Svjetska sedmica dojenja 2014
Kao i svake godine, Svjetski savez za dojenje (WABA) kao zagovornik i kreator politike za zaštitu, promicanje i potporu dojenju, uz WHO i UNICEF još 1990. godine je, kroz Deklaraciju Innocenti, potakao obilježavanje Svjetske sedmice dojenja (WBW) u periodu 01-07 kolovoza/avgusta (neke zemlje, među kojima je i BiH ga obilježavaju 01-07. oktobra). Te iste godine vlade zemalja i Ujedinjeni narodi su, u borbi protiv siromaštva i u svrhu promovisanja zdravog i održivog razvoja, do 2015 godine postavili osam globalnih ciljeva, tzv. Milenijumske ciljeve razvoja (MDG-a).
Milenijumski razvojni ciljevi 4 i 5 se posebno odnose na zaštitu života i zdravlja djece i majki.
Ovogodišnja tema Svjetske sedmice dojenja (WBW) reagira na najnovije “odbrojavanje“ isteka Milenijskih razvojnih ciljeva, insistirajući na važnosti širenja i održavanja, zaštite, promovisanja i potpore dojenja u svijetu i nakon 2015. godine.
Tema Svjetske sedmice dojenja 2014. godine se slavi pod sloganom:
“Dojenje- dobitak za cijeli za život!”
Ciljevi Svjetske sedmice dojenja 2014
1. Informirati ljude o ostvarivanju Milenijumskih razvojnih ciljeva i kako se oni odnose na dojenje i dojenčad te ishranu male djece, pokazati postignuti napredak ali i ključne nedostatke u poboljšanju dojenja
2. Skrenuti pozornost na važnost jačanja akcija promovisanja i davanja potpore dojenju kao ključnoj intervenciji u ostvarivanju Milenijskih razvojnih ciljeva u periodu nakon 2015. godine
3. Poticati interes među mladima oba spola o važnosti dojenja u današnjem svijetu
Kako su povezani dojenje i Milenijumski razvojni ciljevi (MRC)?
Milenijumski razvojni ciljevi (MDG-a) bi trebali biti postignuti do 2015. – iduće godine!
Milenijumski razvojni cilj 4: smanjenje smrtnosti djece. Iako je postignut velik napredak, još uvijek postoji puno “nedovršenih poslova”. Evo nekoliko primjera: siromaštvo je smanjeno, ali 1 od 8 ljudi još uvijek ide gladno na počinak. Dok je gotovo četvrtina djece na globalnom nivou pothranjena, drugi vid problema vezanog za ishranu, prekomjerna tjelesna težina, sve je češće prisutna. U posljednja dva desetljeća, smrtnost djece smanjena je za 47% ali još uvijek gotovo 7 miliona djece mlađe od pet godina, od čega 40% najmlađih (<1 godine) svake godine umire, uglavnom od izlječivih bolesti. Ukupna stopa smrtnosti djece mlađe od pet godina starosti je u padu, mada udio novorođenačkih smrti (vrijeme prvog mjeseca života) obuhvata veći dio svih smrti djece.
Dojenje djece u prvom satu po porodu moglo bi spriječiti umiranje svakog petog novorođenčeta. To je preko 1 500 djece dnevno, a preko 500 000 djece svake godine. Dojenje ne pomaže samo u preživljavanju, već i u kasnijem razvoju djeteta. Isključivo dojenje i adekvatna nadohrana, ključni su načini potencijalnog povećanja opstanka oko 20% djece mlađe od pet godina.
Milenijumski razvojni cilj 5: poboljšanje zdravlja majki. Na svjetskom nivou tj. globalno, smrtnost majki pala je sa 400 na 100.000 živorođenih u 1990. godini, na 210/100 000 u 2010. Ipak, još uvijek je manje od polovice žena koje se porađaju u porodilištima koja su „baby-friendly“.
Federacija BIH
Dojenačka smrtnost (dijete do prvog rođendana) je 7,5 na 1000 živorođenih, što je više od Evropskog prosjeka za 0,5%, dok je istovremno stopa živorođenih u našoj zemlji manja za 3,5%. Prošle godine (2013) se kao peti vodeći uzrok smrti dojenčadi u FBiH pojavljuju endokrina i metabolička oboljenja sa poremećajima u ishrani. Stopa smrtnosti djece uzrasta do pet godina u 2013. godini je iznosila 8,6/1.000 živorođenih i bilježi trend porasta u odnosu na prethodne dvije godine.
U Federaciji BiH je 2% mršave tj. pothranjene djece mlađe od 5 godina (težina u odnosu na visinu). Stanje uhranjenosti najlošije je u uzrasnoj grupi djece do prvog rođendana. S druge strane, alarmantan je procenat djece uzrasta 0-5 godina koja su prekomjerno teška i gojazna, a kojih je u FBIH u 2013 g. bilo 17,7%. Najlošija je situacija u dobnoj grupi djece 1-2 godine, gdje je gotovo svako treće dijete prekomjerno uhranjeno (26.9%). U dobnoj skupini od 12-15 mjeseci tek je 13.2% djece još uvijek dojeno, i ovaj udio ima znatnu tendenciju opadanja.
U 2013. godini zabilježen je pad stope isključivo dojene djece u odnosu na 2008. godinu, a zabilježeno je i da djeca u ruralnim dijelovima FBIH više i češće isključivo doje, za razliku od djece koja žive u gradovima (19:15%).
Iako je u našoj zemlji visoko razvijena zdravstvena zaštita trudnica, te je skoro svaki porod urađen uz stručnu pomoć zdravstvenog radnika/ce. I, mada nema slučajeva umiranja žena-porodilja na porodima, pored provođenja certificiranja bolnica u bolnice prijatelja beba (baby friendly hospitals), kojim se poboljšavaju uslovi za majke i novorođenčad, tek je polovina (51.5%) novorođene djece podojena u roku od jednog sata nakon rođenja, dok veliki broj novorođenčadi u Federaciji Bosne i Hercegovine počinje dojiti tek dan nakon rođenja ( 87.3%).
Istraživanje o anemiji među djecom i ženama reproduktivne dobi u Federaciji Bosne i Hercegovine iz 2012. godine (ZZJZ FBIH) je pokazalo da je kod djece uzrasta 6-59 mjeseci anemija prisutna u 18,4% slučajeva, uglavnom u blagoj ili umjerenoj formi, a najučestalija je u dobnoj grupi od 1 do 2 godine. Kod žena reproduktivne dobi (15-49) anemija je zastupljena kod 22,1% žena, uglavnom u umjerenoj i blagoj formi.
Uz promociju i podršku dojenja kod trudnica i porodilja, kao i poticanje osnivanja grupa za potporu dojenja nakon izlaska iz bolnice, u sklopu Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu (AKAZ) u FBiH krajem 2013. godine intenzivirana aktivnost akreditacije bolnica u „Bolnice prijatelje beba” koja se obavlja u saradnji sa UNICEF-om, i u sklopu koje se radi na poboljšanju prostornih, kadrovskih i organizacionih standarda.
Obzirom na nezadovoljavajuće stanje vezano za stanje uhranjenosti i prehrambene navike djece, 2013. godine donesena je Politika za unaprijeđenje ishrane djece u Federaciji Bosne i Hercegovine, iz koje su proizašle Smjernice o zdravoj ishrani djece uzrasta 0-3 godine Federalnog ministarstva zdravstva, kao i Smjernice za zdravu ishranu djece predškolskog i školskog uzrasta koje su donesene od strane Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, Federalnog ministarstva zdravstva i Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine. Također je pokrenut zajednički intersektorski program „Zdravo jedi, zdravo rasti”u vrtićima na području naše zemlje, kroz saradnju Federalnog ministarstva zdravstva, Zavoda za javno zdravstvo FBiH, Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke i Unicefa, a kroz koji se promovira i podržava dojenje u sistemu odgojno obrazovnih ustanova na području Federacije Bosne i Hercegovine.
