Svjetska sedmica dojenja obilježava se u više od 170 zemalja svijeta, kako bi se povećalo znanje i svijest o značaju i prednostima dojenja i osigurala podrška dojenju. Svjetska alijansa za podršku dojenju (World Alliance for Breastfeeding Action – WABA) inicirala je ovu kampanju 1990. godine, sa ciljem da se intenziviraju aktivnosti na zaštiti, promociji i podršci dojenju, a svake godine pažnja je usmjerena na različite teme od značaja za dojenje. Samo obilježavanje Svjetske sedmice dojenja je započelo 1992. godine, sa preporukom da se obilježava od 1 do 7. avgusta ili u alternativnom terminu u prvoj sedmici oktobra, kada se obilježava Svjetska sedmica djeteta.
Majčino mlijeko je potreba svakog novorođenčeta, dojenčeta i djeteta do navršene druge godine. Hemijski i kalorijski potpuno je prilagođeno potrebama i osobinama njihovog probavnog sistema, najjednostavniji je način ishrane i praktično sterilan proizvod koji ne stvara otpad, a sa ekonomskog aspekta predstavlja najjeftiniji način ishrane. Pored ovog, dijete hranjeno majčinim mlijekom ima brže emocionalno i socijalno sazrijevanje, veći stepen inteligencije i manji rizik od obolijevanja i prerane smrti. Ne samo sastav, već je i količina mlijeka prilagođena uzrastu djeteta i njegovim potrebama, zato majčino mlijeko predstavlja zlatni standard ishrane!
Zaštita dojenja je zajednička odgovornost svih nas. U ostvarenju sedam Globalnih ciljeva održivog razvoja u obzir se uzima: iskorjenjivanje siromaštva, iskorjenjivanje gladi, dobro zdravlje i blagostanje, kvalitetno obrazovanje, dostojanstven rad i privredni rast, smanjenje nejednakosti i klimatske promjene. Svi navedeni faktori su jako bitni, posebno kada se gleda korist majčinog mlijeka za dobro zdravlje i blagostanje. Za održivi razvoj važno je osigurati zdrav život i dobrobit za sve ljude i sve uzraste produženjem očekivanog trajanja života i smanjenjem smrtnosti djece i majki. Istraživanja su pokazala da dojenje može spasiti 820.000 života godišnje i spriječiti 13% svih smrti djece ispod pet godina života u svijetu. Dojenje može redukovati jednu trećinu svih respiratornih infekcija i polovinu od svih dijareja u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. Dojenje može smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 za 35%, a rizik od viška kilograma, odnosno gojaznosti za 26%, koji u zreloj dobi predstavljaju značajne biološke faktore rizika za nastanak i razvoj hroničnih masovnih nezaraznih oboljenja. Također, dojenje doprinosi poboljšanju zdravlja i dobrobiti majki kao što je smanjenje rizika obolijevanja od raka dojke i jajnika. Prema postojećim istraživanjima i prema novim procjenama, porast dojenja mogao bi spriječiti dodatnih 20.000 smrtnih slučajeva žena od raka dojke svake godine u svijetu.
Moto ovogodišnje Svjetske sedmice dojenja je “Osnažimo roditelje – omogućimo dojenje”, a cilj je informisati širu i stručnu javnost o značaju dojenja, njegovim dobrobitima za dijete, majku, zajednicu i cijelo društvo, za zdrav rast i razvoj djece. Akcenat je na zaposlenim majkama koje bi trebale da od strane poslodavaca dobiju najmanje 18 sedmica plaćenog odsustva. Odsustvo sa posla ne podrazumijeva samo majke, nego i očeve novorođenčadi. Kampanjom se pozivaju poslodavci da mladim majkama prilagode radno okruženje, kako bi mogle da doje svoje bebe do kad to žele. Više od pola milijarde zaposlenih žena nema osnovne uslove za majčinstvo, a znatno više ih se nađe bez podrške kada se vrate na posao. Dojilje koje su podržane od strane svojih poslodavaca su zdravije i produktivnije. Zaštita materinstva i druge politike vezane za radno mjesto mogu pomoći ženi da kombinuje dojenje i ostale poslove i radno mjesto. Poslovi bi trebali da se prilagode potrebama žena koje doje, posebno potrebama onih koje su u nepovoljnoj situaciji. Ne treba zaboraviti da je dojenje takođe finansijski efikasan način da se poveća ljudski kapital i stimuliše ekonomski rast.
U Bosni i Hercegovini je potreban znatno veći stepen političke volje, liderstva i opredijeljenosti vlada na svim nivoima vlasti za detaljne akcione planove sa dodijeljenim budžetskim sredstvima u kojima će biti zastupljene aktivnosti za podizanje i jačanje svijesti o povezanosti dojenja i ciljeva za održivi razvoj. Rezultati istraživanja pokazuju da je samo 51,5% novorođene djece po prvi put dojeno u roku od jednog sata nakon rođenja, 87,3% novorođenčadi počinje dojiti u roku od jednog dana od rođenja, dok do šest mjeseci starosti isključivo doji samo 15,1% djece. Također, 42% djece pretežno doji u dobi do pet mjeseci, od 12 do 15 mjeseci 13,2% djece je još uvijek dojeno, a u dobi od 20 do 23 mjeseca doji 15,3% djece. Čak se 79% djece mlađe od dvije godine u Federaciji BiH hrani na flašicu, što je zabrinjavajuća praksa zbog više činilaca, među kojima je i moguća kontaminacija onečišćenom vodom i lošom higijenom tokom pripreme.
Kreatori politike i poslodavci mogu učiniti da dojenje i rad budu uspješni tako što će:
– Omogućiti zakonski propisanih najmanje 18 sedmica, po mogućnosti više od 6 mjeseci, plaćeno porodiljsko odsustvo
– Osigurati plaćene pauze i namjenski prostor za dojenje ili izdajanje mlijeka nakon ovog perioda
– Osigurati da sve žene imaju pristup porodiljskim pravima
– Boriti se protiv diskriminacije žena u vezi sa zapošljavanjem, posebno tokom i nakon trudnoće i porođaja
– Pružiti opcije koje smanjuju odvajanje žena od njihovih beba nakon porodiljskog odsustva, kao što su: fleksibilni rasporedi radnog vremena, mogućnost brige o djeci na licu mjesta, rad na pola radnog vremena i sl.
