Hronična bubrežna bolest (HBB) veliki je i rastući globalni zdravstveni izazov, koji pogađa 1 od 10 ljudi širom svijeta. Često tiha u ranim fazama, HBB može napredovati neprimijećeno sve dok ne uzrokuje teške zdravstvene posljedice, duboko utičući na pojedince, obitelji i zajednice. Bolest značajno povećava rizik od kardiovaskularnih komplikacija, smanjuje kvalitetu života i može napredovati do zatajenja bubrega, kada preživljavanje ovisi o nadomjesnom bubrežnom liječenju koje održava život, poput dijalize ili transplantacije. Njen teret je neravnomjerno raspoređen te nesrazmjerno pogađa socijalno i ekonomski ugrožene populacije, produbljujući postojeće zdravstvene nejednakosti.
Rano otkrivanje može spasiti živote. Jednostavna, neinvazivna i isplativa testiranja putem pretraga krvi i urina mogu otkriti bubrežnu disfunkciju, omogućujući pravodobne intervencije koje usporavaju napredovanje bolesti. Usmjeravanje na visokorizične skupine – osobe s dijabetesom, hipertenzijom, kardiovaskularnim bolestima, pretilošću ili obiteljskom anamnezom bubrežnih bolesti – iznimno je efikasno. Rano otkrivanje HBB-a ne samo da čuva bubrežnu funkciju i poboljšava dugoročne ishode.
Okolišne promjene sada dodatno povećavaju ovaj teret. Klimatski povezani rizici – onečišćenje zraka, toplinski stres, dehidracija i ekstremni vremenski događaji povećavaju rizik od HBB-a i ubrzavaju njezino napredovanje. Porast globalnih temperatura također potiče širenje tropskih bolesti koje mogu oštetiti bubrege. Istodobno, terapijski načini koji se primjenjuju u završnom stadiju bubrežne bolesti, osobito dijaliza, iznimno su resursno zahtjevni: troše velike količine vode i energije, koriste plastiku za jednokratnu uporabu i dovode do emisije stakleničkih plinova. Jedna hemodijalizna terapija može imati ugljični otisak jednak vožnji automobilom od gotovo 240 kilometara. Time se stvara povratna sprega: bubrežne bolesti i klimatske promjene međusobno se pogoršavaju.
Poziv na djelovanje
Na 78. Svjetskoj zdravstvenoj skupštini, u maju 2025. godine, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) usvojila je svoju prvu rezoluciju posvećenu bubrežnim bolestima. Ova historijska odluka postavlja zdravlje bubrega u rang globalnog javnozdravstvenog prioriteta, priznaje obilježavanje Svjetskog dana bubrega na međunarodnom nivou te poziva na djelovanje u području prevencije, podizanja svijesti, pristupa liječenju i smanjenja okolišnih rizika.
Za izgradnju zdravije, pravednije i održivije budućnosti za zdravlje bubrega, pozivaju se vlade, zdravstvene sisteme, industrija i zajednice da djeluju zajedno:
– Dati prednost prevenciji, ranom otkrivanju i pravodobnom liječenju bubrežnih bolesti. Promicati 8 zlatnih pravila za zdravlje bubrega, integrirati testiranje na HBB u rutinsku zdravstvenu skrb za visokorizične populacije te ojačati kampanje javnog informiranja kako bi se potaknulo rano otkrivanje i preventivna skrb, čime se u konačnici smanjuje potreba za bolničkim intervencijama.
– Promicati pravedan pristup transplantaciji. Proširenje pristupa preemptivnoj i ranoj transplantaciji ne samo da poboljšava preživljenje i kvalitetu života, već i smanjuje ovisnost o skupoj dijalizi, smanjuje količinu plastičnog otpada i emisije stakleničkih gasova te doprinosi smanjenju globalnih nejednakosti.
– Transformirati dijalizu prema održivosti. Ubrzati inovacije u terapijama s manjim uticajem na okoliš, dati prednost kućnim oblicima liječenja poput peritonealne dijalize te promicati ekološki prihvatljive prakse kao što su ponovna upotreba vode i recikliranje materijala, uz osiguranje da se kvalitet skrbi nikada ne dovodi u pitanje.
– Održivost nikada ne smije biti na štetu pacijenata. Inicijative trebaju biti usmjerene na sistemske neefikasnosti (npr. energetski učinkoviti uređaji, netoksični potrošni materijali) i uključivati mišljenje pacijenata kako bi se osigurali povjerenje, transparentnost i zajedničke koristi.
– Ojačati politike i finansiranje, izgraditi partnerstva između vlada i poslovnog sektora radi poticanja inovacija te podržati praktična rješenja za okruženja s ograničenim resursima – poput preraspodjele zadataka, mobilnih klinika i ručnih ciklera za peritonealnu dijalizu.
Reference:
