Globalna kampanja obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama je započeta 1991. godine, a svake godine ga i dalje koordinira Centar za žensko globalno vodstvo. Pokrenule su ga aktivistice inauguralnog Women's Global Leadership Institute.
Kao potpora ovoj inicijativi civilnog društva, UNiTE kampanja glavnog tajnika Ujedinjenih naroda do 2030. za okončanje nasilja nad ženama (UNiTE kampanja) poziva na globalne akcije za povećanje svijesti, poticanje napora u zagovaranju i dijeljenje znanja i inovacija Ujedinjeni narodi obilježavaju 16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja od 25. studenog do 10. prosinca 2021., pod globalnom temom koju je postavila UNiTE kampanja glavnog tajnika UN-a: “Narančasti svijet: okončajte nasilje nad ženama odmah!”
U spomen na događaj brutalnog atentata 1960. godine na tri sestre Mirabal, političkih aktivistkinja iz Dominikanske Republike, određeno je obilježavanje Međunarodnog dana kao proširivanje aktivizma i šire poticanje svijesti o nasilju nad ženama.
Svrha obilježavanja dana je, da se organizacijsku strategiju pojedinci i organizacije diljem svijeta kako bi pozvali na prevenciju i eliminaciju nasilja nad ženama i djevojkama.
Kada su svjetski čelnici usvojili Ciljeve održivog razvoja 2015. godine, prepoznali su da je okončanje nasilja nad ženama i djevojčicama preduvjet za postizanje razvojne agende. Cilj 5 o ravnopravnosti spolova uključuje poseban cilj za okončanje svih oblika nasilja nad ženama, uključujući trgovinu ljudima, druge oblike seksualnog nasilja i štetne prakse. Ipak, resursi posvećeni rješavanju ovog problema ne odgovaraju razmjeru izazova.
Definicija
Nasilje nad ženama je bilo koji čin rodno uvjetovanog nasilja koji rezultira ili će vjerojatno rezultirati fizičkom, seksualnom ili psihičkom ozljedom ili patnjom za žene, uključujući prijetnje za takva djela, prisila ili namjerno oduzimanje slobode, bilo da se događa u javnosti ili u privatnom životu. Nasilje počinjeno nad nekim na temelju njihovog ili njezinog rodnog izražavanja ili identiteta, je rodno nasilje, i uključuje intimno partnersko nasilje, zapostavljanje i zanemarivanje, ekonomsko nasilje, dječji brak, i iskorištavanje,i reproduktivnu i seksualnu prisilu.
Rasprostranjenost (globalno) i ključne činjenice
Dvostruko je veća vjerojatnost da obiteljsko zlostavljanje ostane neprijavljeno u usporedbi s nasiljem koje se događa u javnosti, što ukazuje da nasilje u obitelji može biti nedovoljno prijavljeno nadležnim tijelima u usporedbi sa drugim oblicima nasilja nad ženama.
Globalno, 243 miliona žena i djevojčica je iskusilo u protekloj godini neki vid nasilja od svog partnera. Tek nešto manje od 40 % ih je potražilo pomoć
Od svih ubistava u svijetu tijekom 2012.godine, gotovo polovina su bile žrtve partnera ili člana obitelji..
- U svijetu živi po procjenama, jedna od tri žene starije od 15 godina je izloženo nekom vidu nasilja a; 15 miliona adolescentkinja u svijetu je iskusilo neželjeni i prisilni seksualni akt.
- Globalno, 245 miliona djevojčica i žena (+15 godina) su bile izložene sexualnom, i /ili fizičkom nasilju od strane svog partnera tijekom prethodnih 12 mjeseci.
- Nedavna studija procijenila je da troškovi intimnog partnera čine 5,2 posto globalne ekonomije
- Ovi brojevi su uglavnom nepromijenjeni tijekom posljednjeg desetljeća i ne odražavaju utjecaj pandemije COVID-19.
