Sedmica/tjedan svjesnosti o poremećajima u prehrani (23.2.2025. – 29.2.2025.), ustanovljena je kako bi se skrenula pažnja na učestalost poremećaja u prehrani, smanjila stigma te pružila edukacija o prevenciji i liječenju. Njeno porijeklo seže u 1980-te godine, kada su zagovornici mentalnog zdravlja počeli organizirati događaje kako bi osvijetlili poremećaje u prehrani poput anoreksije nervoze, bulimije nervoze i poremećaja s prejedanjem. S vremenom su ti napori prerasli u koordiniranu godišnju kampanju koja se obilježava u mnogim zemljama. Ova sedmica potiče dijalog, osnažuje osobe koje se bore s ovim stanjima i ističe važnost rane intervencije i pravilne skrbi.
Ovogodišnja tema je „Borba za promjenu, predanost promjeni.“ Naša zajednica sada se suočava s izazovima više nego ikad i sada je vrijeme za više: više pristupa, više podrške, više rane intervencije, više edukacije, više zagovaranja i više zajedništva. Svaka osoba koja ima problema u odnosu tijela i uma zaslužuje podršku i pomoć. Iako se poremećaji u prehrani razlikuju od osobe do osobe, bol i patnja su zajednički za sve.
Šta je poremećaj prehrane?
Ovaj naziv obuhvata širok skup poremećaja za koje su karakteristična psihološka i bihevioralna odstupanja povezana s hranjenjem i tjelesnom težinom. Poremećaji u prehrani i nepravilni obrasci prehrane nisu stvar izbora – razvijaju se zbog kombinacije genetike, društvenog okruženja i psihološkog zdravlja pojedinca.
Poremećaji u prehrani mogu se liječiti uz podršku obitelji i prijatelja, zajednice te profesionalnog tima liječnika, nutricionista i psihologa.
Poremećaji u prehrani imaju drugu najvišu stopu smrtnosti među svim mentalnim bolestima, no i dalje se dovoljno široko ne razumiju. Anoreksija nervoza, bulimija nervoza, poremećaj s prejedanjem i njihove varijante uključuju ozbiljne poremećaje u prehrambenom ponašanju i upravljanju težinom. Često se javljaju zajedno s drugim mentalnim bolestima, poput depresije, anksioznosti i opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Posljedice poremećaja u prehrani su ozbiljne i uključuju niz stanja povezanih s opsesijom hranom, težinom i izgledom.
Koje vrste poremećaja u prehrani postoje?
Postoji mnogo različitih pojmova za opis poremećaja u prehrani, a važno je znati da dijagnoza nije sve. Većina osoba s poremećajima u prehrani iskusi i druga ponašanja u okviru ovog spektra.
Vrste poremećaja u prehrani su:
Anoreksija nervoza
Anoreksija nervoza (AN) uključuje ozbiljna ograničenja unosa hrane, što dovodi do značajno niske tjelesne težine (manje od 85% idealne tjelesne težine prema dobi i visini). Osoba s AN ima intenzivan strah od debljanja, čak i kada je tjelesna težina ekstremno niska. Takva osoba može imati i narušen tjelesni izgled, pri čemu osjeća i ubijeđena je da je pretila, iako je jasno pothranjena. Osobe s AN često vrednuju sebe prema svom tijelu i možda ne prepoznaju ozbiljnost svog stanja te često ograničavaju ili uskraćuju i druge elemente života osim hrane, uključujući odnose, društvene aktivnosti i zadovoljstva.
Postoje dvije vrste AN: restriktivna i tip s prejedanjem/purgingom. Osoba s restriktivnom vrstom AN ne upušta se u prejedanje i čišćenje. Gubitak težine rezultat je ozbiljnog ograničavanja hrane. Tip s prejedanjem/purgingom uključuje ponovljene epizode prejedanja i/ili čišćenja (samonasilno izazvano povraćanje, zloupotreba diuretika, kompulzivno vježbanje, upotreba laksativa ili klistira).
Bulimija nervoza
Bulimija nervoza (BN) uključuje cikluse prejedanja i potom kompenzacije unosa hrane. Prejedanje znači konzumiranje velike količine hrane u vrlo kratkom vremenu. Osoba s BN često se osjeća izvan kontrole tokom epizode prejedanja i odmah pribjegava kompenzacijskim ponašanjima. Opasna ponašanja uključuju samopovraćanje, zloupotrebu diuretika, kompulzivno vježbanje, laksative ili klistire kako bi se spriječilo debljanje. Slično anoreksiji, osobe s BN pridaju veliku važnost obliku tijela i težini u samoprocjeni. Osobe s BN imaju veći rizik od impulsivnog i samodestruktivnog ponašanja, poput samoozljeđivanja i zloupotrebe alkohola i/ili droga. Za razliku od prejedanja/purging tipa anoreksije, osobe s BN ne ograničavaju unos hrane, ne moraju biti pothranjene i često prepoznaju problem.
