Svjetska sedmica svjesnosti o antibioticima (13-19.11.2017.)

Antibiotici su dragocjeni resursi, stoga je važno da stanovništvo i svaki pojedinac dobije pravi savjet prije nego što ih počne uzimati. To ne samo da osigurava najbolji individualni tretman u datom trenutku, nego odgovorno korištenje antibiotika pomaže u smanjenju opasnost od povećane otpornosti na antibiotike (rezistencija na antibiotike).

Od 2008. godine europske zemlje organiziraju nacionalne aktivnosti za obilježavanje EAAD-a bilo na sam dan ili oko 18. 11. Europski dan za svjesnost o antibioticima (EAAD), europska zdravstvena inicijativa koju koordinira ECDC radi podizanja svijesti o opreznom korištenju antibiotika, pruža podršku i platformu nacionalnim kampanjama za Svjetski tjedan svijesti o antibioticima. Samo 70 godina poslije uvođenje antibiotika u rad zdravstvenih radnika, suočavamo se s mogućnošću da ubuduće nemamo učinkovite antibiotike.

Otpornost na antibiotike raste i globalno, i u Europi i prijeteća je za sigurnost bolesnika na svim nivoima zdravstvene zaštite, za sva životna doba sa varijacijama za svaku zemljiu.

Pojava bakterija otpornih na više skupina antibiotika je sve češće uzročnik infekcija zbog kojih liječenje može biti teško, skupo i ponekad kobno za život zaražene osobe

Gotovo polovina korištenih antibiotika u bolnicama je nepotrebna ili neprikladna za postojeće infekcije

Pitanja koja stanovništvo postavlja u vezi sa korištenjem antibiotika može se ticati brojnih stručnjaka koji rade u bolnicama i drugim zdravstvenim i socijalnim ustanovama: menadžeri / administratori, stručnjaci za zarazne bolesti, stručnjaci za prevenciju i kontrolu zaraze, epidemiolozi, liječnici i studenti, farmaceuti, medicinske sestre, klinički mikrobiolozi i profesionalci u urgentnim centrima, odjelima jedinica za intenzivnu njegu, te u ustanovama za dugorotrajnu brigu. U prosjeku, na svakih 10 pacijenata utječu infekcije povezane s zdravstvenom zaštitomi (HAIs). Takve infekcije, često nazvane i bolničke infekcije, u kojima raste otpornost na antibiotike, produžava se boravak u bolnici, povećavaju se troškovi liječenja a vjerojatnost umiranja je veća za dva ili više puta.

Koje su ključne poruke i kako će se koristiti?

Cilj ovogodišnjeg slogana za kampanju je stvoriti osjećaj individualne odgovornosti u borbi protiv rezistencije na antibiotike, te osnaživanje profesionalaca da poduzmu akciju u borbi sa rastućim problemom povećane otpornosti na antibiotike.

Šta svako može uraditi po pitanju smanjivanja otpornosti na primjenu antibiotika?

Pacijenti:

Kada je moguće, spriječite infekciju odgovarajućim preventivnim mjerama, poput vakcinacije.
Perite svoje i djetetove ruke redovito, na primjer nakon kihanja ili kašljanja, prije dodirivanja drugih stvari ili ljudi.
Slijedite savjete liječnika tijekom uzimanja antibiotika.
Uvijek koristite antibiotike pod liječničkim receptom, ne koristite “ostaci” ili antibiotike dobivene bez recepta.
Pitajte farmaceuta o tome kako zbrinuti preostale lijekove nakon završetka liječenja.

Liječnici i stomatolozi i drugi zdravstveni djelatnici, npr. farmaceuti i medicinske sestre:

Propisujte antibiotike samo kada je to potrebno, prema uputama zasnovanim na dokazima. Kada je to moguće, propišijte antibiotik koji je specifičan za infekciju, a ne onaj koji ima “širok spektar” djelovanja.
Objasnite pacijentima kako ublažiti simptome prehlade i gripe bez antibiotika.
Savjetujte pacijente zašto je važno da se pridržavaju uputa liječenja kada su propisani antibiotici od strane liječnika.

Također, zdravstveni radnici trebaju primjeniti preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), tzv. „Mojih 5 minuta za higijenu i čistoću ruku“:

Prije kontakta sa pacijentom
Prije pripreme i apliciranja injekcione terapije
Nakon dodira sa tjelesnim tečnostima
Nakon kontakta sa pacijentom
Nakon dodirivanja i kontakta sa pacijentovom okolinom

Procjenjuje se da čak do 10% svih pacijenata na tretmanima diljem svijeta dobije barem jednu infekciju u toku ili zbog kontakta sa zdravstvenom uslugom i/ili ustanovom. U Europskoj uniji je procjena da 4 miliona bolesnika liječenih u zdravstvenim ustanovama bude zaraženo svake godine tzv. bolničkom infekcijom, dok ih oko 37 000 umre, direktno kao posljedica tih infekcija

U zdravstvenim ustanovama i tokom pružanja zdravstvene zaštite infekcije se mogu izbjeći primjenom programa kontrole infekcija (IPC), te korištenjem higijenski ispravne vode za piće, higijenom, kao i sanitarnom zaštitom (WASH). Procjenjuje se da se ovim zaštitnim mjerama može izbjeći barem 1 od tri intrahospitalne (bolničke) infekcije. Osnovne higijenske mjere smanjuju mogućnost širenja organizama koji su otporni na antibiotike, a time je smanjena potreba za antibioticima, čime se štite pacijenti i zdravstveni radnici od zaraza. Uzimanje antibiotika kada za to nema potrebe ubrzava nastajanje otpornosti na antibiotike, što je jedna od najvećih prijetnji po svjetsko zdravlje. Sama bakterija, a ne osoba ili životinja, postaje otporna na antibiotike. Programi kojima se prati kretanje infekcija i vrši aktivan nadzor nad njima, te korištenje antibiotika mogu doprinijeti smanjenju otpornosti na antibiotike na svim nivoima zdravstvene zaštite.

U pojedinim zemljama Regiona, čak više od 50% infekcija je prouzrokovano patogenim uzročnicima koji su otporni na antibiotsku terapiju. Kako bi se riješio problem javnog zdravlja sa povećanom otpornosti na antibiotike, Vijeće Europske unije izdalo je 2001. preporuku da se od država traži da poduzmu sigurnosne mjere pažljivog korištenja antibiotika (preporuka Vijeća od 15.11.2001. o primjeni antimikrobnih lijekova u humanoj medicini s povećanim oprezom (2002/77 / EZ). Neke su zemlje su već pokrenule nacionalne programe, uključujući kampanje podizanja svijesti javnosti, i primijetno je smanjenje potrošnje antibiotika i rezistencije na antibiotike.

Međunarodni zakonski osnovi (IHR), 2005) pozicionirali su programe kontrole infekcija među ključne javnozdravstvene strategiji, ukljkučujući i prijetnju antimikrobne otpornosti na antibiotike.

Podaci Europske mreže nadzora antimikrobne otpornosti (EARS-Net) pokazuju da postoji razlika među zemljama- sa niskim stopama, poput skandinavskih zemalja i Nizozemskoj, u odnosu na zemlje sa visokim stopama rezistentnosti na antibiotike u južnoj Europi. Zemlje s nižim stopama otpornosti na antibiotike općenito imaju nižu primjenu antibiotika, dok zemlje s većom stopom otpornosti na antibiotike koriste više antibiotika.

Iskustva iz bolnica u svijetu koje sprovode nadzorni programe aktivnog nadzora i praćenje upotrebe antibiotika su izvijestile poboljšanja, tj smanjenja poput:

Smanjeno neprikladno propisivanje antibiotika za 96%
Smanjena upotreba antibiotika širokog spektra za 86%
Sveukupno smanjenje izdataka za 80%
Smanjena duljina boravka ili smrtnost za 65%
Smanjen je broj intrahospitalnih infekcija za 71%
Smanjena rezistencija na antibiotike za 58%

U Federaciji BiH je pitanje kontrole infekcije u zdravstvenim ustanovama, i među stanovništvom regulisano Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. (član 52 Sl. Novine FBiH br.29/05). Podrobnije je opisan i donijet Pravilnik o uslovima i načinu sprovođenja mjera za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija, (Sl.novine FBiH br.84/10), a koji se odnosi na pojavu infekcije, neovisno od primarnog oboljenja zbog kojeg je osoba (pacijent ili zdrava osoba) došla u kontakt s zdravstvenim radnikom ili ustanovom, kao posljedica pregleda, liječenja ili njege, bilo tokom liječenja ili po otpustu iz tj. napuštanju zdravstvene ustanove.

Slijedom ovih zakonodavnih osnova, kroz mnoge programe i aktivnosti u proteklom periodu je vršena edukacija osoblja za aktivan nadzor i praćenje infekcija i kontrolu antibiotske rezistentnosti unutar sistema zdravstvene i socijalne zaštite.

Prije uzimanja antibiotika obavezno potražiti stručni savjet zdravstvenog radnika!!!

Reference:

Svjetska sedmica svjesnosti o antibioticima (13-19.11.2017.)

Author: Elvedin Rizvic

Related Posts