COVID 19 pandemija i nasilje
Utjecaj pojavljivanja zaraznih bolesti i izbijanja epidemija i pandemija, nije rodno neutralno. Naprotiv, zarazne bolesti i rodno uvjetovano nasilje (RN) međusobno se isprepliću i uzajamno pojačavaju. Prema iskustvima sa ranijim epidemijama zaraznih bolesti (Ebola, Zika), uočen je dvosmjerni sindrom između rodno uslovljenog nasilja i zaraznih bolesti. Žene i djevojke nesrazmjerno su pogođene, sa povećanjem rodne nejednakosti, a sa druge strane zbog pogoršanog rizika od rodno zasnovanog nasilja, povećava se i prijenos zaraznih bolesti u zajednici, i obratno.
Kako su zemlje u svijetu provodile mjere izolacije da bi zaustavile širenje koronavirusa, nasilje nad ženama, posebice nasilje u obitelji, se intenziviralo- u nekim zemljama pozivi na telefonske linije za pomoć su se povećali pet puta, u drugim su se službene prijave o nasilju u obitelji smanjile, jer je žrtvama teže tražiti pomoć i pristupiti podršci putem redovitih kanala. Zatvaranje škola i ekonomski napori učinili su žene i djevojčice siromašnijima, bez škole i bez posla, te ranjivijim na iskorištavanje, zlostavljanje, prisilne brakove i uznemiravanje.
Kroz Rapid Gender Assessment ankete (RGA) UN Women o socioekonomskim učincima COVID-19 u 58 zemalja provedenoj tijekom travnja i rujna 2021. se uglavnom usredotočilo na rodno uvjetovani utjecaj na zapošljavanje, prihode, neplaćenoj skrbi i kućanskim poslovima, pristupu dobrima i uslugama, te mjerama socijalne pomoći.
Podaci iz ove studije potvrđuju da je pandemija COVID-19 rezultirala skrivenom pandemijom nasilja nad ženama,
Istraživanjem brze procjene (The VAW RGAs) utvrđeno je da su visoke razine nasilja nad ženama koje su su tijekom svog života prethodile pandemiji COVID-19, povećane sa 1 prema 3 na gotovo 2 od 3 žene (65%) koje bile su izravno ili neizravno izložene barem jednoj vrsti nasilja.
Tijekom pandemije, stanje je pogoršano:
- 3 od 10 ispitanica je mišljenja da je nasilje tokom Covid pandemije, unutar domaćinstava u porastu.
- 1 od 4 žene (23%) rekla je da je COVID-19 pogoršao stvari u smislu koliko se sigurno osjećaju kod kuće.
- 23% žena navodi da su sukobi u kući postali češći tijekom pandemije
- Jedna od 5 žena (22%) izjavila je da se tijekom dana osjeća nesigurno dok hoda sama u području u kojem žive.
- Ta se stopa povećava na više od 1 od 2 (54%) koji su izjavili da se ne osjećaju sigurno hodajući noću.
Najviše su pogođene žene koje su iskusila ili poznaje nekoga sa iskstvom nasilja:
- Mlađe (18–49godina starosti ) gotovo svaka druga je
- Majke sa djecom
- Nezaposlene
- U seoskim područjima
Ipak, uočeno je da su neke zemlje pružile socijalnu zaštitu i ekonomsku potporu za žrtve rodno uvjetovanog nasilja:
- 150 zemalja je usvojilo mjere i ojačalo usluge za žene koje su preživjele nasilje
- 52 zemlje su integrisale mjere protiv nasilja nad ženama i rodnog uslovljenog nasilja u COVID 19 planove
- 45 zemalja je započelo skupljanje i analizu podataka u vezi rodno baziranog nasilja u kontekstu COVID 19 pandemije (https://data.unwomen.org/)
Neki od primjera su:
- Fizičko distanciranje nesrazmjerno otežava osobama koje su u nasilnoj vezi da budu samostalnije i slobodnije u ostvarivanju životnih potreba izlaskom iz domova, te osiguravanja osnovnih sredstava za život, rada, zdravstvenu zaštitu, samostalan život i rehabilitaciju;
- Povećani rizik od zaraze COVID-19 virusom i razvijanja ozbiljnih simptoma za žrtve u uvjetima malih smještajnih kapaciteta sigurnih kuća i neadekvatnih uslova.