Poremećaj s prejedanjem
Osnovna značajka poremećaja s prejedanjem (Binge Eating Disorder – BED) su ponovljene epizode konzumacije abnormalno velike količine hrane i osjećaj gubitka kontrole. Osoba s BED jede bez obzira je li gladna i jede sve dok se ne osjeća neugodno sito. Često se osjeća duboko uznemireno zbog svog ponašanja u prehrani i može osjećati gađenje prema sebi i krivnju tijekom i nakon prejedanja. BED se razlikuje od bulimije jer ne uključuje kompenzacijske metode.
Poremećaj s prejedanjem najčešći je poremećaj prehrane i često se zanemaruje zbog društvenog stigmatiziranja težine. BED je jednako opasan kao i bilo koji drugi poremećaj prehrane.
Poremećaj izbjegavanja i restriktivnog unosa hrane (ARFID)
ARFID (Avoidant/Restrictive Food Intake Disorder) uključuje ekstremni poremećaj u prehrani karakteriziran izbjegavanjem ili restrikcijom hrane koja ograničava unos kalorija. Nedostatak kalorija uzrokuje nemogućnost zadovoljavanja nutritivnih potreba, što dovodi do nemogućnosti održavanja zdrave težine ili dobivanja potrebne težine za razvoj (djece i adolescenata). ARFID se primarno dijagnosticira u djetinjstvu ili adolescenciji, a osobe s ARFID-om često se smatraju ekstremno izbirljivima u prehrani. Međutim, ARFID uzrokuje značajne nutritivne nedostatke i ometa psihosocijalno funkcioniranje. ARFID je sličan anoreksiji u smislu izbjegavanja i restrikcije, iako ARFID ne uključuje strah od debljanja ili iskrivljenu sliku tijela. Uzroci nisu jedinstveni – ARFID se može pojaviti nakon traumatičnog iskustva s hranom (gušenje) ili drugih osobnih iskustava.
Ostali specifični poremećaji prehrane (OSFED)
Kada pravilnih obrazaca prehrane. Kada ti simptomi uzrokuju značajan stres ali ne zadovoljavaju kriterije gore spomenutih poremećaja, mogu se i dalje dijagnosticirati kao poremećaj prehrane. Njihovo zdravlje i dobrobit mogu biti ugroženi, stoga treba potražiti profesionalnu pomoć.
Termin EDNOS (Eating Disorders Not Otherwise Specified) formalno je promijenjen u DSM-6 u OSFED (Other Specified Feeding or Eating Disorder)-Ostali specifični poremećaji prehrane.
Diabulimija
Osobe s dijabetesom tipa 1 (ED-DMT1) mogu razviti poremećaj prehrane zvan diabulimija. Osobe s tim poremećajem manipuliraju upotrebom inzulina kako bi izgubile težinu ili promijenile izgled tijela.
Ortoreksija
Poremećaj prehrane koji opisuje osobe koje opsesivno ograničavaju prehranu na ono što smatraju “zdravom” hranom. Rigidnost i opsesivnost ovog poremećaja ometaju svakodnevne aktivnosti i fizičko zdravlje.
Prevencija poremećaja u prehrani
Iako su poremećaji u prehrani izuzetno složeni i česti, prevencija je moguća. Svi možemo napraviti razliku mijenjajući način na koji razgovaramo s prijateljima, obitelji, kolegama i drugima. Trebamo zamijeniti negativne misli o vlastitom tijelu zahvalnošću i prihvatanjem. Poremećaji u prehrani mogu biti smrtonosni, stoga je važno da kao društvo ne bojimo razgovarati o njima. Prepoznavanje da predstavljaju problem i identifikacija načina kako podržati, voljeti i ohrabriti ljude u našem životu koji se bore s njima ključan je korak u prevenciji. Moramo ukloniti osjećaj krivnje i srama koji često sprječava ljude da potraže potrebnu pomoć i liječenje.
Prevencija bi trebala uključivati:
- Suočavanje s kulturnom opsesijom fizičkim izgledom kao fizičkim, psihološkim i moralnim pitanjem
- Razumijevanje ponekad iskrivljenog značenja ženstvenosti i muževnosti u današnjem društvu
- Razvoj samopouzdanja i samopoštovanja osobe
- Zdrave prehrambene navike i učenje kako slušati vlastito tijelo
- Kako se nositi s teškim osjećajima i emocijama
- Znati kome se obratiti u slučaju zlostavljanja, naročito kada su u pitanju djeca.
Reference:
Eating Disorders Awareness Week – The Eating Disorder Foundation
