Međunarodni Mjesec borbe protiv bolesti ovisnosti obilježava se svake godine u periodu od 15. novembra do 15. decembra, s ciljem jačanja svijesti javnosti o rizicima i posljedicama zloupotrebe svih sredstava ovisnosti, smanjenja stigme te unaprjeđenja dostupnosti liječenja i podrške osobama koje žive s ovisnošću. Tokom ovog perioda u svijetu te u Federaciji Bosne i Hercegovine, provode se edukativne i preventivne aktivnosti, javne kampanje i stručni skupovi usmjereni na zaštitu zdravlja djece, mladih i odraslih.
U Federaciji BiH, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH u okviru svojih javnozdravstvenih funkcija kontinuirano provodi aktivnosti promocije zdravih stilova života i prevencije bolesti ovisnosti.
Šta je ovisnost?
Savremene klasifikacije bolesti ovisnosti govore o poremećajima upotrebe supstanci i bihevioralnim ovisnostima. Ovisnost je hronično stanje koje karakterišu:
- kompulzivna potreba za upotrebom određene supstance ili ponavljanjem određenog ponašanja,
- gubitak kontrole nad početkom, količinom i prekidom upotrebe,
- nastavak uprkos jasnim, često teškim negativnim posljedicama na fizičko i mentalno zdravlje, porodični život, školovanje ili radno mjesto.
Kod ovisnosti o supstancama najčešće se radi o alkoholu, duhanskim i nikotinskim proizvodima (tradicionalne cigarete, e-cigarete i drugi nikotinski proizvodi), kanabisu, opioidima, stimulansima, sedativima i drugim psihoaktivnim supstancama.
Primjeri bihevioralnih ovisnosti obuhvataju patološko kockanje, problematičnu upotrebu interneta i videoigara, kompulzivnu kupovinu i druga ponašanja koja postaju centralna životna preokupacija, dovode do gubitka kontrole i značajnog narušavanja funkcionisanja.
Iako se naizgled radi o različitim supstancama i ponašanjima, zajedničko im je to da snažno aktiviraju sisteme nagrade u mozgu, što dovodi do razvoja tolerancije, žudnje (cravinga) i apstinencijalnih smetnji.
Globalni teret bolesti ovisnosti
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije:
- procjenjuje se da je u svijetu godišnje 2,6 miliona smrti povezano s konzumacijom alkohola (4,7% svih smrtnih slučajeva) a oko 600.000 smrti s upotrebom psihoaktivnih droga;
- ukupno više od 3 miliona ljudi godišnje izgubi život zbog upotrebe alkohola i droga, pri čemu je najveći teret vidljiv kod muškaraca;
- duhan i drugi duhanski proizvodi uzrokuju više od 8 miliona smrti godišnje, od čega je preko 7 miliona posljedica direktne konzumacije, a više od milion posljedica izloženosti pasivnom pušenju.
U Evropskoj uniji procjenjuje se da je oko 83,4 miliona odraslih osoba (29% stanovnika 15.–64. godine) barem jednom u životu koristilo neku ilegalnu drogu, pri čemu je kanabis najčešće korištena supstanca.
Ovi podaci potvrđuju da su ovisnosti jedan od ključnih javnozdravstvenih izazova savremenog društva, usko povezan s hroničnim nezaraznim bolestima, mentalnim poremećajima, povredama i nasiljem.
Teret ovisnosti u Federaciji BiH – podaci RegiZ-a
U Federaciji BiH je, u skladu sa zakonskim ovlaštenjima, uspostavljen Registar liječenih ovisnika o psihoaktivnim supstancama (RegiZ), kojim upravlja Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH. Registar je uspostavljen od 2019. godine i obuhvata podatke svih zdravstvenih ustanova koje se bave dijagnostikom, liječenjem i rehabilitacijom ovisnosti u FBiH.
Prema analizi prijava liječenih ovisnika za period 2019.–2023. godine:
- u informacioni sistem Zavoda prijavljeno je ukupno 1.120 liječenih ovisnika, sa stopom 51,6 na 100.000 stanovnika;
- najviše liječenih osoba dolazi iz kantona u kojima se nalaze specijalizirani centri za liječenje ovisnosti (Kanton Sarajevo, Zeničko–dobojski kanton);
- kada je riječ o vrsti tretmana, najveći broj ispitanika navodi bolničko-ambulantnu detoksikaciju (63,4%), zatim terapiju u specijaliziranim centrima za odvikavanje (25,2%), dok je manji udio liječen bolničko-stacionarno;
- heroin je i dalje glavno sredstvo ovisnosti kod većine liječenih osoba, dok se stimulansi i depresori nalaze na drugom i trećem mjestu po učestalosti;
- dob prvog uzimanja glavnog sredstva ovisnosti najčešće je između 15. i 24. godine, što naglašava kritičnu važnost prevencije u adolescentnoj dobi.
