Poplava je pojava neubičajeno velike količine vode na određenom mjestu zbog djelovanja prirodnih sila (velika količina padavina) ili drugih uzroka kao što su propuštanje brana, ratna razaranja i sl. Najvećem zdravstvenom riziku su izložene vulnerabilne skupine stanovništva (djeca, trudnice, hronični bolesnici i stariji ljudi).
Koje su opasnosti od poplava?
- Pojava poplave nosi rizik od zaraznih bolesti, jer često dolazi do prekida snabdijevanja vodom i dispozicije otpadnih tvari, uključujući i izlijevanje kanalizacije.
- Oštećene vodovodne i kanalizacione cijevi povećavaju mogućnost kontaminacije vode za piće. Zagađenom vodom i hranom prenose se crijevne i kožne zarazne bolesti, parazitarne bolesti itd.
- Povećan broj glodara i zmija za vrijeme poplava predstavljaju veliki rizik za zdravlje.
- Osobama koje bose gaze po vodi, plivaju ili se kupaju u vodi kontaminiranoj životinjskim urinom, prijeti posebna opasnost od parazitarnih oboljenja koja se prenose vodom.
- Povećana je opasnost od životinjskih ugriza, najčešće pasa, što može dovesti do infekcije uzročnikom bjesnila.
- Velika stajaća vodena površina omogućava razmnožavanje komaraca i drugih insekata, koji prenose uzročnike niza oboljenja.
- Za vrijeme i nakon prirodnih katastrofa velika je opasnost od ozljeđivanja.
- Srušene električne instalacije, vodom namočene električne utičnice, prekinute plinske cijevi i veliki komadi krhotina predstavljaju opasnosti za zdravlje. Ozljeđenim osobama prijeti i tetanus.
- Na područjima gdje su se vodile ratne operacije prijeti opasnost od mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava.
Koje mjere preduzeti kada postoji opasnost od poplava?
- U kućama uraditi hidroizolaciju u podrumima; električne razvodne ormariće podići na višu ili gornju etažu; ugraditi nepovratne ventile u kanalizacijske odvode, kako bi se spriječilo prodiranje poplavne vode iz kanalizacije;
- Pratiti informativne emisije i vremensku prognozu na radiju i televiziji;
- Pratiti upozorenja od strane civilne zaštite o mogućoj evakuaciji stanovništva;
- Pripremiti najosnovnije rezerve hrane, vode i lijekova.
- Kontaktirati dužnosnike mjesne zajednice ili pripadnike civilne zaštite u cilju informisanja o gradnji nasipa i kanala.
Šta činiti za vrijeme poplave?
Za vrijeme poplave neophodno je sprovođenje mjera kojima se sprječava širenje zaraznih bolesti putem zagađene vode i hrane, kao i mjera koje se odnose na ličnu higijenu, higijenu predmeta i mjesta stanovanja.
- Voda za piće može biti zagađena u poplavljenim područjima, zbog toga vodu sa slavine ne treba piti dok se ne uvjeri da je sigurna za konzumaciju. Do tada treba piti prokuhanu, dezinficiranu ili flaširanu vodu.
- Voda se propisno prokuhava tako što se ostavi da ključa najmanje 1 minutu, kako bi se uništile sve bakterije.
- Ako je voda zagađena hemikalijama, prokuhavanje je neće učiniti prikladnom za piće i takva voda se ne smije koristiti.
- Ukoliko se voda za piće dezinficira, dezinfekciju vršiti prema uputstvu za doziranje, zavisno od dezinfekcionog sredstva. U slučaju nejasnoća vezanih za doziranje dezinfekcionog sredstva obratiti se ustanovi od koje je sredstvo nabavljeno ili dobiveno.
- Ukoliko se za malu djecu koristi samo industrijski pripremljena hrana u limenkama (dječija formula) pripremati je isključivo sa prokuhanom vodom i po uputstvu navedenom na pakovanju.
- Neprokuhana i nedezinficirana voda se ne smije upotrebljavati ni za pranje suđa, zuba, lica, ruku, pranje i pripremu namirnica i pravljenje leda.
- Neophodno je održavanje lične higijene, naročito često pranje ruku sapunom (prije jela, nakon upotrebe WC-a, nakon čišćenja naplavnog otpada i nakon rukovanja artiklima koji su došli u kontakt sa naplavnom ili kanalizacijskom vodom).
- Posebnu pažnju treba obratiti na čistoću ruku kod djece.
Šta učiniti nakon poplave?
Nakon povratka u kuće, pored mjera zaštite koje su se provodile za vrijeme poplave, potrebno je provesti i mjere sanacije objekata i područja koja su bila pod vodom.
- Držati se što dalje od oborenih električnih vodova, a njihovu lokaciju prijaviti elektrodistribuciji.
- Prijaviti eventualna oštećenja plinovoda i plinskih uređaja i ne koristiti ih dok se ne poprave.
- Neophodan je pregled instalacija za dostavu plina i električne energije od strane kvalificiranih stručnjaka.
- Izbjegavati vožnju automobilom zbog mogućeg oštećenja cesta u poplavljenom području.
- Od komunalnih preduzeća tražiti uslugu čišćenja oštećenih septičkih jama i ispiranje kanalizacionog sistema.
- Zbog mogućnosti miješanja sa kanalizacionom vodom obavezno je čišćenje (vrućom vodom i deterdžentom uz obavezno korištenje gumenih rukavica) i dezinficiranje zidova i podova prostorija u koje je dospjela voda za vrijeme poplave.
- Zagađene predmete i materijale koji se ne mogu očistiti i dezinficirati baciti.
- Pranje odjeće i čišćenje obuće.
- Pranje i dezinficiranje dječijih igračaka.
- Bacanje hrane koja je došla u direktan kontakt sa poplavnom vodom, kao i sve kvarljive hrane koja je stajala duže od 4 sata na temperaturi od 50C.
- Čišćenje neoštećenih limenki koje su došle u kontakt sa poplavnom vodom.
- Čišćenje radnih ploha i pribora za jelo i kuhanje.
- Kontrolisano korištenje sredstava za uništavanje insekata i glodara (držati van dohvata djece).
- Zbog povreda koje se veoma česte u naplavljenim područjima, važno je znati da se otvorene rane moraju očistiti i zaštititi flasterom ili zavojem, kako bi se spriječila infekcija.
- Nekada je potreban i dodatni tretman (npr. vakcinisanje protiv tetanusa), a liječničku pomoć je obavezno potražiti ako se pojave crvenilo, otok ili gnojni iscjedak na rani.
- Liječničku pomoć treba potražiti i u slučaju pojave mučnine, povraćanja, slabosti, proliva, povišene temperature itd.