Međunarodni dan djeteta, koji se obilježava 20. novembra, prilika je za podsjećanje na univerzalnost dječijih prava, ostvareni napredak, ali i izazove u osiguravanju uslova za zdravo, sigurno i dostojanstveno odrastanje svakog djeteta. Ovaj datum obilježava godišnjicu usvajanja Deklaracije o pravima djeteta iz 1959. godine i Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta iz 1989. godine.
Konvencija o pravima djeteta jedan je od najznačajnijih međunarodnih instrumenata za zaštitu ljudskih prava. Njome je potvrđeno da je svako dijete, bez obzira na porijeklo, spol, zdravstveno stanje, socijalni status ili druge lične okolnosti, nosilac vlastitih prava. Četiri temeljna načela Konvencije su nediskriminacija, najbolji interes djeteta, pravo na život, opstanak i razvoj te pravo djeteta da izrazi svoje mišljenje i da ono bude uvaženo u skladu s njegovim uzrastom i zrelošću.
Dječija prava obuhvataju pravo na život, zdravlje, obrazovanje, odgovarajuće životne uslove, porodično okruženje, igru i slobodno vrijeme, kao i zaštitu od nasilja, zanemarivanja, diskriminacije i eksploatacije. Njihovo ostvarivanje predstavlja zajedničku odgovornost porodice, institucija i društva u cjelini.
Pravo na zdravlje i optimalan rast i razvoj djece
Pravo na zdravlje jedno je od temeljnih dječijih prava i preduslov za pravilan rast, razvoj i ostvarivanje punih potencijala svakog djeteta. Savremeni javnozdravstveni pristup podrazumijeva očuvanje fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja uz uvažavanje porodičnih, društvenih, ekonomskih i okolišnih faktora koji utiču na zdravlje.
Posebno značajan period predstavlja rano djetinjstvo, kada se postavljaju temelji fizičkog, kognitivnog, emocionalnog i socijalnog razvoja. Kvalitetna ishrana, dostupna zdravstvena zaštita, emocionalna sigurnost i mogućnosti za rano učenje imaju dugoročan uticaj na zdravlje i kvalitet života.
Zbog toga su promocija dojenja i pravilne ishrane, redovna imunizacija, praćenje rasta i razvoja, preventivni pregledi, fizička aktivnost i pravovremeno prepoznavanje razvojnih odstupanja od izuzetnog značaja. Ostvarivanje ovih ciljeva zahtijeva dostupnu zdravstvenu zaštitu i kontinuiranu saradnju zdravstvenog, obrazovnog i socijalnog sektora, uz podršku roditeljima i starateljima.
Mentalno zdravlje djece i adolescenata
Mentalno zdravlje djece i adolescenata predstavlja jedan od važnih javnozdravstvenih prioriteta. Anksioznost, depresivni simptomi, emocionalne i ponašajne poteškoće, vršnjačko nasilje i socijalna izolacija mogu značajno uticati na kvalitet života i cjelokupan razvoj djece.
Posebnu pažnju zahtijeva i digitalno okruženje. Neprimjerena upotreba digitalnih tehnologija može povećati izloženost elektronskom nasilju, štetnim sadržajima i narušavanju privatnosti. Zbog toga je važno razvijati digitalnu pismenost, odgovorno korištenje tehnologija i odgovarajuće mehanizme zaštite djece.
Prema UNICEF-ovoj analizi položaja djece i adolescenata u Bosni i Hercegovini iz 2025. godine, gotovo 40% adolescenata suočava se s anksioznošću i depresijom, dok više od polovine onih kojima je potrebna podrška ne uspijeva doći do odgovarajuće pomoći. Ovi podaci ukazuju na potrebu za jačanjem preventivnih programa, dostupnosti stručne podrške i saradnje zdravstvenih i obrazovnih ustanova.
Siromaštvo, socijalne nejednakosti i zaštita djece od nasilja
Siromaštvo i socijalne nejednakosti predstavljaju značajne prepreke u ostvarivanju dječijih prava. Ograničen pristup kvalitetnoj ishrani, zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i sigurnom stanovanju može dugoročno ugroziti zdravlje i razvoj djece. Posebno su ranjiva djeca s poteškoćama u razvoju, djeca iz siromašnih porodica, romska djeca i djeca bez roditeljskog staranja. Zbog toga su podrška porodicama, dostupnost socijalnih i zdravstvenih usluga i jednake mogućnosti za razvoj od posebnog značaja.
Svako dijete ima pravo na život bez nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja i eksploatacije. Fizičko, emocionalno i seksualno nasilje, vršnjačko i elektronsko nasilje mogu ostaviti ozbiljne i dugoročne posljedice na fizičko i mentalno zdravlje. Njihovo sprječavanje zahtijeva pravovremeno prepoznavanje, prijavljivanje i koordinisano djelovanje zdravstvenih, obrazovnih, socijalnih i drugih nadležnih institucija, uz poštivanje najboljeg interesa djeteta.