- Iako je za svoje štićenice, žrtve nasilnih veza po bilo kom osnovu traženo od npr. voditelja sigurnih kuća da se prioritetno zaštite bilo protektivnim mjerama- maske, rukavice i dezinfekciona sredstva, te u ionako ograničenim kapacitetima održavanja fizičke distance pa i vakcinalnim programima, ova osjetljiva skupina često je ostajala na margini preventivnih aktivnosti.
Žene koje su prijavile da imaju problema sa sigurnošću, potvrdile su da je pandemija COVID-19 isključivo negativno utjecala na njihov život dodajući na postojeće poteškoće i osjećaj emocionalne nestabilnosti u vlastitom domu i mogućnost komuniciranja i živih kontakata sa bilo kim izvan doma.
NASILJE NAD ŽENAMA TIJEKOM COVID-19 JE VEZANO S DRUGIM NEGATIVNIM ISHODIMA
COVID-19 je pojačao nasilje nad ženama
Socio-ekonomski stresori poput zaposlenja i vanjski stresori poput nesigurnosti hrane i obiteljskih odnosa imaju značajan utjecaj ne samo na iskustvo nasilja ili osjećaj sigurnosti, već i na opću dobrobit žena.
- dodatni novac za kompenzaciju za brigu o djeci tijekom zatvaranje vrtića i škola zaposlenim majkama s djecom mlađom od dvije godine koja nemaju pristup uslugama skrbi, a koje osigurava poslodavac o djeci.
- nastavak funkcioniranja službi skrbi i njihova prilagodba pandemijskim uvjetima (usluge skrbi za djecu, dugotrajna skrb za starije osobe ili osobe s invaliditetom.
- neke zemalje su poduzele hitne mjere skrbi o djeci dostupne za neophodno osoblje tijekom karantina.
- Aktivnosti kućnih posjeta i dostave hrane i lijekova starijim osobama i osobama s invaliditetom.
- Visoko razvijene zemlje su osigurale dodatna sredstva općinama za organiziranje aktivnosti usmjerenih na prevenciju usamljenosti među starijim osobama
- Bosna i Hercegovina, (uz Mongoliju i Španjolsku) omogućile su roditeljima da skrate radno vrijeme zbog COVID-19, ili da koriste rad od kuće (tele –on line rad)
U Federaciji je u tijeku javna rasprava dokumenta „Strategije za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici 2021.-2027“ u skladu sa planom njene izrade, a pod okriljem Gender centra FBIH i multisektorske skupine Izvršnog tima, Tematske grupe i Partnerske grupe koje sudjeluju u radu.
Slogani Svetskog dana borbe protiv nasilja nad ženama i 16 dana aktivizma
„Narandžasti svijet“
Svake se godine Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava drugom temom, a dosadašnji slogani tema su bile:
- Obilježavala se 5. godišnjica UN povjereničkog fonda za zaustavljanje nasilja nad ženama. UN-ov Trust Fund osnovan je 1996. godine rezolucijom Opće skupštine UN-a 50/166 i njime upravljaju UN Women u ime sustava UN-a. To je multilateralni mehanizam za dodjelu bespovratnih sredstava koji je isključivo posvećen potpori lokalnim i nacionalnim naporima za okončanje nasilja nad ženama i djevojkama diljem svijeta.
- Pokreće IUN Women “Učinite!”– nova globalna inicijativa koja poziva čelnike diljem svijeta da ispune svoje obećanje i zauzmu stav za okončanje nasilja nad ženama i djevojčicama, sa konkretnim nacionalnim obvezama za okončanje pošasti nasilja.
- Prekinite nasilje nad ženama
- Onarandžastite Vaše susjedstvo
- Spriječiti nasilje nad ženama
- Ulagati i mobilizirati za okončanje nasilja nad ženama
- Ne ostavljajte nikoga iza sebe – Prekinite nasilje nad ženama
2018 Narančasti svijet: #HearMeToo (Čujte i mene, takođe)
- Jednakost generacija protiv silovanja
2020.: Financirajte, odgovorite, spriječite, prikupite!
2021.: ZAUSTAVIMO NASILJE NA ŽENAMA ODMAH!
Poziv na akciju
Kreatorima politika se postavljaju tri temeljna pitanja:
- Koji su rodno uvjetovani dvosmjerni putevi rizika između zarazne/ih bolesti i rodno uvjetovanog nasilja?
- Kako možemo djelovati na rodno uvjetovane puteve rizika?