Registar pokazuje i važnu socijalnu dimenziju problema: najveći broj liječenih ovisnika je nezaposlen ili radi povremeno, a nizak socioekonomski status, porodični konflikti, vršnjački pritisak i dostupnost psihoaktivnih supstanci prepoznaju se kao ključni rizični faktori.
Mladi i duhan/nikotin: GYTS 2019 i novi krug istraživanja
Mladi su posebno ranjiva populacija kada je riječ o razvoju ovisnosti. Podaci iz Globalnog istraživanja pušenja kod školske djece i mladih (GYTS) provedenog u Federaciji BiH 2019. godine, pokazuju da:
- 24,2% učenika uzrasta 13–15 godina spada u kategoriju „trenutnih korisnika duhana“ (bilo koji duhanski proizvod u posljednjih 30 dana);
- 13,8% učenika su trenutni pušači cigareta;
- 16,1% koristi nargilu/shishu;
- veliki udio učenika izjavljuje da im je duhan lako dostupan i da rijetko bivaju spriječeni u kupovini zbog godina.
Ovi nalazi jasno ukazuju da se djeca i mladi u Federaciji BiH susreću s visokom dostupnošću duhanskih i nikotinskih proizvoda, uključujući nargilu i e-cigarete, kao i s agresivnim marketinškim taktikama usmjerenim na ovu dobnu grupu.
U proteklom mjesecu predstavnici Zavoda za javno zdravcstvo Federacije BiH proveli su novi krug anketiranja školske djece i mladih na nivou Federacije BiH. Rezultati istraživanja će biti dostupni u toku naredne godine i poslužit će kao temelj za ažuriranje programa prevencije pušenja i drugih oblika ovisnosti među djecom i mladima.
Radno mjesto i prevencija ovisnosti – program „Zdravo radno okruženje za sve!“
Radno mjesto je okruženje u kojem odrasle osobe provode značajan dio dana i važno je i za promociju zdravih stilova života i prevenciju ovisnosti. Istraživanje nadzora i zaštite zdravlja zaposlenika u Federaciji BiH, koje je Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH proveo u partnerstvu s Udruženjem za prevenciju ovisnosti NARKO-NE, pokazalo je da značajan dio zaposlenih navodi da radno okruženje utiče na njihovo zdravlje te da postoji visok interes poslodavaca za učešće u programima prevencije u radnom okruženju.
Na temelju ovih nalaza razvijen je program „Zdravo radno okruženje za sve!“, zajednički program Zavoda i Udruženja NARKO-NE, stručnog centra za prevenciju ovisnosti, osmišljen kao sveobuhvatan pristup promociji zdravlja na radnom mjestu s fokusom na prevenciju upotrebe psihoaktivnih supstanci, jačanje međusobne podrške među kolegama i stvaranje sigurnog i poticajnog radnog okruženja. Program je namijenjen poslodavcima, menadžmentu i odjelima za ljudske resurse te pruža edukacije, alate za izradu internih politika i podršku pri uvođenju mjera prevencije ovisnosti u radnom okruženju.
Tokom 2024. i 2025. godine održano je više stručnih događaja u okviru ove saradnje – prezentacije i obuke „Zajedno za zdravo radno okruženje!“ te okrugli sto na temu „Unaprjeđenje zdravlja uposlenika u radnom okruženju“, koji su okupili predstavnike javnog zdravstva, poslodavaca i drugih relevantnih institucija. Ove aktivnosti pokazuju da je prevencija ovisnosti na radnom mjestu važan segment javnozdravstvenog djelovanja Zavoda, u partnerstvu sa specijaliziranim organizacijama za prevenciju ovisnosti.
Simptomi i posljedice ovisnosti
Simptomi ovisnosti razlikuju se ovisno o supstanci ili ponašanju, ali često uključuju:
- jaku i ponavljanu žudnju za supstancom ili aktivnošću,
- gubitak kontrole (osoba konzumira više ili duže nego što je planirala),
- razvoj tolerancije (potrebne sve veće količine za isti efekt),
- pojavu apstinencijalnih simptoma (fizičkih i emocionalnih) pri pokušaju prestanka,
- zanemarivanje obaveza u školi, na poslu ili u porodici,
- nastavak upotrebe uprkos jasnim štetnim posljedicama.
Dugoročne posljedice obuhvataju: kardiovaskularne, respiratorne i malignе bolesti, oštećenje jetre i mozga, psihičke poremećaje (depresija, anksioznost, psihoze), socijalnu izolaciju, porodično nasilje, nezaposlenost i povećan rizik od siromaštva i beskućništva.
Tretman: Ovisnost je bolest koja se može liječiti
Ovisnost je složen, ali liječiv poremećaj. Savremeni tretman podrazumijeva:
- medikamentoznu terapiju (npr. supstitucijska terapija kod opioidne ovisnosti, lijekovi za smanjenje žudnje za alkoholom, farmakoterapija kod duhana),
- psihoterapijske intervencije (motivacioni intervjui, kognitivno-bihevioralna terapija, porodična terapija, grupna terapija),
- rehabilitaciju i resocijalizaciju, uključujući programe oporavka u zajednici,
- grupe podrške i vršnjačku pomoć,
- integrisani pristup komorbidnim mentalnim poremećajima.
Izbor tretmana zavisi od vrste i težine ovisnosti, trajanja, prisustva drugih zdravstvenih problema te motivacije osobe i podrške okoline. Blagovremeno javljanje i rani pristanak na liječenje značajno povećava vjerovatnoću uspješnog oporavka.
Prevencija – ulaganje koje donosi najveću dobit
Prevencija ovisnosti počinje mnogo prije prvog kontakta s drogom, alkoholom ili duhanom. Ključne mjere uključuju:
- ranu edukaciju u porodici i školi o rizicima upotrebe duhana, alkohola, droga i problematičnih ponašanja;
- dosljednu primjenu zakonskih mjera koje ograničavaju dostupnost supstanci djeci i mladima (zabrana prodaje, oglašavanja i sponzorisanja, povećanje cijena i poreza);
- kreiranje zdravih školskih i radnih okruženja u kojima se potiče fizička aktivnost, kvalitetna ishrana, mentalno zdravlje i zdravi načini nošenja sa stresom;
- jačanje roditeljskih vještina i porodične podrške;
- rano prepoznavanje rizičnih oblika ponašanja i upućivanje u stručnu pomoć;
- smanjivanje stigme – ovisnost treba posmatrati kao zdravstveni problem, a ne moralni neuspjeh.
Iz istih razloga, kroz promotivne kampanje, edukativne materijale, vodiče za nastavnike i zdravstvene radnike, te kroz programe usmjerene na djecu, adolescente i radno aktivnu populaciju, Zavod nastoji da informacija postane zaštita, a edukacija najbolja prevencija.
Tokom Mjeseca borbe protiv bolesti ovisnosti 2025. godine, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH podsjeća:
- da je svaki oblik ovisnosti bolest koja se može prevenirati i liječiti,
- da je podrška porodice, škole, zdravstvenog sistema i zajednice ključna za oporavak,
- da pravovremena informacija, otvoren razgovor i smanjenje stigme spašavaju živote.
Ako sumnjate na problem ovisnosti kod sebe ili bliske osobe, potražite stručnu pomoć – razgovor sa zdravstvenim radnikom ili savjetovalištem prvi je i najvažniji korak ka promjeni.
Reference / Izvori
- World Health Organization (WHO).
Over 3 million annual deaths due to alcohol and drug use, majority among men.
Dostupno na:
https://www.who.int/news/item/25-06-2024-over-3-million-annual-deaths-due-to-alcohol-and-drug-use-majority-among-men - World Health Organization (WHO).
Tobacco – Fact sheet.
Dostupno na:
https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco - European Union Drugs Agency (EUDA, ranije EMCDDA).
European Drug Report 2024: Trends and Developments. 2024.
Dostupno na:
https://www.euda.europa.eu/publications/european-drug-report/2024_en - World Health Organization (WHO).
Global Youth Tobacco Survey – Federation of Bosnia and Herzegovina 2019: Fact sheet (ages 13–15). 2019.
Dostupno na:
https://cdn.who.int/media/docs/default-source/ncds/ncd-surveillance/data-reporting/bosnia-and-herzegovina/federation-of-bosnia-and-herzegovina-gyts-2019-factsheet-(ages-13-15)-final_508c.pdf - Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH.
Analiza prijava liječenih ovisnika od psihoaktivnih supstanci u Federaciji BiH 2019.–2023.
Dostupno na:
https://www.zzjzfbih.ba/analiza-prijava-lijecenih-ovisnika-od-psihoaktivnih-supstanci-u-federaciji-bih/ ZZJZ FBiH
