DJETINJSTVO BEZ DUHANSKOG DIMA
Širom svijeta, 4. februar/veljača se obilježava kao Svjetski dan borbe protiv raka koji je ove godine pod sloganom„ I ja volim svoje djetinjstvo bez duhanskog dima„ posvećen značaju zaštite zdravlja djece i prava na odrastanje u sredinama i okruženjima gdje su zaštićeni od izloženosti duhanskom dimu od strane drugih.
Kako su djeca najčešće žrtve pasivnog pušenja , na ovaj datum vlade zemalja se pozivaju da pojačaju napore svih relevantnih vladinih i nevladinih organizacija da lobiraju za oštrije zabrane pušenja na javnim mjestima, da se posvete više edukaciji i informiranju stanovništva o posljedicama po zdravlje zbog pasivnog pušenja i pokreću akcije na unapređenju svjesnosti javnosti o značaju prava na život i boravak u sredinama oslobođenim od duhanskog dima , odnosno pravo na zdravlje svih generacija .
Pušenje vodeća bolest ovisnosti u Federaciji BiH
Slično drugim zemljama u istočnom dijelu Evropskog regiona SZO, i u Federaciji BiH pušenje predstavlja jedan od vodećih javno zdravstvenih problema. U odnosu na prevalencu pušenja, rezultati urađenih istraživanja u Federaciji BiH pokazuju da ima 37.6 % stalnih pušača u starosnoj grupi 18-65 godina, od čega 29.7% žena i 49.2 % muškaraca.
Da je pušenje zajedno sa drugim ovisnostima među školskom djecom i mladima jedan od značajnih javno zdravstvenih problema u Federaciji BiH, može se vidjeti iz brojnih istraživanja, po kojima je evidentirano oko 14 % trenutnih pušača, od čega 10 % djevojčica i oko 17% dječaka.
Što se tiče izloženosti nevoljnom utjecaju duhanskog dima, prema podacima istraživanja, skoro 60 % odraslog stanovništva (57.3%) potvrđuje svakodnevnu izloženost duhanskom dimu na radnom mjestu od čega 35.6% ispitanika navodi izloženost duže od 5 sati u toku dana.
Kod populacije školske djece i mladih, uzrasta 13-15 god. situacija je jos alarmantnija, pri čemu BiH spada u zemlje sa najvećim procentom izloženosti pasivnom pušenju u ovom dijelu Regiona. Po rezultatima istraživanja, 95.5% ove populacije od čega 93.3% dječaka i 97.7% djevojčica navodi izloženost pasivnom pušenju u kući od strane roditelja, brata ili sestre, dok ukupno 87.8% ove populacije, od čega 86.6% dječaka i 89.7% djevojčica, potvrđuje svakodnevnu izloženost pasivnom pušenju na javnim mjestima.
Svaki oblik izloženosti duhanskom dimu je opasan po zdravlje
Često vlada pogrešno mišljenje da postoji razlika u posljedicama po zdravlje između aktivnog pušenja ili pasivnog pušenja. Razlike nema – svaki oblik izloženosti duhanskom dimu izaziva ozbiljna oštećenja zdravlja. Nema bezopasnih oblika izloženosti duhanskom dimu.
Zašto je pušenje tako opasno po zdravlje ?
Duhanski dim sadrži preko 4000 različitih hemijskih sastojaka, od kojih su najpoznatiji i najopasniji : nikotin, katran, iritansi, ugljični monoksid. Pasivno pušenje je od strane SZO i Međuraodne agencije za istraživanje raka IARC klasificirano kao humani kancerogen.
Šta je zapravo aktivno a šta pasivno pušenje ?
Tokom pušenja, pušač ne oštećuje samo svoje zdravlje. Tokom pušenja, pušač u svoj organizam unosi samo 1/3 duhanskog dima poznatog kao primarna struja dok u svoju okolinu ispušta 2/3 duhanskog dima poznatog kao sekundarna struja, u kojoj se dva puta više nalazi nikotina i katrana a pet puta više ugljičnog monoksida, nego u dimu koji udiše sam pušač.
Međutim ne smiju se zanemariti ni odrasli nepušači kao grupa izložena pasivnom pušenju na mjestima gdje žive i rade. Rizik od umiranja usljed bolesti srca je 25 % veći kod nepušača koji su bili izloženi pasivnom pušenju u odnosu na nepušače koji nisu bili izloženi pasivnom pušenju dok je rizik od umiranja usljed raka bronha i pluća 30-35 % veći kod nepušača koji su bili izloženi pasivnom pušenju u odnosu na nepušače koji nisu bili izloženi pasivnom pušenju
Najčešće žrtve pasivnog pušenja su zapravo djeca, koja su u kući, školi, ulici, sredstvima javnog transporta, javnim mjestima veoma često nevoljno izložena štetnom djelovanju duhanskog dima od strane drugih pušača u okolini.
Pasivno pušenje kod djece povećava rizik za nastanak:
* Sindroma iznenadne smrti doječadi
* Akutne i hronične infekcije disajnih puteva (kašalj, iskašljavanje, otežano disanje )
* Smanjenja plućne funkcije
* Astma i ponavljanje napada
* Akutne i hronične infekcije srednjeg uha .
Pušenje u trudnoći je podjednako štetno i za majku i za dijete, bilo da se radi o aktivnom pušenju od strane majke ili izloženosti pasivnom pušenju trudnice od strane drugih pušača tokom trudnoće. Majke koje puše u trudnoći izložene su većem riziku od prijevremenog porođaja, spontanog pobačaja, i rađanja djece sa manjom tjelesnom masom i tjelesnom dužinom.
Saznajte više u članku PUŠENJE – “SINDROM OVISNOSTI O DUHANU ”
