – 14 miliona oboljelih, dok je tretman dostupan za 5% stanovništva zaraženog Hepatitisom C,  dok za Hepatitis B nema dostupnih podataka.

Oko 86000 Europljana umire od bolesti jetre uslovljene hepatitisom. U europskoj populaciji je testiranjem obuhvaćeno i dijagnostikovano 13% zaraženih Hepatitisom B, a 31% Hepatitisom C.  Obuhvat Vakcinacijom stanovništva za Hep B – 81%, a novoorođenčadi 39%.

Bosna i Hercegovina je započela sa registracijom hepatitisa prema uzročniku 1984 g.  Stanje u vezi sa hepatitisima bismo mogli smatrati  povoljnim s epidemiološke strane, ukoliko ne bismo imali problem sa pod- prijavljivanjima oboljenja.

Svi registrirani hepatitisi u Federaciji BiH imaju neznatan udio (0,23%) u ukupnoj strukturi zaraznih bolesti.

Hepatitis C je prvi put registriran 1997. Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH svake godine se prijavi nekoliko desetina slučajeva hepatitisa B i hepatitisa C. Prijavljeni broj oboljelih u zadnjih pet  godina od akutnog hepatitisa B se  kretao se u rasponu od 43-118 oboljelih , a od hepatitisa C od 34-101 oboljelih u Federaciji BiH.

U Federaciji BiH je radi ranog otkrivanja izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze  obavezno ispitivanje ( Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, Službene novine Federacije BiH, broj 29/05):

• davaoca krvi,
• davaoca sjemena i organa za presađivanje,
• rizičnih grupa stanovništva (intravenozni korisnici droga, promiskuitetne osobe i osobe koje su na izdržavanju zatvorske kazne)
• zdravstvenih radnika koji obavljaju poslove visokog profesionalnog rizika (hemodijaliza, laboratorij, hirurgija, ginekologija, stomatologija, agresivne internistiĉko-dijagnostičke pretrage i dr.) na antitijela zarazne žutice tipa B i C i HIV-a;
• trudnica na HBs antigen, a prema epidemiološkim indikacijama na zaraznu žuticu tipa B i C, HIV
• Imunizacija je obavezna protiv zarazne žutice tipa B i – za sve osobe određenog uzrasta, te shodno epidemiološkim i medicinskim indikacijama ( npr. novorođenčad, zdravstevni radnici, osobe na dijalizi, korisnici droga i sl., kao protektivna mjera)

Cijepljenje protiv Hepatitisa B je u Federaciji BIH uvedeno za sedmogodišnjake 1999. godine, a od 2004. godine se primjenjuje u novorođenačkoj dobi (tzv. univerzalno cjepivo. odmah po rođenju djeteta, nakon prvog i šestog mjeseca života).

Cijepljenje je najefikasniji preporučeni način da se prevenira prijenos infekcije sa majke na dijete i onda kad bolest nije prepoznata, da se spriječi dalja zaraza u porodici/obitelji od neprepoznatog kroničnog nositelja infekcije,  kako bi se smanjila opća stopa infekcije, spriječila kronična HBV infekcija i sekvele bolesti, te smanjio rezervoar prirodne infekcije.

Sve osobe koje su na liječenju ovisnosti supstitucionom terapijom se tokom tremana testiraju na virus Hepatitisa B i C.  Pozitivan nalaz Hepatitis  C je bio zastupljen kod  u 27,9%  slučajeva, a  hepatitis B u 11% slučajeva. (podaci Pompidu izvještaja 2014.godine za područje FBIH- ZZJZFBiH)

Provođenje programa sterilnih igala i šprica, pružanje opioidne supstitucijske terapije, sigurne mjere zaštite tijekom seksa, imuniziranje novorođenčadi, i primjena univerzalnih mjera zaštite u zdravstvenim ustanovama – sve to ima potencijal za smanjenje prijenosa virusnog hepatitisa za 90% do 2030. godine.

Šta možete uraditi da se zaštitite i liječite?

• Održavajte higijenu
• Cijepite svoju djecu
• Testirajte se
• Izbjegavajte rizično ponašanje i cijepite se
• Prijavite se da dobijete dostupne lijekove (vertikalni programi zdravstvene zaštite)

Gdje se može obratiti za pomoć i savjet?

• Pripadajućem obiteljskom liječniku primarne zdravstvene zaštite

• Centrima za dobrovoljno i anonimno savjetovanje i testiranje na HIV i krvlju prenosive bolesti u zavodima za javno zdravstvo kantona, Infektivna klinika Sarajevo, te ZZJZ FBiH Mostar- dostupno na 10 lokacija

• Klinikama za infektivne bolesti  Kliničkih centara, te infektivnim odjelima kantonalnih bolnica
• Pomoću Europskog pretraživača za testiranje možete doznati gdje se u Europi možete testirati na HIV, hepatitis i druge spolno prenosive infekcije i naći lokaciju u svojoj blizini na kojoj se možete testirati.

POSTERI HEPATITIS s LOGOM ZZjzFBIH