Svjetska zdravstvena organizacija 19. listopada obilježava Međunarodni dan borbe protiv raka dojke s ciljem podizanja svijesti i promovisanja pravovremene i učinkovite kontrole, dijagnoze i liječenja žena širom svijeta.
Važnost obilježavanja i podizanja svijesti u brobi protiv karcinoma dojke je i u mnoštvu dana i aktivnosti koji imaju za cilj što raniju dijagnostiku i pristup tretmanu. Tako postoje:
- Dan narcisa-prva subota proljeća ožujka /marta
- Mjesec borbe protiv raka dojke, oktobar/listopad
- Međunarodni /nacionalni dan borbe protiv raka dojke
- Nacionalni dan mamografije u SADu
- Dan svjesti o metastatskom raku dojke
- Svjetska sedmica svijesti o karcinomu dojke muškaraca
- Dan dojki & Bra day- Breast Reconstruction Awareness Day
To što se raku dojke daje impresivna količina društvene svijesti nije slučajno; rezultat je decenija posvećenog aktivizma počevši od 1970-ih. Do ovog trenutka, rak dojke je bio „nevidljivo“ stanje o kojem se ne govori, a koje su žene doživljavale privatno i u tišini, sa stidom, a ne sa društvenom podrškom. Trebalo je da se desi feminističko organizovanje koje je ciljalo na odnos između pacijentica i medicinskog establišmenta kojim dominiraju muškarci, da to pitanje izađe u javnost i postane manje stigmatizirano.
Savremena borba protiv raka dojke uspjela je promovirati vidljivost bolesti, odati počast onima koji su od nje umrli i dati pacijentima resurse za upravljanje bolešću, kao i osjećaj nade za budućnost. Ali to se nije dogodilo preko noći, niti je nastalo od kampanje ružičaste vrpce započete početkom 1990-ih.
Kada je počeo Mjesec borbe protiv raka dojke?
Mjesec borbe protiv raka dojke započeo je 1985. godine kroz partnerstvo između Američkog društva za borbu protiv raka i Imperial Chemical Industries, koja je u međuvremenu postala dio AstraZenece, proizvođača lijekova protiv raka dojke. Izvorno je stvoren kao način da se žene potaknu na redovite mamografije, ali se od tada proširio na liječenje, istraživanje i financiranje.
Dan narcisa
Prve subote proljeća žene su pokrenule akciju podjele narcisa, sa ciljem podizanja društvene svijesti o važnosti preventivnih pregleda dojki a u svrhu ranog otkrivanja raka dojke i posljedično, smanjenja smrtnosti.
Ružičasta vrpca
Prva nacionalna kampanja koja je koristila ružičastu vrpcu bila je 1992. od strane Estée Lauder kozmetike.
Nacionalni dan mamografije u SAD-u, dio je mjeseca svjesti o raku dojke i obilježava se trećeg petka u oktobru svake godine od 1993.
Pored iznimnog značaja za podizanje vlastite svijesti o značaju preventivnih pregleda stanovništva, mnoge zemlje (posebno zapadne) postale su mjesto iznimne tehnokratizacije i komercijalizacije uključene u nacionalne preventivne programe, gdje su mamografski probiri pokrenuli stalna ulaganja u svijest o raku dojke kao društvenom uzroku i jednom od problema javnog zdravlja.
Mamografija je neinvazivna procedura koja se koristi za provjeru raka dojke kod žena, čak i ako nemaju znakove ili simptome bolesti. Pregledi uključuju niz rentgenskih snimaka svake dojke i odlični su za otkrivanje tumora duboko unutar tkiva dojke koji se ne mogu opipati.
Mamografi koriste vrlo niske doze rendgenskih zraka i koriste se nakon što je rak otkriven, pa čak i izliječen, kako bi se osiguralo da je rak uklonjen ili da je uspješno u remisiji.
Cilj Dana mamografije je širenje svijesti o skrininzima raka dojke koji pomažu u otkrivanju raka i drugih zdravstvenih problema povezanih s dojkama.
Američko društvo za borbu protiv raka preporučuje da sve žene slijede nacionalne smjernice kada je u pitanju rano otkrivanje raka dojke, a cilj je osigurati da:
- Sve žene u dobi od 40 do 44 godine imaju izbor započnu godišnji skrining raka dojke ako to žele.
- Žene od 45 do 55 godina imaju pristup skriningu raka dojke svake godine
- Žene starije od 55 godina trebale bi da se pregledaju svake 2 godine
- Sve žene trebaju imati pristup tačnim i ažuriranim informacijama o raku dojke i povezanim rizicima, te prevenciji.
Osvještena kritika je ukazala da je pogrešna predodžba i uvjerenje da su mamografski pregledi krajnji odgovor na problem raka dojke, ukazujući na očitu komercijalizaciju bolesti i u novije vrijeme feminizacija raka dojke kroz stereotipe, trivijalizaciju i objektivizaciju žena. Mnoga društva za borbu protiv raka, priznala su ograničenja mamografskog probira, a uz informisano odlučivanje utemeljeno na dokazima o tome treba li i kada izvršiti probir, prevencija se smatra osobnim izborom i brigom za zdravlje.
Oportunistički u odnosu na organizirani probir
Oportunistički programi pružaju probir/screening ženama koje pristupaju zdravstvenoj zaštiti zbog nekog drugog zdravstvenog razloga, a na njihov zahtjev ili im se ponudio probir, dok organizirani programi pružaju obuhvat svim ženama u ciljanoj podskupini populacije, s povećanim rizikom. Iz javnozdravstvene perspektive, organizirano probir je bolji od oportunističkog probira, jer:
1) ima veći potencijal za smanjenje stope smrtnosti od raka (dostizanjem više ljudi);
2) osigurava ravnopravniji pristup skrbi (sudjelovanje obično ne ovisi o plaćanju pacijenta);
3) to pruža pristup na razini populacije za zaštitu pacijenata od potencijalne štete probira (kontrola kvalitete može biti lakša);
4) smanjuje ukupne troškove pojedinačnog pregleda (ekonomičnost razmjera).
Međutim, postoje značajni izazovi za organizirane probira, osobito u nerazvijenim zemljama ili regijama s decentraliziranim sistemom zaštite poput Federacije BiH, uz ograničena raspoloživa sredstva.
Teret raka dojke može se smanjiti ranim otkrivanjem i liječenjem raka, prije nego što pokažu bilo kakve simptome. U okruženjima s dobrim resursima, organizirani probir mamografijom preporučuje se svake dvije godine za žene u dobi od 50 do 69 godina. U okruženjima s ograničenim resursima, gdje programi mamografskog probira možda nisu izvedivi, čini se da je klinički pregled dojki put naprijed (vidi WHO/PAHO Position Paper i Sažetak preporuka o mamografskom probiru).
Statistika
Rak dojke najčešća je vrsta raka i najčešći uzrok smrti od raka kod žena diljem svijeta. Rak dojke uzrokuje više izgubljenih godina života prilagođenih invaliditetu kod žena nego bilo koji drugi rak. Teret koji predstavlja rak dojke nesrazmjerno je veći u zemljama u razvoju, gdje se većina smrti od raka dojke događa prerano, kod žena mlađih od 70 godina.
Globalna inicijativa SZO-a protiv raka dojke ima za cilj smanjiti smrtnost od raka za 2,5% godišnje, u svijetu, čime bi se izbjeglo 2,5 miliona prijevremenih smrti od raka dojke žena mlađih od 70 godina u periodu između 2020. i 2040.
(https://www.paho.org/en/topics/breast-cancer )
Amerika je bila odgovorna za gotovo četvrtinu novih slučajeva raka dojke u 2020. U Latinskoj Americi i na Karibima udio žena oboljelih od ove bolesti prije 50. godine života (32%) je mnogo veći nego u Sjevernoj Americi (19% ).
Federacija BiH
Incidenca (broj novootkrivenih slučajeva) oboljevanja u zadnje tri godine (2018- 2020) je konstantna, i to 540 novo oboljelih žena i stopom od 48,5/100 000 (2020), te indexom strukture od 23%, od svih novotkrivenih slučajeva karcinoma pomenute godine. Zastupljenost novootkrivenih CA dojke prethodnih godina bila 21% (2019. godine) i 23% (2018. godine).
U ukupnoj zastupljenosti oboljelih osoba sa malignitetom dojke (prevalenci), na nivou primarne zdravstvene zaštite, vidimo skok 2021.g, nakon vremena pandemijske zatvorenosti zdravstvenih ustanova (2019-2021).
U ukupnoj listi smrtnosti od karcinoma kod stanovništva FBiH, pošto rak dojke pogađa muškarce i žene, je karcinom dojke zastupljen sa 6%.
U strukturi umrlih, došlo je do promjene ranga tj mjesta zastupljenosti CA dojke u zadnjih par godina. Naime, 2021. i 2020. godine je CA dojke na prvom mjestu uzroka smrti od karcinoma žena sa zatupljenošću od 15% (2021.) , tj 18,3% (2020.g) u ukupnom broju umrlih, iza njega slijede karcinom bronha i kolorektalni karcinomi žena dok je 2018. godine i 2019. godine Ca dojke bio niži, sa indexom strukture 14,9 (2019.), odnosno 14,2 (2018.) i bio je na drugom mjestu umrlih žena, iza Ca pluća, bronha i traheje.
Ključne činjenice
Riziko faktori
Karakteristike koje su povezane s većim rizikom od razvoja raka dojke uključuju pretilost, konzumaciju alkohola, obiteljsku povijest raka dojke, izloženost zračenju, reproduktivnu i hormonalnu povijest, te korištenje duhana.
Iako su uzroci raka dojke uglavnom nepoznati, čimbenici rizika uključuju obiteljsku povijest raka dojke, ranu dob menstruacije (prije 12. godine života), nuliparitet (nerađanje) i kasnu dob prvog poroda (nakon 30. godine života), te kasniji ulazak u menopauzu (nakon 55. godine života)
Zaštitni faktori uključuju dojenje, tjelesnu aktivnost, kasnu menarhu, ranu trudnoću, paritet i ranu menopauzu.
Otprilike polovina slučajeva razvija se u žena bez identificiranih faktora rizika osim ženskog spola i dobi od 40 i više godina.
Sljedeći faktori mogu povećati rizik od razvoja raka dojke kod osobe:
- Najveći faktori rizika za rak dojke su spol (biti ženska osoba).
- Dob. Rizik od razvoja raka dojke raste sa godinama, pri čemu se većina karcinoma razvija nakon 50. godine. Srednja dob za razvoj raka dojke je 63 godine
- Lična istorija raka dojke. Žena koja je imala rak dojke u jednoj dojci ima veći rizik od razvoja novog raka druge dojke.
- Porodična istorija raka dojke. Rak dojke može se pojaviti u porodici u bilo kojoj od ovih situacija:
- Ispod 15% žena koje razviju rak dojke imaju člana porodice kome
- 1 ili više žena ( u prvom stepenu (majku, sestru, kćer) ima dijagnozu raka dojke u dobi od 45 godina ili mlađoj, rizik od razvoja raka dojke je skoro udvostručen.
- 1 ili više žena ima dijagnozu raka dojke prije 50. godine s dodatnom porodičnom anamnezom raka, kao što su rak jajnika, metastatski rak prostate i rak gušterače
- Postoje karcinomi dojke i/ili jajnika u više generacija na jednoj strani porodice, kao što je i baka i tetka na očevoj strani porodice kojima je oboma dijagnosticiran 1 od ovih karcinoma
- Ženi u porodici dijagnosticiran je drugi rak dojke na istoj ili drugoj dojci ili ima rak dojke i jajnika
- Muškom rođaku dijagnosticiran je rak dojke
Otprilike 85% karcinoma dojke javlja se kod žena bez ikakve porodične istorije raka dojke.
- Vjeruje se da se rak dojke kod žena bez ikakve porodične anamneze bolesti javlja zbog posljedica života i procesa starenja, a ne zbog mutacija gena koje su naslijeđene.
- Genske mutacije koje su naslijeđene od bioloških roditelja pojedinca povezane su u samo 5-10% dijagnoza raka dojke.
- Najčešće mutacije gena za rak dojke su BRCA1 i BRCA2
- Postoji u proseku 72% životnog rizika za razvoj raka dojke za žene sa mutacijom gena BRCA1, sa 69% doživotnog rizika za one sa mutacijom gena BRCA2.
- Pozitivna potvrda za BRCA1 ili BRCA2 rak dojke ima tendenciju razvoja kod mlađih žena.
- Postoji dodatni faktor rizika sa mutacijama gena BRCA1 ili BRCA2 za rak jajnika.
- Muškarci koji su pozitivni na mutaciju BRCA2 imaju 6,8% životni faktor rizika za rak dojke.
- Manje su učestale asocijacije raka dojke povezane sa BRCA1 mutacijom kod muškaraca.
Koji su simptomi raka dojke?
U samom početku razvoja maligne tvorbe dojke, žena najčešće nema nikakvih simptoma.
Rak dojke nastaje u stanicama koje oblažu kanale (85%) ili lobule (15%) u žljezdanom tkivu dojke.
Kada je ograničen na kanalić ili lobulus gdje je započeo, ne uzrokuje simptome, ali može napredovati i zahvatiti okolno tkivo, a na kraju i lokalne limfne čvorove i druge organe.
Rak dojke najčešće se manifestira kao bezbolna kvržica u dojci. Važno je da se žene koje pronađu abnormalnu kvržicu što prije posavjetuju s liječnikom, čak i ako nema boli. Kvržice na dojkama mogu se razviti iz drugih razloga osim raka (do 90%). Rak dojke može se manifestirati na više načina, zbog čega je važan kompletan liječnički pregled. Važno je naglasiti kako je u najvećem broju slučajeva pronađena kvržica na dojci dobroćudne naravi, a predstavlja jednu od benignih promjena dojke – cistu, fibroadenom, fibrocističnu promjenu ili dr.
Promjene koje trebaju pobuditi sumnju na zloćudnu tvorbu dojke su:
Ostali simptomi raka dojke uključuju zadebljanje dojke, promjenu veličine, oblika ili izgleda dojke, promjene na koži poput crvenila, ranice, udubljenja, promjenu izgleda bradavice ili kože oko nje (areola) i/ili abnormalni iscjedak iz bradavice, kvržica u pazušnoj jami,
Uznapredovali karcinomi dojke mogu prodrijeti kroz kožu i proširiti se na druge dijelove tijela, izazivajući dodatne simptome.
Osim navedenih simptoma, treba obratiti pažnju i na bol u dojci koja je konstantna i nije ovisna o menstruacijskom ciklusu, neobjašnjivi gubitak težine, bolove u kostima i oticanje ruke na jednoj strani.
Otprilike 50% slučajeva raka dojke napreduje u metastatsku bolest, što znači da se stanice raka putem krvotoka prošire u susjedne organe, najčešće limfne čvorove, pluća, jetru, kosti i mozak. U takvom uznapredovalom stadiju bolesti javljaju se i opći simptomi kao što su slabost, mučnina, glavobolja, gubitak apetita, bezvoljnost, naticanje u području pazuha, stalna bol u kostima, žeđ, učestalo mokrenje, umor, razdražljivost.
90% oboljelih žena može izliječiti, ako se bolest otkrije u početnom stadiju. Izgledi preživljavanja nakon dijagnoze raka dojke dramatično su se poboljšali u zemljama s visokim dohotkom, koje su doživjele pad od 40% u dobno standardiziranoj smrtnosti od raka dojke između 1980. i 2020., nakon uvođenja programa ranog otkrivanja i standardiziranih protokola liječenja.
Većina slučajeva dijagnosticira se kod starijih žena, čak preko 80% novooobljelih je starije od 50 godina. Od raka dojke mogu oboljeti i mlađe žene, ali rjeđe, pa je važno da se već od najranije mladosti započne s redovitim pregledima grudi.
Liječenje raka dojke može biti učinkovito, osobito ako se rano otkrije. Obično uključuje operaciju sa ili bez zračenja i lijekova. Učinkovitost liječenja ovisi o podvrgavanju cijelom tijeku liječenja.
Palijativna i suportivna skrb pomažu u poboljšanju kvalitete života pacijenata i njihovih obitelji te mogu pozitivno utjecati na tijek bolesti, s ciljem zadovoljenja suportivne skrbi, psihosocijalnih i duhovnih potreba žena s rakom dojke.
Rak dojke može se rano otkriti i učinkovito liječiti. Programi podizanja svijesti o zdravlju dojki mogu povećati razumijevanje žena o rizicima te o znakovima i simptomima koji zahtijevaju hitnu liječničku pomoć. Organizirani programi probira raka dojke mogu otkriti rak u ranijoj fazi. Većina žena s dijagnosticiranim ranim stadijem bolesti (I i II) ima dobru prognozu, s ukupnim stopama 5-godišnjeg preživljenja od 80-90%.
Izazov je uspostaviti i održati učinkovite programe podizanja svijesti o raku dojke i programa probira, s pravovremenim pristupom odgovarajućem liječenju i smanjenim preprekama skrbi, osobito u okruženjima s ograničenim resursima )
Svijest, rano otkrivanje, točna dijagnoza i odgovarajuće liječenje trenutno su dostupne strategije za rješavanje raka dojke. Organizirani programi probira s mamografijom doveli su do ranije dijagnoze, a zajedno s učinkovitim liječenjem doveli su do smanjenja smrtnosti od raka dojke u zemljama s visokim dohotkom. U okruženju s ograničenim resursima, postoje mnogi izazovi u provedbi tako učinkovitih organiziranih programa probira. Još uvijek je nejasno smanjuju li populacijski programi koji koriste samopregled dojki i klinički pregled dojki stope smrtnosti, iako to mogu biti učinkovite strategije za podizanje svijesti i poticanje žena da rano potraže liječničku pomoć.
Ženama s dijagnozom raka dojke palijativna skrb može smanjiti bol i patnju. Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu života pacijenata i njihovih obitelji, a može pozitivno utjecati i na tok bolesti. Može zadovoljiti potrebe žena i obiteljima da se nose s problemom. kojima je potrebno olakšanje od simptoma raka dojke, kao i njihove potrebe za psihosocijalnom i duhovnom podrškom.
Reference:
- Knowledge-summary—early-detection.pdf Breast Health Awareness And Early Detection Strategies paho.org
- https://www3.paho.org/hq/index.php?option=com_content&view=article&id=10087:2014-paho-observes-breast-cancer-awareness-month&Itemid=40591&lang=fr#gsc.tab=0
Priprmila: prim. dr Milka Dančević-Gojković