Obrazovanje, participacija i savremeni izazovi dječijih prava
Dostupno i kvalitetno obrazovanje jedan je od osnovnih preduslova za razvoj individualnih potencijala i socijalnu uključenost djece. Posebno je važno osigurati inkluzivno obrazovanje i jednake mogućnosti za svu djecu, bez obzira na njihove razvojne, zdravstvene i socioekonomske okolnosti.
Važan princip Konvencije jeste i pravo djeteta da slobodno izrazi svoje mišljenje o pitanjima koja ga se tiču. Uključivanje djece i adolescenata u donošenje odluka o njihovom zdravlju, obrazovanju i sigurnosti doprinosi kvalitetnijem planiranju i unaprjeđenju programa usmjerenih na njihovu dobrobit.
Savremeni izazovi poput klimatskih promjena, zagađenja okoliša, migracija, humanitarnih kriza i digitalizacije, dodatno utiču na uslove odrastanja djece. Zaštita njihovih prava podrazumijeva stvaranje zdravog i sigurnog životnog okruženja, zaštitu od okolišnih rizika i osiguravanje sigurnog pristupa digitalnim tehnologijama.
Položaj djece u Bosni i Hercegovini – prioriteti za djelovanje
UNICEF-ova analiza Situation Analysis of Children and Adolescents in Bosnia and Herzegovina iz 2025. godine ukazuje na napredak u pojedinim oblastima, ali i na značajne izazove u ostvarivanju dječijih prava, posebno u pogledu siromaštva, imunizacije, mentalnog zdravlja, dostupnosti predškolskog obrazovanja i socijalne zaštite.
Među važnim pokazateljima izdvajaju se:
- Imunizacija: obuhvat prvom dozom vakcine protiv morbila iznosio je 55%, što je znatno ispod nivoa potrebnog za kolektivnu zaštitu.
- Mentalno zdravlje: gotovo 40% adolescenata suočava se s anksioznošću i depresijom, uz značajne prepreke u pristupu stručnoj podršci.
- Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: obuhvat djece uzrasta od tri do pet godina iznosio je 43,4% u školskoj 2023/2024. godini.
- Socijalna uključenost: djeca iz marginaliziranih i socijalno ugroženih grupa suočavaju se s dodatnim preprekama u ostvarivanju svojih prava.
Ovi pokazatelji ukazuju na potrebu za jačanjem primarne zdravstvene zaštite i preventivnih programa unaprjeđenjem obuhvata imunizacijom, dostupnijim uslugama mentalnog zdravlja, ranim prepoznavanjem razvojnih odstupanja, smanjenjem socijalnih i zdravstvenih nejednakosti te jačanjem podrške porodicama. Posebno je važna međusektorska saradnja i kontinuirano praćenje pokazatelja zdravlja i dobrobiti djece.
Uloga javnog zdravstva u zaštiti dječijih prava
Javno zdravstvo ima značajnu ulogu u ostvarivanju prava djece na zdravlje, razvoj, zaštitu i jednake mogućnosti. Njegove aktivnosti obuhvataju promociju zdravlja, zdravstveno obrazovanje, prevenciju bolesti, praćenje zdravstvenog stanja stanovništva i prepoznavanje zdravstvenih nejednakosti.
Zavodi za javno zdravstvo i druge zdravstvene ustanove doprinose unapređenju zdravlja djece kroz preventivne programe, promociju imunizacije, pravilne ishrane, fizičke aktivnosti i mentalnog zdravlja, kao i aktivnosti usmjerene na podršku ranom rastu i razvoju. Za postizanje održivih rezultata neophodna je saradnja zdravstvenog sistema s obrazovnim ustanovama, institucijama socijalne zaštite, lokalnim zajednicama i drugim relevantnim akterima.
Svako dijete ima pravo na zdravo i sigurno djetinjstvo
Obilježavanje Međunarodnog dana djeteta prilika je da se podsjetimo da dječija prava nisu samo međunarodne deklaracije i zakonske obaveze, već vrijednosti koje se moraju svakodnevno ostvarivati kroz konkretne aktivnosti i odgovorno djelovanje društva.
Ulaganje u zdravlje, obrazovanje, sigurnost i pravilan razvoj djece predstavlja ulaganje u budućnost cjelokupne zajednice. Djeca koja odrastaju u sigurnom, zdravom i poticajnom okruženju imaju veće mogućnosti da razviju svoje potencijale i ostvare kvalitetan život.
Reference:







