Širom svijeta, na Svjetski dan bubrega, održavaju se brojni događaji, u cilju podizanja važnosti zdravlja bubrega, upoznavanja faktora rizika i načina života s bolešću bubrega. Ove godine, zbog rastućeg broja oboljelih od hronične bubrežne bolesti, naglasak je na ranoj dijagnostici oboljenja bubrega, s temom „Da li su tvoji bubrezi OK? Otkrij što prije, zaštiti zdravlje bubrega!“
Hronična bolest bubrega kao postepeni, progresivni i nepovratni gubitak funkcije bubrega koji se dešava u periodu od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, pritajena je bolest koja često napreduje neopaženo. Broj oboljelih od hronične bubrežne bolesti (CKD) je u porastu- procjenjuje se da CKD u svijetu pogađa oko 650 miliona ljudi. Alarmantno je da 10% odrasle populacije boluje od CKD-a, povezano s visokom smrtnošću. U ranim fazama, simptomi su rijetki i nespecifični. Posljednja, faza 5 CKD -a, toliko je onesposobljavajuća da život bez dijalize ili transplantacije bubrega nije moguć. Nažalost, svi pacijenti u svijetu to ne mogu priuštiti, zbog čega je najsigurnija opcija prevencija hronične bolesti bubrega.
Ukoliko nije otkrivena i liječena na vrijeme, CKD dovodi do zatajenja bubrega i teških komplikacija, a uzrok je i prerane smrtnosti. Do 2040. godine, predviđa se da će CKD postati peti vodeći uzrok izgubljenih godina života, ističući time hitnu potrebu za globalnim strategijama u borbi protiv bubrežnih bolesti.
Podaci iz Federacije Bosne i Hercegovine
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine za 2023. godinu, ukupan broj oboljelih od zatajenja bubrega- akutnog, hroničnog i nediferenciranog (N17-N19 po MKB-u) iznosio je 2391 osoba (1133 osobe muškog spola i 1258 osoba ženskog spola). Najveći broj pripada dobnoj grupi od 70-79 godina. Stopa obolijevanja na 10 000 stanovnika je 11, 1.
Broj umrlih zbog zatajenja bubrega je 364 (171 osoba muškog spola i 193 osobe ženskog spola).
Po kantonima, stopa smrtnosti na 10 000 stanovnika najveća je u Bosansko-podrinjskom kantonu (4,1), zatim u Unsko-sanskom (2,7) te u Hercegovačko-neretvanskom (2,3), Posavskom (2,3) i Zeničko-dobojskom (2,1). U ostalim kantonima zabilježene su niže stope smrtnosti na 10 000 stanovnika.
Rizikofaktori za nastanak bolesti bubrega
Glavni faktori rizika za bolesti bubrega su:
– Dijabetes
– Visok krvni pritisak (hipertenzija)
– Kardiovaskularne bolesti
– Gojaznost
– Porodična historija bolesti bubrega
– Policistična bolest bubrega.
Drugi rizici uključuju:
– Akutnu povredu bubrega
– Bolesti bubrega povezane s trudnoćom
– Autoimune bolesti (sistemski lupus ili vaskulitis)
– Prijevremeno ili rođenje s malom tjelesnom težinom
– Začepljenja urinarnog trakta
– Sklonost stvaranju kamenaca u bubregu.
U zemljama s nižim standardom, bolest bubrega je često povezana s toplotnim udarima kod radnika na farmama, ujedima zmija, toksinima iz životne sredine, tradicionalnim lijekovima, infekcijama virusom hepatitisa B ili C, HIV virusom i parazitima.
Simptomi bolesti bubrega
Simptomi variraju od osobe do osobe i zavise od vrste i težine osnovne bolesti.
Uobičajeni simptomi i znaci bolesti bubrega:
– Oticanje lica- često se bolesti bubrega ispoljavaju otocima lica, stopala i trbuha. Karakteristika otoka u sklopu bubrežnih bolesti je da se obično najprije primijete na kapcima (periorbitalni edemi) i najuočljiviji su ujutro. Prisustvo otoka ne mora uvijek uvijek da znači da je bolest bubrega njihov uzrok.