- Tko bi trebao biti uključen u osmišljavanje, provedbu i evaluaciju rodno osjetljivih politika?
Preporuke UN WOMEN
- Stavite žene u središte odgovora, uključujući politike za rješenja
- Odvojite dodatne resurse i uključite mjere utemeljene na dokazima
- Ojačajte usluge za žene koje doživljavaju nasilje, uključujući slučajeve kada je COVID-19 povećao postojeće faktore rizika i ranjivosti.
- Ulažite u srednjoročne i dugoročne napore na prevenciji kako bi se zaustavilo nasilje nad ženama i djevojčicama
- Osigurajte da se rodna statistika i podaci razvrstani po spolu redovito prikupljaju, uključujući mjerenje učinaka COVID-19 i kratkoročnog i dugoročnog nasilja nad ženama i djevojčicama
GLAVNA NAČELA ZAGOVARANJA UNITE KAMPANJA
Svi UNiTE partneri moraju osigurati da se za preživjele zagovaraju prava, sigurnost i dostojanstvo i povjerljivost i da imaju prioritet, te da se nastojanja kontinuirano održavaju.
- Odajte počast i priznajte ženske pokrete i njihovo vođstvo u 16 dana aktivizam, te u sprječavanju i okončanju nasilja nad ženama i djevojkama općenito.
- ‘Nikoga ne ostavite iza’: ponudite pristup koji se temelji na ljudskim pravima i usredotočite pozornost na to
- Usredotočen na preživjele: Osigurati pristupe usmjerene na preživjele i osnaživanje , uz princip ‘ne naškodite’ i uz njihov informirani pristanak
- Multisektorski: Svatko u društvu ima važnu ulogu u okončanju nasilja
- Transformativno: poticanje kritičkog ispitivanja rodnih uloga, režima i praksi, do trajne promjene
- Podrzite glas mladih feministica: Dok svijet preispituje postignuti napredak tijekom proteklih 25 godina od usvajanja Pekinške deklaracije i Platforme za Akcija, vrijeme je za stvaranje platformi za podizanje glasova sljedeće generacije feministica
Svaki vid nasilja je problem ljudskih prava!
Šta svako od nas može- obucite, obojite, označite NARANDŽASTOM BOJOM svoju podršku sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama, barem u vrijeme 16 dana aktivizma.
REFERENCE
- https://www.unwomen.org/en/what-we-do/ending-violence-against-women/take-action/16-days-of-activism
- https://www.unwomen.org/en/news/in-focus/end-violence-against-women/2016
- https://www.unwomen.org/sites/default/files/2021-11/UNiTE-campaign-2021-concept-note-en.pdf United Nations Secretary-General’s Campaign UNiTE by 2030 to End Violence against Women 16 Days of Activism against Gender-Based Violence Against Women & Girls 25 November – 10 December 2021
- Strategije za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici 2021-2027, radna verzija za javnu raspravu, 05.11.2021. Gender centar FBIH
- http://www.fbihvlada.gov.ba
- UN Women. (2021). Measuring the shadow pandemic: Violence against women during COVID-19. UN Women https://data.unwomen.org/publications/vaw-rga
- https://data.unwomen.org/sites/default/files/documents/Publications/Global%20Factsheet_Version%203_Nov%202021_final.pdf
- https://data.unwomen.org/resources/covid-19-and-gender-monitor
- https://data.unwomen.org/sites/default/files/documents/Publications/Global%20Factsheet_Version%203_Nov%202021_final.pdf
- Meinhart M, Vahedi L, Carter SE, Poulton C, Mwanze Palaku P, Stark L.
Gender-based violence and infectious disease in humanitarian settings: lessons learned from Ebola, Zika, and COVID-19 to inform syndemic policy making. Confl. Health 2021; 15(1): e84. DOI 10.1186/s13031-021-00419-9
Prilog: letak i raspored javnih rasprava o Strategiji za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici 2021.-2027 po kantonima u FBIH
COVID-19 i nasilje nad ženama- letak
STRATEGIJA ZA PREVENCIJU I BORBU PROTIV NASILJA U PORODICI 2021.-2027.
Pripremila: prim.dr. Milka Dančević-Gojković