– Gubitak apetita, mučnina, povraćanje
– Visok krvni pritisak
– Anemija i malaksalost
– Nespecifične tegobe-bolovi u leđima, čitavom tijelu, svrbež i grčevi u nogama
– Urinarne tegobe- smanjenje količine urina, pečenje pri mokrenju, prisustvo krvi u urinu, tanji mlaz urina, mokrenje sa prekidima.
Pojava nekih od navedenih simptoma ne znači nužno da postoji bolest bubrega. Ipak, u slučaju njihovog prisustva, potrebno je obratiti se ljekaru, da bi se isključila ili potvrdila bolest bubrega.
Rano otkrivanje bolesti bubrega kod osoba sa visokim rizikom
Jednostavni, neinvazivni i isplativi testovi za visokorizičnu populaciju uključuju:
– Mjerenje krvnog pritiska za provjeru hipertenzije.
– Određivanja indeksa tjelesne mase(BMI)
– Test urina- albumini u urinu (albuminurija) za procjenu stepena oštećenja bubrega. Odnos albumin-kreatinin u urinu (uACR) je poželjniji.
-Testovi krvi- glikozilirani hemoglobin, glukoza u krvi na prazan stomak ili nasumično određivanje glukoze, za provjeru dijabetesa tipa 2; serumski kreatinin (precizniji je ako je u kombinaciji s cistatinom C) za procjenu brzine glomerularne filtracije (eGFR), odnosno procjenu rada bubrega.
Programi ranog otkrivanja ugroženih pojedinaca trebalo bi da se primjenjuju na globalnom nivou, kako bi se smanjili troškovi zdravstvene zaštite povezani s otkazivanjem bubrega te poboljšao kvalitet života.
U tom smislu, neophodno je da zdravstveni radnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti budu educirani da integrišu testiranje na hroničnu bubrežnu bolest (CKD) u rutinsku zdravstvenu zaštitu za visokorizičnu populaciju, čak i kada su vrijeme i resursi ograničeni.
Testiranje na hroničnu bubrežnu bolest (CKD) treba biti dio postojeće intervencije u zajednici. Može se provesti van zdravstvenih ustanova, kao što su npr. gradske općine, u zavisnosti od lokalnih propisa i raspoloživih resursa.
Napori takođe trebaju biti usmjereni na podizanje svijesti, odnosno promoviranje zdravlja bubrega u općoj populaciji te na provođenje obrazovnih programa za osnaživanje pacijenata oboljelih od hronične bolesti bubrega.
Mjere prevencije bolesti bubrega
– Budite fizički aktivni i u formi. Redovna fizička aktivnost pomaže u održavanju normalnog krvnog pritiska i šećera u krvi. Na taj način smanjuje se rizik od dijabetesa tip 2 i hipertenzije, samim tim i rizik od nastanka hronične bolesti bubrega
– Kontrolišite krvni pritisak
– Vodite računa o ishrani i smanjite unos procesuirane hrane, šećera, masnoća i mesa. Ograničite unos soli ukoliko imate više od 40 godina, jer ćete na taj način prevenirati hipertenziju i pojavu kamenaca u bubrezima.
– Održavanjem normalne tjelesne težine takođe se prevenira dijabetes, srčana i druga oboljenja povezana s hroničnom bolesti bubrega.
– Prestanite s konzumacijom cigareta jer pušenje pospješuje nastanak ateroskleroze, što smanjuje opskrbu bubrega krvlju, time i njihovu normalnu funkciju.
– Nemojte pretjerivati s lijekovima protiv bolova- nesteroidni antiinflamatorni lijekovi kao vrsta analgetika mogu čestom upotrebom oštetiti bubrege.
– Unosite dovoljnu količinu vode, kako bi se lakše eliminirali toksini iz organizma i spriječilo nastajanje kamenaca.
– Ukoliko imate jedan ili više rizikofaktora, kontrolišite stanje vaših bubrega barem jednom godišnje.
